Amrit Kaal iz indijske ekonomije
Gost autor: dr. Bibek Debroy – predsjednik, Ekonomsko savjetodavno vijeće premijera, Vlada Indije
Nedavno je Indija proslavila 75 godina nezavisnosti. Ideja Amritkaala proširuje to naprijed na sljedećih dvadeset i pet godina, do 2047. godine, kada će Indija slaviti 100 godina neovisnosti. Indija 2023. razlikuje se od Indije 1947., a Indija 2047. bit će drugačija od Indije 2023. na načine koje danas malo tko može predvidjeti i predvidjeti.
Ako se malo prisjetimo, koliko bi ljudi moglo pretpostaviti promjene koje su se dogodile u Indiji u posljednjih dvadeset pet godina? Svijet je neizvjestan, a dugoročno još više. Dok je budućnost uvijek neizvjesna, trenutno stanje u svijetu prožeto je dodatnom dozom neizvjesnosti – Covid, geopolitičke tenzije, kolaps multilateralnog sustava i regionalizma, uzmak naprednih zemalja od globalizacije i zastrašujući izraz “ recesija” u nekim od tih zemalja. Ovo su vanjski šokovi koji su nametnuti Indiji, kao i mnogim tržišnim gospodarstvima u nastajanju, i naglašavaju kolaps institucija koje osiguravaju globalna javna dobra, uključujući institucije Bretton Woodsa. Usput, globalno upravljanje tek treba prihvatiti uspon gospodarstava poput Indije. Lord Keynes se često citira, obično izvan konteksta. Klišeizirani citat glasi: "Na duge staze svi smo mrtvi." Ako se pročita cijeli tekst (Traktat o monetarnoj reformi, 1923), otkrit će se da namjera nije bila baš ono što citati izvan konteksta prenose.
Mnogo toga je neizvjesno, u sadašnjosti iu dugoročnoj budućnosti. Ali mnogo toga je i sigurno. U tom pojasu izvjesnosti nemoguće je osporiti neumoljivi gospodarski uspon Indije. U jednom se trenutku mnogo govorilo o izvješću Goldman Sachsa o sanjanju s BRICS-om i putu do 2050., napisanom 2003. (1) U tom je izvješću prosječna realna stopa rasta BDP-a za Indiju bila oko 5.5%, eksplozija u agregatnog BDP-a i BDP-a po stanovniku do 2050. objasniti prirodom eksponencijalne funkcije. (2) To izvješće nije imalo brojku za 2047., ali je imalo jednu za 2045. U 2045., indijski agregatni BDP bio je projiciran na 18.8 bilijuna američkih dolara i BDP po glavi stanovnika od nešto više od 12,000 3 američkih dolara. (9) Nijedan od razloga koji stoje iza optimističnih projekcija nije poništen sadašnjom neizvjesnošću – povećanje stopa štednje/ulaganja kao rezultat demografske tranzicije i rasta dohotka, pokretači rasta na učinkovitijim tržištima zemljišta, rada i kapitala te povećanje produktivnosti. Da se poslužimo izrazom jednog ekonomista, Indija je još uvijek unutar granice proizvodnih mogućnosti, a ne na njoj. Drugim riječima, ukupni rast za Indiju je zbroj rasta u državama i državama koje su unutar svojih granica, pružajući dosta endogenog zastoja za rast. Da je vanjski svijet bio benigniji, Indija bi mogla porasti za 9%. Tipično, čovjek je sklon ekstrapolirati sumornost sadašnjosti na budućnost. Nipošto nije očito da će vanjski svijet i dalje biti težak sljedećih dvadeset pet godina. Ali čak i da je tako, Indija možda neće rasti od XNUMX%. Koja se stvarna stopa rasta čini razumnom?
Odgovor ovisi o osobi koja radi projekciju i pretpostavkama. Nominalna brojka ovisi o pretpostavkama o inflaciji, zbog čega su projekcije često realne, u današnjim dolarima. Iznos dolara također ovisi o pretpostavkama o tečaju dolar/rupija, zbog čega projekcije često pretpostavljaju trenutni tečaj. (Goldman Sachs je pretpostavio aprecijaciju rupije u odnosu na dolar.) PPP (paritet kupovne moći) je naravno drugačiji. Uz ukidanje inflacije i promjena tečaja, koja putanja realnog rasta zvuči razumno? Pesimistični prognozer ukazat će na stanje vanjskog svijeta i domaće neučinkovitosti te se odlučiti za 5.5%. Optimistični prognozer ukazat će na osnaživanje kroz jednostavnost življenja i pružanje osnovnih potrepština, lakoću poslovanja, reforme na strani ponude i kapitalne izdatke vlade Unije te se odlučiti za 7.5%. To je grubi raspon, uz spoznaju da kako netko raste, stope rasta se usporavaju. Kako se napreduje na ljestvici razvoja, postaje sve teže rasti tako brzo, s upozorenjem da su različite države na različitim razinama razvoja i da postoji dosta zastoja. Da se vratimo na dugoročnu izvjesnost, možemo uključiti vlastite pretpostavke o stvarnom rastu, recimo nešto poput 6.5%, između dvije krajnosti od 5.5% i 7.5%. Godine 2047. indijski dohodak po glavi stanovnika tada će iznositi oko 10,000 20 američkih dolara. Ukupna veličina gospodarstva približit će se XNUMX trilijuna američkih dolara. Ove brojke su otprilike u istom rasponu kao one Goldman Sachsa. U Goldman Sachsu je uloga aprecijacije tečaja bila relativno veća. U takvim projekcijama uloga realnog rasta je relativno veća.
