Predsjednik Joe Biden planira povući preostalih 2,500 američkih vojnika iz Afganistana do 11. rujna 2021., 20 godina nakon napada Al Qaide koji su pokrenuli najduži rat u Americi, rekli su američki dužnosnici u utorak. Pozvao je u utorak ruskog predsjednika Vladimira Putina da smanji napetosti izazvane gomilanjem ruske vojske na granici s Ukrajinom i predložio samit otuđenih čelnika kako bi se pozabavili nizom sporova.
Otkrivanje plana uslijedilo je istog dana kada je američka obavještajna zajednica objavila tmurnu prognozu za Afganistan, predviđajući "male" izglede za mirovni sporazum ove godine i upozoravajući da će se njegova vlada boriti da zadrži talibansku pobunu na odstojanju ako SAD -koalicija na čelu povlači potporu.
Bidenovom odlukom propustio bi rok za povlačenje 1. svibnja koji je s talibanima dogovorio njegov prethodnik Donald Trump.
Pobunjenici su zaprijetili da će nastaviti neprijateljstva protiv stranih trupa ako se taj rok propusti. Ali Biden bi i dalje odredio skori datum povlačenja, potencijalno umanjujući zabrinutost talibana.
Demokratski predsjednik svoju će odluku javno objaviti u srijedu,
priopćila je Bijela kuća. Visoki dužnosnik Bidenove administracije rekao je da će povlačenje početi prije 1. svibnja i da bi moglo biti dovršeno puno prije krajnjeg roka 11. rujna. Značajno je da neće podlijegati dodatnim uvjetima, uključujući sigurnost ili ljudska prava.
“Predsjednik je procijenio da je pristup temeljen na uvjetima, koji je bio pristup u posljednja dva desetljeća, recept za ostanak u Afganistanu zauvijek”, rekao je dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, na brifingu s novinarima.
Očekuje se da će američki državni tajnik Antony Blinken i američki ministar obrane Lloyd Austin u srijedu u Bruxellesu razgovarati o odluci sa saveznicima u NATO-u, rekli su izvori.
Bidenova odluka sugerira da je zaključio da američka vojna prisutnost više neće biti odlučujuća u postizanju trajnog mira u Afganistanu,
temeljna pretpostavka Pentagona koja je dugo podupirala raspoređivanje američkih trupa tamo. "Ne postoji vojno rješenje za probleme koji muče Afganistan, a mi ćemo svoje napore usmjeriti na potporu tekućem mirovnom procesu", rekao je visoki dužnosnik administracije.
Izvješće američke obavještajne službe, koje je poslano Kongresu, navodi:
“Kabul se i dalje suočava s neuspjesima na bojnom polju,
a talibani su uvjereni da mogu postići vojnu pobjedu.” Ostaje nejasno kako bi Bidenov potez utjecao na planirani 10-dnevni summit o Afganistanu u Istanbulu koji bi trebao početi 24. travnja i koji bi trebao uključiti Ujedinjene narode i Katar.
Talibani su rekli da neće sudjelovati ni na kakvim sastancima na vrhu koji bi donosili odluke o Afganistanu dok sve strane snage ne napuste zemlju.
Rok 1. svibnja već se počeo činiti sve manje vjerojatnim posljednjih tjedana, s obzirom na nedostatak priprema na terenu kako bi se osiguralo da se to može učiniti sigurno i odgovorno. Američki dužnosnici također su okrivili talibane za neispunjavanje obveza o smanjenju nasilja, a neki su upozorili na stalne veze talibana s Al Qaidom.
Upravo su te veze pokrenule američku vojnu intervenciju 2001. nakon napada Al Qaide 11. rujna,
kada su otmičari udarili zrakoplovima u Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon izvan Washingtona, ubivši gotovo 3,000 ljudi. Bidenova administracija je rekla da Al Qaeda sada ne predstavlja prijetnju američkoj domovini.
'NAPUSTI BORBU'
Čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell optužio je Bidena da planira "podviti rep i odustati od borbe u Afganistanu".
Trump, republikanac, bio je taj koji je pristao na povlačenje 1. svibnja.
"Naglo povlačenje američkih snaga iz Afganistana je teška pogreška", rekao je McConnell, dodajući da učinkovite protuterorističke operacije zahtijevaju prisutnost i partnere na terenu.
