AI: Strah od prijevara vlada među sucima u Mađarskoj
Od 2012. godine institucionalna reforma koja je u tijeku centralizirala je sudsku upravu u Mađarskoj jer vlada ima za cilj oslabiti kontrolu izvršne vlasti i ograničiti uspostavljene ovlasti neovisnih institucija. Dok suci smatraju da još uvijek mogu relativno slobodno suditi, institucionalna neovisnost pravosuđa ozbiljno je potkopana i suci su napadnuti iz više smjerova – prema novom izvješću koje je danas objavio Amnesty International Mađarska.
Strah od nepoznatog: Kako rastuća kontrola podriva neovisnost pravosuđa u Mađarskoj detaljno opisuje različite unutarnje i vanjske čimbenike koji predstavljaju prijetnju neovisnosti pravosuđa u Mađarskoj i kako su napadi na neovisnost pravosuđa rezultirali opipljivim jezivim učinkom među sucima.
“Naše istraživanje je pronašlo dokaze da je mađarska reforma pravosuđa narušila organizacijsku neovisnost pravosuđa. Nedavne mjere imale su značajan negativan učinak na pravosuđe,” rekao je Dávid Vig, direktor Amnesty Internationala u Mađarskoj.
“Zabrinjavajuće je da Vlada nastavlja s osporavanjem pravomoćnih sudskih presuda i da je pokrenula kampanju koja može diskreditirati pravosuđe umjesto da popravi ključne nedostatke koje potvrđuje ovo istraživanje. Vlasti moraju ojačati jamstva vladavine prava, uključujući ovlasti predsjednika Državnog pravosudnog ureda, pravila o imenovanju i promicanju sudaca i pravosudnih čelnika te raspodjelu predmeta.”
Erozija organizacijske neovisnosti
U izvješću se detaljno navodi da su četiri glavna čimbenika pridonijela smanjenju organizacijske neovisnosti. U početku, nakon reforme pravosuđa iz 2012., cijeli pravosudni sustav bio je usklađen s Nacionalnim pravosudnim uredom (NJO), središnjim administrativnim tijelom mađarskih sudova. Predsjednik Državnog ureda temeljem zakona ima široke ovlasti: punu administrativnu, ali i djelomičnu stručnu kontrolu nad sudovima, a te ovlasti bivši predsjednik Državnog ureda često je zlorabio.
Drugo, imenovanjem čelnika sudova – osobito predsjednika regionalnih sudova i predsjednika regionalnih žalbenih sudova – lojalnih predsjedniku nacionalnog pravosudnog ureda, može se izvršiti stroga kontrola središnje uprave na nižim razinama, što dodatno ometa organizacijsku neovisnost.
Treće, suci s kojima smo razgovarali objasnili su da je lojalnost postala glavni uvjet za napredovanje u karijeri ili postizanje drugih administrativnih prednosti (bonusi, putovanja u inozemstvo, pohađanje tečajeva itd.).
Naposljetku, institucije pravosudne samouprave kao što je Nacionalno sudbeno vijeće (NJC), tijelo pravosudne samouprave, ne mogu osigurati dovoljnu kontrolu i ravnotežu sustava.
U razgovorima je rečeno da među sucima postoji široka pretpostavka da je glavna politička svrha reforme pravosuđa iz 2012. bila uspostava jednoosobnog vodstva nad pravosuđem. Predsjednika NJO-a bira Sabor dvotrećinskom većinom, a ne biraju ga sami suci; stoga mnogi suci smatraju predsjednika NJO-a političkim imenovanjem.
NJO je ključni akter u pravosudnoj upravi s velikim ovlastima. Kao protuteža tim širokim ovlastima, formirano je Nacionalno pravosudno vijeće (NJC), ali su njegove ovlasti puno slabije od ovlasti NJO-a i sustav dopušta NJO-u da zanemari nadzor NJC-a. Ovaj sustavni problem bio je vidljiv tijekom sukoba NJO-NJC 2018.-2019. kada je predsjednik NJO-a tvrdio da je NJC nelegitiman. Posljedično, NJC nije mogao učinkovito nadzirati rad NJO-a u skladu sa zakonom.
Dok je kontroverzna bivša predsjednica NJO-a Tünde Handó odstupila krajem 2019. i postala sutkinja Ustavnog suda, promjena predsjednika NJO-a sama po sebi neće riješiti takve sistemske probleme. Kao što je jedan ispitanik objasnio:
čak i ako je predsjednik NJO-a prihvatljiv većini sudaca, njih se smatra dijelom političkog sustava i bez daljnjih jamstava mogu biti skloni ispunjavanju političkih očekivanja.
Suci se boje da će se nedostatak organizacijske neovisnosti na kraju negativno odraziti na njihovu pojedinačnu neovisnost te da takve sustavne greške tjeraju mnoge suce da se “prilagode i povinuju” očekivanjima čelnika sudske uprave. Također su bili zabrinuti da bi se takav mentalitet mogao odraziti na individualnu neovisnost suca.
Individualna sudska neovisnost u opasnosti
Većina sudaca izjavila je da vanjski igrači uključeni u pojedinačne slučajeve nisu izvršili nikakav izravan utjecaj na njih ili njihove kolege u pravosuđu. Međutim, u izvješću se navodi da se taj utjecaj može izvršiti na druge načine.
Mađarski parlament je u studenom 2019. usvojio zakon od 200 stranica, takozvani 'zbirni zakon' koji je izmijenio nekoliko zakona koji se odnose na pravosuđe. Svi su suci prijedlog zakona vidjeli kao prijetnju neovisnosti pravosuđa, posebice u pogledu njihove profesionalne autonomije.