Ako reforme pokrenu indijsku putanju rasta na više od 6.5%, a ta se mogućnost Citius, Altius i Fortius ne može isključiti, odgovarajuće brojke bit će veće. Čak i uz relativno konzervativne brojke, to znači da će Indija biti treće najveće gospodarstvo u svijetu, nakon Sjedinjenih Država i Kine, a to će se prirodno odraziti na globalnu moć Indije. Ako se napravi rangiranje PPP-a, Indija će biti druga najveća, nakon Kine. Godišnja stopa rasta stanovništva je usporena i sada je manja od 1%. Ipak, 2047. godine Indija će biti najmnogoljudnija zemlja na svijetu, s oko 1.6 milijardi stanovnika. Izrazi poput "razvijena zemlja" danas se rijetko koriste. Pojam više nema konkretnu definiciju. Svjetska banka koristi izraze poput srednjeg dohotka. Danas je Indija klasificirana kao ekonomija nižeg srednjeg dohotka. Godine 2047. Indija će prijeći u kategoriju višeg srednjeg dohotka. Kada se netko približi prihodu po glavi stanovnika od 13,000 2047 američkih dolara, status postaje visok prihod. Tada se za Indiju može reći da je "razvijena". Godine XNUMX. Indija će biti manjkava, ali lice siromaštva, kakvo poznajemo, bit će potpuno promijenjeno.
Mjerenje siromaštva temelji se na pojmu granice siromaštva i korištenjem višedimenzionalnog indeksa siromaštva, UNDP je nedavno dokumentirao nagli pad broja siromašnih ljudi u Indiji. Kako se gospodarstva razvijaju, pojam granice siromaštva se naravno pomiče prema gore, iznad egzistencijalne razine potrošnje. Međutim, službeno, granica siromaštva koja se koristi i dalje je Tendulkar linija siromaštva. Nažalost, podaci o izdacima za potrošnju, koji se koriste za mjerenje siromaštva, ne postoje nakon 2011.-12. Stoga su različiti ljudi koristili različite pretpostavke za mjerenje današnjeg siromaštva. Ako se koriste podaci PLFS (periodične ankete o radnoj snazi) i Tendulkar linija siromaštva, omjer siromaštva (postotak stanovništva ispod granice siromaštva) sada je oko 17%. Do 2047. taj će omjer pasti na oko 5%. Izvješća o ciljevima održivog razvoja (SDG), između ostalog, dokumentirala su područja oskudice u odabranim geografskim regijama, na koje je vlada ciljala kroz program aspiracijskih okruga. Indija je heterogena i unatoč pružanju osnovnih potrepština (fizička i društvena infrastruktura, financijska uključenost, pristup tržištima, tehnologija, digitalni pristup) i sveukupnoj poruci osnaživanja, postojat će džepovi siromaštva, čak i 2047. No priroda toga siromaštvo će biti vrlo različito. Indija će postići univerzalnu pismenost ili će joj biti prilično blizu. UNDP koristi HDI (indeks ljudskog razvoja), agregatnu mjeru, za mjerenje ljudskog razvoja, nadilazeći omjere siromaštva. Danas je Indija u kategoriji srednjeg ljudskog razvoja, prema HDI. Godine 2047. Indija će prijeći u kategoriju visokog ljudskog razvoja.
U tijeku je pet prijelaza, a oni će biti još izraženiji 2047. Prvo, postoji pomak iz ruralnog u urbano, a urbanizacija je u korelaciji s razvojem. Do 2047. godine gotovo 60% indijskog stanovništva bit će urbanizirano. Delhi i Kolkata s oko 35 milijuna stanovnika, Mumbai s više od 40 milijuna. Zapanjujuće je da vladini programi imaju za cilj osigurati bolje upravljanje urbanizacijom. Drugo, doći će do veće formalizacije gospodarstva. Opet, formalizacija je povezana s rastom i razvojem. Pojedinci će imati formalne ugovore o radu. MMSP će diplomirati kako bi postali zakonski registrirani. Indijske tvrtke postat će veće i učinkovitije, integrirane u globalne opskrbne lance. Treće, smanjit će se postotak stanovništva koje zarađuje za život od poljoprivrede. Udio poljoprivrede u BDP-u smanjit će se na oko 5%, a postotak stanovništva koji zarađuje za život od poljoprivrede neće biti veći od 20%. Četvrto, unutar poljoprivrede, doći će do pomaka prema komercijalizaciji i diverzifikaciji i većim farmama. Peto, bit će veće sudjelovanje građana u upravljanju s “sabka prayas” tema. Godinama je na ramenu bio kolonijalni čip. Ali sadašnja Indija je ponosna Indija, otporna Indija, Indija koja stremi. Amritkaal je o tome i zemlja čini velike korake na gospodarskom planu s većim samopouzdanjem i poduzetništvom.
Pročitajte iOtvorena izložba Roberta Cape u Indiji – fotogalerija
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
MVP: Mađarska diplomacija dala prave odgovore
Gradonačelnik Budimpešte zabranio premijeru Orbánu objavljivanje lokalnih novina?
Željeznica Budimpešta-Beograd: Izgradnja dosegla novu prekretnicu
Budimpešta će dobiti 770 milijuna eura razvojnih sredstava EU!
Pažnja: Veliki most na Dunavu u Budimpešti bit će zatvoren cijeli vikend, promet će biti preusmjeren
Pripremite svoj novčanik: Cijene vanjskih bazena porast će ovog ljeta u Mađarskoj