Veleposlanik Norveške u Mađarskoj o suradnjama, mađarskoj gastronomiji u Oslu, norveškim studentima i zajednici i više – Intervju
Njena ekselencija Trine Skymoen, norveška veleposlanica u Budimpešti, počastila nas je intervjuom. Govorila je o svojim prvim dojmovima o Mađarskoj i mađarskom narodu, Norveška je najveći pojedinačni opskrbljivač plinom za Europu, Norway Grants i još mnogo toga.
Dnevne vijesti Mađarske (DNH): Norveško veleposlanstvo i rezidencija lijepo su smješteni pored Budimskog dvorca. Koji su vam bili najvažniji koraci u karijeri?
Nj.E. veleposlanica Trine Skymoen: Jako smo sretni što se veleposlanstvo i rezidencija nalaze ovdje. Iz svoje rezidencije imam prekrasan pogled na Sabor u kojem uživam svaki dan.
Pridružio sam se vanjskoj službi 1986., a moj prvi angažman bio je u Obali Bjelokosti 1988. Budimpešta je sada moj sedmi angažman.
Prvobitno sam se pridružio stranoj službi jer sam želio putovati, i to u egzotična mjesta, što dalje od Norveške. Sada, budući da sam u svojoj četvrtoj zemlji u središnjoj Europi, pretpostavljam da to samo pokazuje da se vaši prioriteti mijenjaju. Život ima neočekivane zaokrete i stvarno uživam biti ovdje.
DNH: Kako vas je život na kraju doveo u Budimpeštu? Jeste li posjetili našu zemlju prije svoje misije? Kakav je bio vaš prvi dojam o Mađarskoj prije nego što ste došli ovamo?
Veleposlanik Skymoen: Bio sam raspoređen ukupno 10 godina u tri susjedne zemlje Mađarske. Bio sam raspoređen u Beču, Bratislavi i Beogradu, a redovno sam posjećivao Budimpeštu. Stoga sam želio biti objavljen ovdje jer je pobudilo moje zanimanje kada sam je posjetio, posebno ljepota zemlje i gostoljubivost njezinih ljudi. Dakle, imao sam veliku sreću što sam imenovan veleposlanikom u Budimpešti.
DNH: A kako sada gledate na Mađarsku i njezine ljude?
Veleposlanik Skymoen: Mislim da ono što sam doživio da sam ovdje objavljen stvarno potvrđuje moje početne dojmove. To je prekrasna zemlja s prekrasnim glavnim gradom i zaista gostoljubivim i dragim ljudima, koji su jako ponosni na bogatu kulturu i tradiciju koja postoji u Mađarskoj. Ima fascinantnu povijest i zaista je privilegija živjeti ovdje.
Došao sam ovdje 1. rujna 2020. za vrijeme ograničenja vezanih uz Covid-19, tako da sada stvarno nadoknađujem izgubljeno vrijeme, putujući koliko god mogu i što češće mogu.
DNH: Norveška je postala jedan od glavnih europskih izvora prirodnog plina, ali vi već dugo koristite ovo dragocjeno prirodno bogatstvo. Sjećam se da sam u osnovnoj školi učio o Norveškoj, zemlji koja je dala primjer cijelom svijetu ulažući novac od energetskih izvora u obrazovanje, znanost i druge discipline koje će oblikovati budućnost zemlje.
Veleposlanik Skymoen: Dan prije Badnjaka 1969. objavljeno je da smo pronašli naftu. Puno ulja! Ekofisk je najveće naftno polje ikada pronađeno na moru i njime je započela norveška naftna avantura.
Norveška je još uvijek prilično mali igrač na globalnom tržištu sirove nafte s proizvodnjom koja pokriva oko 2 posto globalne potražnje. Norveška proizvodnja prirodnog plina pokriva približno 3 posto globalne potražnje, međutim, Norveška je značajan igrač kao izvoznik.
Norveška je treći najveći izvoznik prirodnog plina u svijetu, nakon Rusije i Katara.
Posljednjih godina Norveška je zadovoljila između 20 i 25 posto potražnje za plinom u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Norveška je najveći pojedinačni opskrbljivač plinom za Europu.
Gotovo sva nafta i plin proizvedeni u norveškom pojasu izvoze se.