Kúria (Vrhovni sud Mađarske) imat će značajan utjecaj na njihov profesionalni rad budući da zakon pokušava formalizirati i ograničiti profesionalne odluke pojedinih sudaca. Prema novim pravilima, suci moraju dati dodatno sudsko obrazloženje ako odstupe od neobvezujućeg pravnog argumenta koji je prethodno objavio Kúria. To bi moglo jako obeshrabriti suca da odstupi od odluke Kúrije. Mnogi su suci smatrali da bi to mogao biti način na koji se posredno utječe na njih.
Dodatno, prema tom zakonu čak i tijela javne vlasti imaju pravo obratiti se Ustavnom sudu ako tvrde da su im ustavna prava povrijeđena odlukom redovnih sudova koji su presudili u korist pojedinca. Jedan sudac ocijenio je da je mogućnost da tijela javne vlasti podnose ustavne tužbe besmislica i zakon koji doista gazi neovisnost pravosuđa.
“Hoće li postojati sudac u Pečuhu koji će dati azil tražitelju azila, ako se boje da će imigracijska uprava ići pred Ustavni sud?” – upitao je jedan sudac govoreći o zastrašujućem učinku koji ova odredba može imati na donošenje sudskih odluka u politički osjetljivim predmetima.
Drugi je sudac ovu mogućnost nazvao daljnjim korakom za izmjenu presuda prema ukusu vlade, dok je drugi ispitanik smatrao da je namjera vlade da omogući vlastima da podnose ustavne tužbe usmjeri slučajeve iz Kúrije u „politički pouzdaniju instituciju”, tj. Ustavnom sudu.
Prema mišljenju sudaca, postoje ozbiljni problemi s kvalitetom sustava obrazovanja sudaca. To ima više neizravan, ali ipak negativan učinak na profesionalnu autonomiju jer ako sudac nije pravilno obrazovan i osposobljen, skloniji je slijediti pravni pristup drugih umjesto vlastitog profesionalnog uvjerenja.
Članovi pravosuđa s kojima je razgovarao Amnesty International govorili su o svom dojmu da je sve više sudaca s birokratskim mentalitetom, posebice među novoimenovanim sucima. Djelomično je to rezultat promjene kriterija izbora novoimenovanih sudaca; njihove socijalizacije u NJO; sustava primjene koji ne daje nužno prednost jakim vještinama pravne argumentacije ili iskustvu u presuđivanju. To također proizlazi iz činjenice da napredovanje u karijeri zahtijeva odanost rukovodstvu suda koje imenuje predsjednik NJO-a.
“Ne želim upasti u probleme” – jeziv učinak u pravosuđu
Posljednjih godina suci su iskusili porast broja i žestine napada političkih osoba i medija na pojedine suce i presude. Zbog zastrašujućeg učinka institucionalnih promjena, suci se plaše govoriti u obranu svog mišljenja, što rezultira samo slabim znakovima solidarnosti unutar pravosuđa te između sudaca i drugih pravnih profesija.
Suci su izvijestili o vrlo lošoj atmosferi na raznim sudovima gdje se većina sudaca ne usuđuje otvoreno i slobodno govoriti, stvorile su se klike i vlada nepovjerenje među sucima. Ispitanici su spomenuli da se zastrašujući učinak materijalizira u strahu među sucima koji ih sprječava da govore ili protestiraju protiv upravnih odluka i zakona koji utječu na pravosuđe. Suci su rekli da se boje mogućih prijetnji stegovnim postupcima, nepovoljnom dodjelom predmeta, lošim rezultatima ocjenjivanja, financijskih posljedica, posljedica vezanih uz članove obitelji te posljedica na stručno osposobljavanje i razvoj.
Budući da su pravila o slobodi izražavanja i suradnji s vanjskim profesionalnim organizacijama i dalje nejasna, ta nesigurnost dovodi do zastrašujućeg učinka na pravosuđe. Ponekad suci ni sami ne znaju čega se boje: boje se apstraktne moguće buduće posljedice ili se boje nepoznatog. Ipak, ova neizravna i suptilna posljedica efekta hlađenja može utjecati na njihovo razmišljanje i donošenje odluka. Kao što je rekla Gabriella Ficsór, sutkinja Regionalnog prizivnog suda u Debrecenu: "Nama vlada strah od prijevare - sada i na sudovima".
“Od mađarske vlade prema međunarodnom i domaćem zakonu zahtijeva se da jamči pravo na pošteno suđenje, a neovisnost pravosuđa ključni je preduvjet za to”, rekao je Dávid Vig.
“Dužnosnici vlade i članovi vladajuće stranke moraju se suzdržati od blaćenja sudaca koji govore kritički i moraju se suzdržati od napada na pravosuđe neutemeljenim optužbama.”
Pozadina: Izvješće se temelji na razgovorima s 14 sudaca s različitih razina mađarskog sudskog sustava. Istraživanje je između studenog 2019. i siječnja 2020. proveo Amnesty International Mađarska.
Izvor: Amnesty International
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Od proslave Dana Europe do novih izložbi: ovdje su neki od najboljih programa u Budimpešti kojima možete prisustvovati u svibnju
Pad i izvoza i uvoza u Mađarskoj – službeni podaci
Potpuno novi Budapest Airport Hotel je na putu – zapanjujući VIZUALI
11 popisa za EP koji će se natjecati u Mađarskoj 9. lipnja
Mise na današnjem skupu Pétera Magyara u “prijestolnici Fidesza” – FOTOGRAFIJE
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 5. svibnja 2024