Budućnost je žena: prava mađarskih žena danas – i povijesno
Proslava Međunarodnog dana žena danas može biti čak i aktualniji nego što je bio 2011. kada je Istanbulska konvencija protiv nasilja otvorena za potpisivanje. Nedostatak mađarske ratifikacije tjera na razmišljanje o pitanjima mađarskog feminizma danas – i povijesno.
Trenutno se 364 dana u godini može smatrati danom muškaraca u Mađarskoj, kao i općenito u cijelom svijetu: do danas su se strukturne nejednakosti smanjile, ali uopće nisu prestale postojati. Razlike u radnom mjestu, plaćama i plaćama te svakodnevnom tretmanu i dalje su vidljive. Pisali smo o Mađarske žene na čelu povijesti, i drugi koji je utro put budućim generacijama. Sada je vrijeme da feminizam pogledamo iz povijesne perspektive.
Gdje je Mađarska u tome i kako su se razvijala prava žena u Mađarskoj?
Feminizam se u Mađarskoj ponekad čini kao psovka, iako većina obično niti ne zna što taj pojam točno znači. To znači priznati sustavne i strukturalne nedostatke koje žene trpe isključivo na temelju spola. U mađarskoj društvenoj povijesti, za razliku od drugih zemalja, nije bilo pravih sufražetskih pokreta za prava žena. Umjesto toga, možemo razlikovati preteče isključujući vlastitu eru u pogledu feminizma.
Blanka Teleki i Klára Leövey smatraju se glavnim figurama u povijesti mađarskog feminizma: obje su se bavile jačanjem aktivne uloge žena u društvu i idejom ženske škole. Temelji škole postavljeni su prije revolucije unatoč ozbiljnom nedostatku podrške obitelji i društva.
Žene su osuđene na 5 i 6 godina zatvora, nakon čega su emigrirale u inozemstvo ne znajući da će njihov zajednički cilj – obrazovna politika za djevojčice – uskoro postati stvarnost, vođena reformom obrazovne politike iz 1868. godine.
Nakon Austro-Ugarske nagodbe 1867., prvu mađarsku višu djevojačku školu osnovala je Pálné Veres, još jedna značajna osoba mađarskog feminizma. Od tada nadalje, glavni cilj ovih pokretnih zajednica bio je stabilizirati položaj žena u obrazovanju, i naravno, njihovo pravo glasa.
Pravo glasa žena konačno je postignuto – iako djelomično – 1918. godine, nakon niza žestokih rasprava.
Mogućnost žene u dužnosti u svakom segmentu, artikulirana nakon 1945. godine tijekom postojećeg socijalizma u Mađarskoj, dovela je do dvosmislenih rezultata u pogledu emancipacije žena. Iako je s pravom omogućio ženama da rade, to je bila samo mjera propagande koja je navela žene da rade dvostruki posao: i rad kao profesija i posao u kući. Godine 1980. najavljen je sporazum o zabrani diskriminacije žena.
Feminizam danas – glavna pitanja
Teško je snaći se u društvu koje istovremeno živi „feminističko proljeće” i novi izdanak neokonzervativizma. Stav da je ženama mjesto u kuhinji jačaju populistički i desničarski političari, izazivajući borbu u svakodnevnom životu žena.
To što Mađarska nije ratificirala Istanbulsku konvenciju protiv nasilja u najmanju je ruku zabrinjavajuće što se tiče stajališta vlade o feminizmu i pravima žena.
Teme kao što su pravo na pobačaj, jednakost plaćanja, nasilje i zlostavljanje žena u obitelji i izvan nje te strukturne razlike visoko su na dnevnom redu političara i društvenih mislilaca.
Iako je istina da su se te razlike u određenoj mjeri smanjile – primjerice, u pogledu plaće – one nisu prestale postojati.
Izvor: Mult-kor.hu, Szupervumen.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Uzbudljivi programi za Duhove u Mađarskoj 2024
Vladin dužnosnik: Mađarska 'očekuje napredak od EU' u pristupu Erasmus+
Neodoljivi zalogaji na jezeru Balaton: Tajna iza prženog oslića i najboljeg sladoleda
FM Szijjártó: Rat može završiti ako desničari dominiraju u EP-u i Trump bude ponovno izabran
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 13. svibnja 2024
Szijjártó na Beogradskom energetskom forumu: Energetska politika 'mora biti oslobođena ideoloških rasprava, licemjerja'