Imamo li zablude o jednoj od najvećih mađarskih bitaka?
Bitka kod Mohača 1526. zapravo se mogla odigrati 8. rujna umjesto 29. kolovoza kako se dosad vjerovalo, rekao je Norbert Pap, profesor povijesne geografije na Sveučilištu u Pečuhu, koji je vodeći istraživač kompleksa Sulejmanove grobnice u blizini Szigetvára. .
Norbert Pap, voditelj istraživačke skupine koja je također ispitivala mjesto Mohačke bitke, rekao je za Origo taj 29. kolovoza 1526. jedan je od najpoznatijih datuma u mađarskoj povijesti. Sjećanje na bitku kod Mohača ispreplelo se s danom odrubljenja glave sv. Ivana Krstitelja i tako postalo dan žalosti za mađarski narod koji je izgubio kralja i vođe.
“Ovim je 29. kolovoza postao svetinja. Na njemu su ugrađeni simboli: memorijalno mjesto 200. obljetnice bitke, Memorijalna kapela na bojnom polju (Csatatéri Emlékkápolna), posvećena je svetom Ivanu Krstitelju,” objasnio je Norbert Pap.
Međutim, ako vrijeme pisanih izvora datirano prema julijanskom kalendaru korištenom tijekom bitke prebacimo u gregorijanski kalendar, obljetnica bi bila 8. rujna, a ne 29. kolovoza, rekao je.
No, prema njegovu objašnjenju, kronološko mjesto Mohačke bitke određeno je tradicijom. Kada se priča o povijesnim događajima 15-16. stoljeća, svaki važan događaj – bio to muslimanski, kršćanski ili židovski kalendar – prikazuje se kao jedan od njegovih svetih dana. Međutim, ponekad je kalendare bilo potrebno reformirati kako bi ostali upotrebljivi za svakodnevni život i vjersku praksu, te kako bi se mogli prilagoditi astronomskim pojavama.
To se dogodilo i 1582. godine kada je pod papinstvom Grgura XIII. ispravljeno klizenje od 10 dana do proljetne točke julijanskog kalendara, koje se koristilo u suvremenom kršćanskom svijetu. Kasnije je to popravljeno, među ostalim, izostavljanjem 10 dana nakon 4. listopada, pa je sljedeći dan umjesto 15. listopada postao 5. listopada. Reforma je uspjela, kalendar je ispravljen, a proljetni solsticij, kao i drugi važni astronomski događaji, bili usklađeni s njim. Izračunavanje važnih vjerskih praznika te planiranje i organizacija poljoprivrede također su postali mnogo jednostavniji.
Istraživač je međutim primijetio da tradicija je nepopravljiva. Unutar pojedine godine nakon blagdana slijede drugi praznici, a svaki od njih ima svoj vjerski značaj i simboličko značenje, ali i povijesnu konotaciju. Nakon nekog vremena, reforme kalendara koje su provedene radi organizacije poljoprivrednih radova razdvojile su sakralno i svjetovno (točno mjereno) vrijeme.
Ali što to znači za Mohács? Norbert Pap je naglasio da bi promjena dana sjećanja potpuno narušila sjećanje na Mohač koji ima 500-godišnju državotvornu tradiciju. Po današnjem katoličkom kalendaru 8. rujna je Rođenje Marijino i nema nikakvog značaja vezanog uz Mohačku bitku.
"Rođendan Djevice Marije je slavljenički dan i ne može biti dalje od tragičnog dana 29. kolovoza u mađarskoj povijesti", dodao je.
Zbog svog simboličkog sadržaja ovaj nacionalni dan žalosti je dakle još uvijek 29. kolovoza, ali u kontekstu njihovog istraživanja, činjenica da je bitka po gregorijanskom kalendaru bila 8. rujna ima velike implikacije na okolnosti događanja. sukob i sam pohod 1526.
Profesor je rekao da se kronologija pojedinih događaja na dan bitke, primjerice izlazak i zalazak sunca, razlikuje 8. rujna nego 29. kolovoza.
Ima veliki značaj u njihovom povijesnom proučavanju, budući da osmanski izvori opisuju događaje bitke kod Mohača u vezi s muslimanskim molitvama, koje su opet povezane s astronomskim (Sunčevim ciklusom) pojavama. Kako bi se mogli točnije rekonstruirati događaji Mohačke bitke, lokalno vrijeme mjereno na Mohačkom polju na dan sraza mora se računati prema 8. rujna po gregorijanskom kalendaru. Prema Norbertu Papu, između ostalog, kada se proučavaju pokreti i mađarske i osmanske vojske, možda bi vrijedilo uzeti u obzir razliku od 10 dana između 29. kolovoza i 8. rujna.
Vrijeme sazrijevanja usjeva i žetve važno je za istraživanje događaja u pohodu, jer su mađarske trupe tek nakon obavljene žetve u poljima poslane u logor na Mohaču.
Pri ispitivanju stanja u vojsci i njezinim pripremama vrijedi uzeti u obzir činjenicu da desetodnevni pomak u julijanskom kalendaru znači značajnu razliku u vegetacijskom ciklusu i organizaciji poljoprivrednih radova.
Još jedna okolnost vrijedna spomena je da je studeni u 16. stoljeću zbog hladnog razdoblja koje se naziva i 'malo ledeno doba' bio zimski mjesec. Osmanlije su se povukle iz Mađarske kad je zahladilo. Prijelomni dan bio je Kašimov dan, 26. listopada, koji je prema Julijanskom kalendaru bio Dan svetog Demetra. Povlačenje sredinom listopada, prema dosadašnjim saznanjima, nije se dogodilo usred jeseni kao što bi to bilo danas, već je tada bio sam kraj jeseni, ili možda čak i početak zime.
Zato treba uzeti u obzir razliku između dva kalendara i njezine potencijalne implikacije na vremenske prilike pri istraživanju odluka vojnog vodstva obiju strana, a naravno, ne vrijedi samo za događaje iz 1526. godine, prof. rekao je. O nedavnom otkriću izvijestili su Norbert Pap i njegovi istraživački kolege Péter Gyenizse, Máté Kitanics i Gábor Szalai u časopisu Balkan Füzetek (Balkanski papiri).
Pročitajte iNajveće mađarske bitke u povijesti
Pročitajte iMađarska – Povjesničari otkrivaju dosad nepoznate činjenice o mohačkim junacima
Pročitajte iMohács, mjesto gdje je započela osmanska dominacija srednjovjekovnom Mađarskom – Galerija fotografija
Izvor: Origo.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Orbán: Glasati za ljevicu znači podržavati rat
Orbánovi saveznici oligarsi dali su 38 milijardi eura u državne koncesije za autoceste
Osnovan treći mađarski odjel UNESCO-a
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 2. svibnja 2024
Nečuveno: Tinejdžer uhićen zbog planiranja napada na džamiju u Mađarskoj – VIDEO
Sada možete kupiti karte za izložbe i razgledavanja na platformama Wizz Aira!