Jedenje insekata moglo bi biti alternativa enormnoj konzumaciji mesa
U ovom trenutku na Zemlji živi više od 7 milijardi ljudi i taj broj se stalno povećava. Većina ljudi u razvijenim zemljama jede meso gotovo svaki dan. Pritom većina njih niti ne razmišlja o tome kakve posljedice sve veća konzumacija mesa ima na okoliš.
Prema istraživanju koje je 2008. proveo KSH (Mađarski središnji statistički ured), samo u Mađarskoj svaka osoba godišnje pojede 61.5 kilograma mesa, za što plaćamo 50 tisuća forinti. Pomnožimo li taj broj s brojem stanovnika Mađarske, njih 9 milijuna, rezultat je nevjerojatan. Pogotovo ako uzmemo u obzir da je Mađarska relativno mala zemlja. Potražnja cijelog planeta za mesom može se zadovoljiti samo tvorničkim uzgojem.
Međutim, ova metoda zahtijeva ogromne tvrdnje. Jedna trećina cjelokupnog kopna na Zemlji i dvije trećine ukupnog poljoprivrednog zemljišta koristi se za uzgoj životinja. Uzgoj stoke zaslužan je za emisiju 18 posto stakleničkih plinova, što je postotak veći od emisija iz prometa. Štoviše, tvornički uzgoj također ima štetne učinke na ljudsko zdravlje. Područja za razmnožavanje krcata su životinjama i ovo nehigijensko okruženje djeluje poput savršenog laboratorija za nove viruse. Epidemije poput svinjske gripe, ptičje gripe, salmonele i kravljeg ludila potječu iz područja uzgoja stoke. Konzumiranje previše mesa rezultira visokim udjelom kolesterola i kalorija, a probava koncentriranog sadržaja proteina zahtijeva toliko energije da može čak pogoršati raspoloženje ljudi.
Posljednje, ali ne i najmanje važno, tvorničke farme tretiraju uzgojene životinje nehumano i okrutno. Kokoši se uzgajaju na način da rastu neprirodnom brzinom, a prsa im postaju najjača od svih dijelova tijela, jer meso prsa donosi najviše koristi uzgajivačima. Zbog toga se nezreli kostur pilića ne može nositi s tijelom koje se brzo tovi, pa mnoge od njih postaju nesposobne za kretanje, ne mogu doći do hranilice i ubrzo ugibaju od gladi. Ove se životinje drže toliko zbijeno da zbog nedostatka prostora često ozlijeđuju jedna drugu. Da bi se to izbjeglo, kokošima se skraćuju noge, krila i kljunovi, a svinjama se režu repovi i izbijaju zubi, često bez ikakve anestezije, kako ne bi jedni drugima odgrizli repove. Mnogi ljudi kažu da bi uzgoj u dvorištu koji je više prihvatljiv za okoliš i životinje mogao biti rješenje za ovaj problem, ali istina je da bi to bilo neodrživo uz potrošnju od 7 milijardi ljudi. Međutim, postoje i druga rješenja.
Prvi je vegetarijanstvo. Vegetarijanski način života dolazi zajedno s manjim rizikom od srčanih bolesti, raka, visokog krvnog tlaka i dijabetesa. Da ne spominjemo da je vrlo ekološki prihvatljiv. Za proizvodnju jednog kilograma govedine potrebno je 20 tisuća litara vode i 30 kilograma žitarica, odnosno 80 posto kukuruza proizvedenog u Sjedinjenim Državama koristi se za uzgoj životinja. Vegetarijanstvo bi moglo pomoći kod svih ovih problema. Prema izračunima, kada bi 10 posto onih koji trenutno žive na mješovitoj prehrani postalo vegetarijansko, tako preostale žitarice bile bi dovoljne da se zaustavi glad u nerazvijenim zemljama.
Druga, vrlo zanimljiva opcija mogla bi biti konzumacija laboratorijskog mesa. Ovom metodom meso se doslovno priprema u laboratorijima od svinjskih matičnih stanica koje se uzgajaju u fetalnom telećem serumu. 56 milijardi životinja ne bi bilo ubijeno svake godine da svi jedu laboratorijsko meso na planetu; bila bi potrebna samo stada donatora koja bi osigurala matične stanice potrebne za laboratorijsko meso. Za proizvodnju je potrebno samo pola manje energije od uzgoja životinja, samo jedan posto trenutno korištenih travnjaka, četiri posto zemljinih vodenih resursa, a emisija stakleničkih plinova zanemariva je. Laboratorijska mesa se proizvode s dodatkom vitamina za razliku od industrijskog mesa koje sadrži antibiotike i hormone. Međutim, proizvodnja laboratorijskog mesa trenutno je izuzetno skupa i dugotrajna, prema hvg.hu potrebno je 250 tisuća fontova i šest tjedana za proizvodnju jednog hamburgera. Štoviše, mora se dokazati da je njegova hranjivost jednaka izvornom mesu i da je prikladna za ljudsku prehranu.
Možda je najnevjerojatnije moguće rješenje jesti insekte. Iako bi mnogima pozlilo čak i od same ideje da konzumiraju kukce, postoje kulture na Dalekom istoku iu Južnoj Americi u kojima je to već dugo uobičajena praksa. Iznenađujuće, "meso" skakavaca sadrži tri puta više proteina od govedine. Za tvornički uzgoj insekata potrebno je manje vode i plodne zemlje te se emitira manje stakleničkih plinova. Štoviše, za razliku od sisavaca i ptica, kukcima bi se zapravo svidjeli pretrpani, prljavi uvjeti tvorničkog uzgoja i sa zadovoljstvom bi jeli otpad civilizacije. A budući da su te životinje genetski daleko od ljudi, postojao bi manji rizik da njihovi patogeni zaraze ljude.
Jedini problem života bez mesa je što ništa ne može zamijeniti meso samo po sebi, jer ništa nema istu količinu aminokiselina. Aminokiseline su građevni blokovi proteina našeg tijela. Svi naši mišići, žile, organi, žlijezde, nokti, pa čak i naša kosa sastoje se od proteina. Rast, regeneracija i održavanje ovih stanica je funkcija aminokiselina, stoga je njihova zamjena izuzetno važna. Jedna dobra alternativa za dodatak hranjivim tvarima je kombinacija mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja.
Konačno, najlakši način da obuzdamo ogromnu potrošnju mesa na planetu je da obuzdamo vlastitu potrošnju mesa. Ovo rješenje je dobro za ljudsko zdravlje, okoliš, životinje i cijeli planet. Uvođenje jednog dana bez mesa svaki tjedan u našu prehranu doista nije dobra cijena za životniju budućnost.
na temelju članka bioetikablog.hu, origo.hu, hvg.hu
Zsófia Luca Szemes
Foto: napidoktor.hu
Izvor: http://dailynewshungary.com/
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Njemački investitori zasićeni Orbánovom politikom: hoće li otići iz Mađarske?
Čestitamo! Budimpeštanska zračna luka nadmašuje nekoliko prestižnih europskih zračnih luka
Novi prostor zajednice otvoren je u jednoj od najljepših mađarskih knjižnica u Budimpešti
Najveći geotermalni sustav u EU izgrađen je u Mađarskoj!
Orbánov kabinet: Mađarska spremna za predsjedanje EU
Taškentski međunarodni investicijski forum 2024.: rekordan broj sudionika, potpisani ugovori vrijedni 26.6 milijardi dolara