Trenutačno se u Afganistanu nalazi oko 2,500 američkih vojnika, što je pad u odnosu na vrhunac od više od 100,000 2011 u 2,400. Oko XNUMX američkih vojnika ubijeno je tijekom afganistanskog sukoba, a više tisuća ih je ranjeno.
Dužnosnici u Afganistanu pripremaju se za povlačenje.
"Morat ćemo preživjeti utjecaj toga i to se ne bi trebalo smatrati talibanskom pobjedom ili preuzimanjem vlasti", rekao je visoki izvor iz afganistanske vlade koji je želio ostati anoniman.
Iako su se uzastopni američki predsjednici nastojali izvući iz Afganistana, te su nade bile zbunjene zabrinutošću oko afganistanskih sigurnosnih snaga, endemske korupcije u Afganistanu i otpornosti
Talibanska pobuna koja je uživala sigurno utočište preko granice u Pakistanu.
Demokratski američki senator Bob Menendez, predsjednik Odbora za vanjske poslove Senata, rekao je da bi Sjedinjene Države mogle prekinuti financijsku pomoć Afganistanu "ako dođe do nazadovanja civilnog društva, prava koja su žene postigle". Pod prethodnom vladavinom talibana, prava žena i djevojčica bila su ograničena.
Demokratski senator Jack Reed, predsjednik oružanih snaga Senata, nazvao je to vrlo teškom odlukom za Bidena.
“Nema jednostavnog odgovora”, rekao je Reed.
Bijela kuća i Kremlj izvijestili su o tek drugom razgovoru između njih dvojice otkako je Biden preuzeo dužnost u siječnju,
nakon što su zapadni dužnosnici pozvali Moskvu da prekine gomilanje, a Rusija je, riječima podsjećajući na Hladni rat, rekla da njezin "protivnik" treba držati američke ratne brodove daleko od regije Krima.
Rusija je Ukrajini preotela Krim 2014
a borbe su se povećale posljednjih tjedana u istočnoj Ukrajini, gdje su se vladine snage borile protiv separatista koje podupire Rusija u sedmogodišnjem sukobu za koji Kijev kaže da je ubio 14,000 ljudi.
U znak zabrinutosti zbog napetosti koje izmiču kontroli u ukrajinskoj krizi, Biden je nazvao Putina i predložio da se sastanu u trećoj zemlji, naglašavajući pritom američku predanost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
“Predsjednik Biden također je jasno rekao da će Sjedinjene Države djelovati čvrsto u obrani svojih nacionalnih interesa kao odgovor na akcije Rusije,
poput cyber upada i uplitanja u izbore”, stoji u priopćenju Bijele kuće.
"Predsjednik je izrazio našu zabrinutost zbog iznenadnog gomilanja ruske vojske na okupiranom Krimu i na ukrajinskim granicama te je pozvao Rusiju na deeskalaciju napetosti", rečeno je.
RUSIJA: IZGRADNJA JE TROTJEDNA VJEŽBA
U prvom javnom ruskom opisu nagomilavanja, ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da je Moskva prebacila dvije vojske i tri padobranske jedinice na svoju zapadnu granicu u sklopu velike vježbe koja je trebala testirati borbenu spremnost i odgovoriti na ono što je nazvao prijetećom vojskom akcija NATO-a.
Šojgu je to rekao na državnoj TV
trotjedna vježba, koju je nazvao uspješnom, trebala je završiti u sljedeća dva tjedna.
Šojgu je rekao da NATO raspoređuje 40,000 vojnika i 15,000 komada vojne opreme u blizini ruskih granica, uglavnom u regijama Crnog mora i Baltika. Zapadni savez negira takve planove.
Visoki dužnosnik američkog State Departmenta rekao je novinarima: “Znamo kapacitet Rusije. Ova ogromna vojna snaga koju su poduzeli... kako bi poduzeli agresivnu akciju, ali mi očito ne znamo njihove namjere,” rekao je dužnosnik.
Rusija je redovito optuživala NATO za destabilizaciju Europe
sa svojim vojnim pojačanjima na Baltiku i u Poljskoj od aneksije Krima.
BIDENOVI CILJEVI ZA SUMMIT
Biden je također ponovno potvrdio cilj izgradnje "stabilnog i predvidljivog odnosa" s Rusijom
i rekao da bi se sastanak u nadolazećim mjesecima mogao pozabaviti "cijelim nizom pitanja" s kojima se suočavaju dvije svjetske sile, navodi se u priopćenju.
