Jesu li božićnice i bonusi na kraju godine obavezni u Europi?
Koliko zaposlenika prima božićnicu (13. plaću) i regres na kraju godine? Koliki je njihov prosječni iznos? Paylab detaljno smo pogledali standarde i konvencije u pojedinim europskim zemljama u kojima ovaj međunarodni portal za plaće održava snažnu mrežu lokalnih portala za plaće.
Kraj godine sa sobom donosi i najljepše blagdane u godini te priliku za poduzetnike da pregledaju svoje poslovanje u 2017. godini. Financijska izvješća su sve bliže, a menadžeri procjenjuju uspješnost temeljenu na definiranim planovima, a pritom se trude zahvaliti zaposlenicima na uloženom trudu.
Svaka tvrtka ima svoje provjerene prakse i načine nagrađivanja onih koji rade za nju.
Paylab je odlučio detaljno ispitati financijsku korist.
Općenito, financijske koristi nisu zadane. Većina zaposlenika može samo sanjati o financijskim pogodnostima na kraju godine. Primanje nešto dodatnog novca u obliku financijskih bonusa izvan okvira dogovorene osnovne plaće nije uobičajena praksa u poduzećima. Poslodavci se češće odlučuju za druge oblike nefinancijskih beneficija, poput božićnih večera i zabava, proslave Nikoljdana za djecu zaposlenika, sitnih poklona ili poklon bonova. Usporedite uvjete plaće na svom trenutnom poslu s drugima.
Božićnice su najizdašnije u srednjoj Europi
Božićni bonusi posebno su dobrodošli prije božićne kupovine. Ovi bonusi su obvezni dio plaće koji je ugovoren ugovorom o radu. Poslodavci koriste kako bi iskazali zahvalnost radnicima i obično se daju kao dar. Većina se definira kao određeni postotak osnovne plaće i ta dodatna sredstva isplaćuju se uz plaću za prosinac prije samog Božića.
Božićnice su među uzorkom koji je najzastupljeniji u Hrvatskoj, gdje takav bonus prima do 44 posto zaposlenika, no stvarni iznos samog bonusa nije tako visok. Tipično, bonus iznosi oko 23 posto osnovne plaće Hrvata, što je u prosjeku bruto bonus od oko 185 eura. Božićnice su raširene iu Sloveniji, koju dobiva trećina zaposlenih; iznos je nešto veći nego u Hrvatskoj i iznosi otprilike 31 posto osnovne plaće (422 eura u prosjeku). Na Balkanu su božićnice nešto rjeđe u Bosni i Hercegovini (15 posto) i Srbiji s 8 posto, no postoci su puno veći nego u Hrvatskoj ili Sloveniji. U BiH božićnica iznosi 78 posto osnovne plaće (625 eura), dok u Srbiji iznosi do 86 posto osnovne plaće (481 euro).
U srednjoj Europi božićnice su nešto rjeđe, ali je sam iznos bonusa puno izdašniji. Ljudi se sigurno mogu veseliti većem računu za kupovinu kada dobiju bruto bonus od 720 do 850 € u prosjeku (osim Poljske gdje bonus nije tako velikodušan). U Poljskoj ovaj bonus prima 19 posto zaposlenika, u Slovačkoj 17 posto, zatim u Češkoj 14 posto te u Mađarskoj 13 posto zaposlenika.
Mađari primaju najizdašniji bonus od svih zemalja do 91 posto svoje osnovne plaće.
Na Baltiku božićnicu prima 10 do 13 posto zaposlenih, a iznos ne prelazi petinu osnovne plaće, odnosno bruto nagradu od 173 do 210 eura. U nordijskim zemljama božićnica je najmanje uobičajena u Finskoj, a prima je samo 4 posto zaposlenika. Sam bonus obično ne prelazi 21 posto Finske plaće.
Bonus na kraju godine obično je velikodušniji od božićnog bonusa
Bonusi/provizije su izborne komponente plaće koje se u velikoj mjeri shvaćaju kao bonus udjela u dobiti te se individualno definiraju izvode – temeljem postizanja specifičnih ciljeva. Obično se isplaćuju na kraju godine nakon što se utvrdi je li poduzeće ostvarilo željenu razinu dobiti. Postoje i tvrtke koje te bonuse isplaćuju tromjesečno ili dvogodišnje ili nakon završetka projekta. Dobijte pregled plaća za svoj posao u vašoj regiji.
Općenito, bonusi na kraju godine najrasprostranjeniji su i najizdašniji na rukovodećim pozicijama, posebice među izvršnim menadžmentom, budući da su često povezani s postizanjem definiranih ciljeva. 21 do 45 posto ljudi u top menadžmentu izvješćuju da primaju bonuse na kraju godine koji često premašuju dvostruko više od osnovne mjesečne plaće. Svi zaposlenici ove grupe rade na najvišim razinama menadžmenta u različitim tvrtkama, od malih obiteljskih tvrtki do velikih korporacija. Bonusi na kraju godine također su uobičajeni u niskom i srednjem menadžmentu ali su malo skromniji.
Među promatranim zemljama bonusi na kraju godine najzastupljeniji su u zemljama srednje Europe, gdje oko četvrtina zaposlenika prima prosječni bonus od 69 do 86 posto osnovne plaće. Hrvatska i Slovenija bile su najskromnije zemlje u uzorku, s bonusima u visini otprilike polovice osnovne mjesečne plaće. Ovi bonusi su bili najrjeđi u Srbiji, gdje ih prima tek desetina zaposlenih, ali bili su najdarežljiviji u uzorku, dosegnuvši u prosjeku 114 posto osnovne plaće (645 eura).
Redoviti bonusi mnogo su češći u Finskoj unatoč relativnoj neuobičajenosti božićnog bonusa. Oko 19 posto zaposlenika prima takav bonus u iznosu od 78 posto osnovne plaće (2365 eura).
Izvor: paylab.com
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 4. svibnja 2024
Orbánova vlada nastavlja s programom preoblikovanja mađarskog sektora nekretnina
Sretne vijesti: 110 godina star brod nostalgije vraća se na jezero Balaton – FOTOGRAFIJE
Ne može im dosaditi: izbori 9. lipnja odlučuju o ratu ili miru
Očaravajuće FOTOGRAFIJE: Obnova Budimske kraljevske palače u spektakularnoj fazi, cijeli zidovi se ponovno grade
Stranka bivšeg premijera Gyurcsánya boji se gubitka gradonačelničkih mjesta 9. lipnja u Budimpešti