Norveški parlament je 1990. donio vrlo važan zakon; uspostaviti Državni naftni fond, koji je sada poznat kao Globalni državni mirovinski fond. Plan je bio redovito prenositi kapital iz državnih prihoda od nafte u fond. Svrha fonda je podržati vladino dugoročno upravljanje prihodima od nafte, a fond ima mali udio u više od 9,000 kompanija širom svijeta. Drži 1.3 posto svih uvrštenih svjetskih kompanija, a vrijednost fonda sada je oko 1,180 milijardi američkih dolara. To je najveći od svih državnih fondova na svijetu. Fond ima jednu glavnu svrhu; pomoći u financiranju norveške države blagostanja za buduće generacije.
DNH: Koje su bile najvažnije odluke Norveške u vezi s Vladinim naftnim fondom?
Veleposlanik Skymoen: Postići široki politički konsenzus o tome kako treba upravljati fondom. Što manje trošimo danas, bit ćemo u boljoj poziciji da se nosimo s padovima i krizama u budućnosti, vlasti mogu trošiti više u teškim, a manje u dobrim vremenima.
Kako bi iu budućnosti fond koristio što većem broju ljudi, političari su se dogovorili oko pravila koje osigurava da ne trošimo više od očekivanog povrata fonda. U prosjeku, država treba potrošiti samo ekvivalent stvarnog povrata na fond, koji se procjenjuje na oko 3 posto godišnje. Na taj se način prihod od nafte samo postupno usmjerava u gospodarstvo. Pritom se troši samo prinos fonda, a ne kapital fonda. Štedimo za buduće generacije.
DNH: Norway Grants je izvanredna prilika za mađarske organizacije. Možete li ukratko opisati njegovo djelovanje?
Veleposlanik Skymoen: Darovnice EEA i Norveške prerasle su u dobro uspostavljenu i uspješnu platformu suradnje između tri zemlje donatora EFTA-e, Islanda, Lihtenštajna i Norveške, i partnerskih zemalja u Europskoj uniji. Sporazum uključuje zajednički cilj zajedničkog rada na smanjenju ekonomskih i društvenih razlika u Europi. U trenutnom projektnom razdoblju Norveška će osigurati približno 2.8 milijardi eura potpore za 15 država članica.
Podržavamo projekte u područjima kao što su okoliš i klimatske promjene, zdravlje i skrb o djeci, očuvanje europske kulturne baštine, istraživanje i obrazovanje, schengenske mjere i pravosuđe, društveni dijalog te jačanje vladavine prava, demokracije i civilnog društva u 15 zemalja.
Od kada je 2004. godine postala članica EU-a, Mađarska je primila 288,4 milijuna eura sredstava u okviru bespovratnih sredstava EGP-a i Norveške.
Nažalost, programi za razdoblje 2014.-2021. se ne provode u Mađarskoj zbog nepostojanja dogovora o imenovanju Operatora fonda koji će upravljati Fondom za civilno društvo u dogovorenom roku.
Upravo su započeli razgovori između zemalja EGP-a i EU-a za sljedeće razdoblje 2022.-2027.
DNH: Kod vas živi nešto više od upola manje ljudi nego u Mađarskoj. I klima i prilike uvelike se razlikuju između dviju zemalja. Je li Mađarska popularna destinacija među norveškim turistima?
Veleposlanik Skymoen: Mađarska, a posebno Budimpešta je vrlo popularna destinacija za Norvežane. Zrakoplovna kompanija Norwegian svakodnevno ima izravne letove između Osla i Budimpešte. Ljepota Budimpešte i ostatka zemlje, te kvaliteta i cijene, posebno hrane, pića i kulturnog programa čine je atraktivnom destinacijom za duge vikende.
Velik broj norveških studenata ne samo u glavnom gradu, već iu velikim gradovima kao što su Szeged, Pečuh i Debrecen, dobri su ambasadori Mađarske u Norveškoj.
DNH: Navedite tri atrakcije koje bi norveški posjetitelji najviše cijenili kada bi istraživali Mađarsku
Veleposlanik Skymoen: Zadivljujući pogled na Budimpeštu s Dunavom, mostovima i arhitekturom. Vaša izvrsna vinska tradicija vrlo je popularna među norveškim turistima. Toplice s toplom termalnom vodom nezaobilazne su za istraživanje, ne samo zbog modernih već i onih tradicionalnih, što je najvažnije.
DNH: Koliki je trenutačni broj norveških iseljenika koji žive u Mađarskoj?