Kremlj je u svom izvještaju o pozivu naveo da je Biden rekao Putinu da želi normalizirati odnose i surađivati u kontroli naoružanja, iranskom nuklearnom programu, Afganistanu i klimatskim promjenama. Potvrđeno je da je Biden predložio sastanak na visokoj razini, ali nije naznačeno kako je ruski čelnik odgovorio.
Američki državni tajnik Antony Blinken ponovio je poruku Bijele kuće tijekom razgovora o krizi u Bruxellesu s čelnicima NATO-a i ukrajinskim ministrom vanjskih poslova.
Blinken je također rekao da će razgovarati o ambicijama Kijeva da se jednog dana pridruži NATO-u – iako su Francuska i Njemačka dugo bile zabrinute da bi dovođenje bivše sovjetske republike u zapadni savez antagoniziralo Rusiju.
"Sjedinjene Države su naš protivnik i čine sve što je u njegovoj moći da potkopaju položaj Rusije na svjetskoj pozornici", rekao je u utorak zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, citirane od strane ruskih novinskih agencija.
Njegove primjedbe sugeriraju da su diplomatske ljubaznosti koje su stari hladnoratovski neprijatelji općenito nastojali poštovati posljednjih desetljeća iscrpljene i da bi se Rusija snažno suprotstavila onome što smatra neprihvatljivim američkim uplitanjem u njezinu geografsku sferu utjecaja.
Andrew Weiss, analitičar za Rusiju u Zakladi Carnegie za međunarodni mir, rekao je da Bidenova razmjena s Putinom odražava američku zabrinutost oko Ukrajine i želju da rade s Rusijom tamo gdje bi mogli imati zajedničke interese.
“Postoji hitna potreba da se izravno Putinu pošalje signal da je ono što Rusija radi u i oko Ukrajine opasno i destabilizirajuće, čak i dok drugi dijelovi administracije pokušavaju ne isključiti suradnju u pitanjima kao što su iranski nuklearni sporazum, Afganistan, klima promjene i stratešku stabilnost.”
RATNI BRODOVI SAD
Dva američka ratna broda trebala bi stići u Crno more ovaj tjedan kao odgovor na ono što dužnosnici SAD-a i NATO-a kažu da je najveće okupljanje ruskih snaga – s tisućama vojnika spremnih za borbu – otkako je Moskva preuzela Krim od Ukrajine.
"Upozoravamo Sjedinjene Države da bi im bilo bolje da se drže podalje od Krima i naše crnomorske obale", rekao je Rjabkov. “Bit će to za njihovo dobro. Američko raspoređivanje nazvao je provokacijom s ciljem testiranja ruskih živaca.
Blinken se sastao s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom u Bruxellesu nakon što su ministri vanjskih poslova Grupe sedam osudili, kako su rekli, neobjašnjivi porast broja ruskih trupa.
Ponavljajući glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, koji se ranije sastao s Kulebom, Blinken je rekao da su vojne akcije Moskve na pragu Ukrajine bile "vrlo provokativne". “Rusija mora okončati ovo vojno jačanje ui oko Ukrajine, zaustaviti svoje provokacije i odmah deeskalirati”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare s Kulebom.
Kijev je pozdravio pokaz zapadne potpore, ali nije u skladu s ukrajinskom željom za punopravnim članstvom u NATO-u.
Kuleba je rekao da Kijev želi diplomatsko rješenje, ali je također apelirao na daljnje ekonomske sankcije protiv Moskve i veću vojnu pomoć Ukrajini.
Odvojeno, dva diplomata rekla su da će Stoltenberg predsjedati videokonferencijom sa savezničkim ministrima obrane i vanjskih poslova u srijedu. Blinken i američki ministar obrane Lloyd Austin trebali su biti prisutni u sjedištu NATO-a kako bi izvijestili ostalih 29 saveznika o Ukrajini, kao i o Afganistanu, rekli su diplomati.
Izvor: Reuters
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
FOTOGRAFIJE: Otvara se novo mjesto za slobodno vrijeme u srcu Budimpešte
Razgovori Orbán-Zelensky: Mađarska podržava svaku mirovnu inicijativu
Gastarbajteri dolaze u Mađarsku iako bi u zapadnoj Europi mogli zaraditi više
FOTOGRAFIJE: 6 malih simbola Budimpešte
Mađarska vlada će potrošiti ogromne iznose na stambeno zbrinjavanje radnika
Kineski tisak izvještava o posjetu predsjednika Xi Jinpinga Mađarskoj