Evo zašto nam je potrebna unija plaća – analizira ekonomist Péter Róna
Mađarski ekonomist Péter Róna piše o važnosti unije plaća u dnevnom listu Magyar Nemzet: Čini se da su se ortodoksni ekonomisti i mađarska vlada sa svojom očigledno neortodoksnom ekonomskom politikom našli u smislu odbijanja ideje sindikata plaća. Jednodušno tvrde da je koncept neizvediv, pa čak i štetan. Neki kažu da bi europska unija plaća stavila plaće u nadležnost Bruxellesa za donošenje odluka, potkopavajući imperativ nacionalnog suvereniteta. Drugi se brinu da bi projekt više povećao plaće nego produktivnost, što bi onda izazvalo ozbiljnu neravnotežu, posebice neobuzdanu inflaciju. Treća skupina konkurentnost Mađarske temelji prvenstveno na niskim plaćama i ne vide kako bi se to moglo promijeniti. Četvrti smatraju da je koncept suprotan interesima ekonomski naprednih članica EU-a i samim time neizvodljiv.
Rónino mišljenje u dnevniku Magyar Nemzet
Problem koji koncept sindikata plaća namjerava riješiti puno je veći od bilo koje navodne intrige Georgea Sorosa ili prijetnje koju predstavljaju izbjeglice/imigranti.
To nije ništa manje nego ispuniti temeljno obećanje EU-a, tj. stvoriti zajednicu sudbine od europskih naroda.
Ako nejednakosti u plaćama ostanu i stabiliziraju se na sadašnjoj razini, Europska unija jednostavno će izgubiti svoju svrhu. Pravi test takve svrhe ne leži u rastu BDP-a nego u realnim plaćama. Mir naroda i društvenih skupina može prerasti u konfrontaciju, a na kraju i u otvoreni sukob, a znakovi toga procesa već su vidljivi. Dakle, suprotno mišljenju mnogih drugih, smatram da ključni problem nije slab rast BDP-a, već raspodjela dohotka koji se time stvara. Anomalija se očituje u sve većem jazu između siromašnih i bogatih, a nepovoljno kretanje realnih plaća pridonosi ovom slabom rastu BDP-a.
Pogledajmo brojke. Osim Slovenije, niti jedna postkomunistička država nije dosegla ni polovicu prosječne plaće u EU, a slovenskih 60% teško se može nazvati uspjehom. Najsiromašnija od svih, Bugarska proizvodi 18 posto prosjeka EU, a Estonija, drugoplasirana nakon Slovenije, pokazuje 48 posto.
Najbogatija regija EU-a, Westminster u Ujedinjenom Kraljevstvu uživa 600 puta (da, šesto puta) veći dohodak po glavi stanovnika od dvije najsiromašnije (jedna je u Rumunjskoj, druga u Bugarskoj).
Takve se razlike ne mogu jednostavno pripisati nedvojbeno različitim razinama produktivnosti. U zemljama V4, na primjer, 100 EUR izdataka za plaće stvara 212 EUR prihoda, za razliku od 132 EUR u Njemačkoj. Niska učinkovitost nedovoljno kvalificirane radne snage znači slabu pregovaračku poziciju u odnosima s vlasnicima kapitala. Nije ni čudo da su interesne sposobnosti sindikata više-manje u skladu sa stupnjem razvijenosti pojedine nacionalne ekonomije, a što je nacionalna ekonomija naprednija, rad ima veći udio u nacionalnom dohotku.
Osim u razinama produktivnosti, objašnjenje zaostajanja plaća leži iu promjeni načina raspodjele nacionalnog dohotka između kapitala i rada. Države članice OECD-a zabilježile su rast produktivnosti od 18 posto od 1999. godine, dok su realne plaće porasle tek za 8 posto. Razlika je otišla u povećanje kapitalnih prihoda. U svakoj perifernoj zemlji udio kapitala u rastu BDP-a se povećavao, dok je udio rada stalno padao.
U našoj regiji najslabije je iskazala Mađarska.
Udio mađarskih realnih plaća iz nacionalnog dohotka pao je za 5.6 posto od 2007. godine, Češka je zabilježila pad od 2.6 posto, Poljska je ostala nepromijenjena, dok je Slovačka porasla za 3.3 posto. (Ovi brojevi ukazuju na izrazito prokapitalistički stav mađarske vlade i opovrgavaju vjerodostojnost njezine ekonomske politike usmjerene na promicanje prestiža rada.) Ova promjena potkopava osjećaj pravednosti radnika i ima izričito negativan učinak na gospodarski rast jer zaostaju realni plaće podrazumijevaju da se platežno sposobna potražnja ne povećava ili čak pada, čime se ograničavaju šanse za gospodarski rast. Ako nema platežno sposobne potražnje, ni proizvodnja ne može rasti.
Ono čemu sindikat plaća želi zaustaviti i zatim preokrenuti te procese. Koji bi koraci mogli pomoći u postizanju ovog cilja?
Gotovo obrnuto proporcionalno s padom udjela realnih plaća, rastao je dohodak međunarodnog financijskog sektora i “offshoring” tog dohotka. Financijski sektor prisilio je proizvodni sektor da sve veći udio svoje dobiti plaća kapitalu u obliku dividendi, kamata, tantijema i drugih naknada, i/ili ih akumulira u offshore tvrtkama. Trostruka žrtva ovog procesa je društvo: manji iznos ostvarenog profita dostupan je za plaće; smanjena je porezna osnovica države; i postoji više resursa za promicanje zaduženosti potaknute potrošnjom.
Prvi korak sindikata plaća mogao bi biti nametanje viših poreza na financijske transakcije (osobito transakcije koje uključuju offshore tvrtke), a tako prikupljeni porezni prihod mogao bi biti osnova za smanjenje poreza na plaće.
Drugi korak može biti revizija državnog subvencioniranja kapitala. Subvencioniranje kapitala od strane nacionalnih vlada trebalo bi podlijegati jedinstvenoj regulativi EU. Subvencije treba odrediti na temelju potreba za radnim osposobljavanjem i prekvalifikacijom. Treći korak je donošenje jedinstvenog zakona o radu koji će regulirati prava i odgovornosti radnika. Četvrti i najsloženiji zadatak je osigurati uvjete potrebne za povećanje produktivnosti.
Nedvojbeno, ovaj zadatak nije lak, ali način na koji se može poboljšati ova situacija također je očigledan. Najveća prepreka je sadašnja prokapitalistička ekonomska politika koja se vodi u ime tobožnjeg nacionalnog interesa i nacionalnog suvereniteta, a zapravo je teret rada.
Kao što je gore navedeno, tijek unije plaća će, po svojoj prirodi, značiti veću integraciju unutar Europske unije.
U tom smislu, oni koji se odluče pouzdati u nacionalni suverenitet, također se zalažu za svijet zaostalih plaća.
Izvor: Magyar Nemzet/Péter Róna
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Otvoren novi mađarski hotel u prekrasnom šumskom ambijentu – SLIKE
Mađarska cijena električne energije najniža u EU
Orbánov kabinet: Mi smo ti koji Europskoj uniji čine uslugu
Od proslave Dana Europe do novih izložbi: ovdje su neki od najboljih programa u Budimpešti kojima možete prisustvovati u svibnju
Pad i izvoza i uvoza u Mađarskoj – službeni podaci
Potpuno novi Budapest Airport Hotel je na putu – zapanjujući VIZUALI