Veleposlanik Skymoen: Možda oko tisuću, uključujući i studente. Jedna od najvećih norveških zajednica izvan Budimpešte je osoblje u zračnoj bazi u Pápi i njihove obitelji. Oni rade važne poslove za našu zajedničku sigurnost zajedno s kolegama iz 12 zemalja.
DNH: I obrnuto, kako nam ide gore na sjeveru? Živi li mnogo Mađara u Norveškoj? Je li se tamo lako skrasiti i zaposliti?
Veleposlanik Skymoen: Nakon što je Mađarska postala članica EU i Schengena puno je lakše započeti studirati i raditi u Norveškoj. To je privuklo nove skupine Mađara uz onih 1,500 izbjeglica koje smo dočekali nakon revolucije 1956. godine, a koji su postali potpuno integrirani i cijenjeni članovi norveškog društva. Mađare možete sresti gdje god da idete u Norveškoj, čak iu najudaljenijim mjestima na sjeveru.
DNH: Kakvi su odnosi dviju zemalja s poslovne strane? Koje su norveške investicije i tvrtke prisutne u Mađarskoj?
Veleposlanik Skymoen: Uvijek postoji prostor za poboljšanje i proširenje.
Mađarsko-norveška gospodarska komora s članovima iz obje zemlje dobro je uspostavljena organizacija koja promiče trgovinu i ulaganja.
Aluminij je važan izvozni proizvod u Norveškoj. Najveća norveška tvrtka u Mađarskoj je Hydro Extrusions, najveća tvornica ekstruzije u Europi, s preko 1.600 zaposlenih u Mađarskoj. 80 posto njihovih proizvoda napravljeno je za mađarsku autoindustriju, aluminij je sada vrlo velik dio novih automobila. Oko 700 kg modernog automobila napravljeno je od aluminija i vrlo ga je lako ponovno koristiti. Nedavno je Hydro odlučio pokrenuti tvornicu za reciklažu koja je stvorila 80 novih radnih mjesta u Székesfehérváru.
Ostali poznati norveški brendovi su Yara i DNV, Det Norske Veritas koji su već duže vrijeme prisutni u Mađarskoj.
DNH: A koji se mađarski proizvodi mogu naći u Norveškoj?
Veleposlanik Skymoen: Hrana. U Oslu možete pronaći mađarske restorane, npr Bistro Budimpešta, s gulašom i mađarskim kobasicama, te lángosom na meniju. I naravno, mađarska vina koja se prodaju u restoranima i vinotekama.
DNH: Koja je kulturna ili poslovna događanja Veleposlanstvo organiziralo u posljednje vrijeme? Biste li spomenuli neke nadolazeće programe na koje bismo trebali obratiti pozornost?
Veleposlanik Skymoen: Norveški autori, filmske produkcije i glazbenici vrlo su popularni u Mađarskoj. Imali smo nekoliko kulturnih događaja ove jeseni, počevši s Festivalom nordijskog filma. Sedam norveških autora sudjelovalo je na različitim festivalima knjige i drugim programima, a nekima od njih, Erlendu Loeu, Maji Lunde i Helene Uri ovo nije bio prvi susret s mađarskim čitateljima.
A u nadolazećoj godini jako se veselimo koncertu s najvećim norveškim rap duom, Karpeom i Quickstyleom. Norveški metal bendovi također su ovdje vrlo popularni.
DNH: Za kraj, ali ne manje važno, kako vam se čini mađarska gastronomija?
Veleposlanik Skymoen: Što da kažem, mađarska hrana i vino su jednostavno ukusni. Mađarska gastronomija vrlo je bogata i uglavnom se temelji na mesu. Zapravo, mi Budimpeštu zovemo “pošta od 10 kila”. Ako želite dodati više ribe u mađarsku kuhinju, stvarno mogu preporučiti norveški losos.
Više informacija o norveškom veleposlanstvu u Budimpešti potražite na njihovom Službena web stranica, Facebooki X / Twitter.
Više intervjua pročitajte ovdje:
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Vlakove i autobuse u Mađarskoj sada je lakše pratiti u stvarnom vremenu!
Mađarska slavi 20. obljetnicu članstva u Europskoj uniji
U Mađarskoj se pojavljuju nove benzinske postaje!
Ogorčenje: doći do jezera Balaton iz Budimpešte postaje znatno teže
Budimpeštanska svjetski poznata slastičarnica Ruszwurm mogla bi zauvijek zatvoriti svoja vrata
Još jedan dan, još jedan ubod nožem u Mađarskoj: svađa stranih državljana odnijela život