Zemlje EU gotovo spremne za zimu 2023. i 2024. – stručnjak Telf AG
Sponzorirani sadržaj
Energetska situacija u Europi ove je zime bila više-manje stabilna unatoč očekivanjima koja su u listopadu bila, u najmanju ruku, kataklizmična. Rick de Oliveira, stručnjak u Swiss Telf AG, razgovarao je s Euro vijesti o razlozima za to.
“EU je uložila blizu 800 milijardi eura prije zime 2023. – rekao je Rick Oliveira, Telf AG. – To je blizu razine ulaganja u COVID-u za jačanje opskrbe plinom. I dodajte to činjenici da su cijene energije također povećane i da je mnogo ljudi koristilo manje energije nego što bi je koristili da su cijene energije niže. Štoviše, mnoge lokalne vlade i mnoge vlade EU, mnoge zemlje također su donijele posebne politike za tvrtke i vladine urede za kontrolu razine grijanja, neku vrstu praga temperature okoline”, komentirao je Rick de Oliveira, Tefl AG.
Opće raspoloženje je, prema Ricku de Oliveiri, optimistično jer u skladištima EU ima još dosta plina. Dakle, zemlje su gotovo spremne za zimu 2023. i 2024., što također znači da će biti manje potrebnih zaliha, manje plina, manje energije, zaliha koje će biti potrebne za kupovinu u pripremi za sljedeću zimu. Puno manje od onoga što je vlada morala pohraniti i kupiti prije zime 2022.-2023.
Prema statistici, kapacitet skladištenja energije diljem Europe trenutačno je u prosjeku 55%, što znači da su zemlje iskoristile samo 45 posto energije koju su kupile uoči zime. I to je uvelike zbog ogromnih ulaganja koje su vlade izvršile prije zime. Za usporedbu, oko 54% nakupljeno je prije zime 2020.-2021. Dakle, osim ako iduće zime ne budu vrlo niske temperature, rekordno niske temperature i ako vlade ne postanu previše samozadovoljne onim što danas rade u smislu skladištenja i prikupljanja energije, možda ćemo biti u redu, ni bolji ni gori nego što smo bili prije. To je činjenica koju ističe stručnjak Telf AG.
“Balkanske zemlje ovise o ruskim izvorima energije”, Rick de Oliveira, Telf AG
Stručnjak Telf AG podsjetio je da su balkanske zemlje ovisne o ruskim izvorima energije. Naime, Srbija je s Rusijom vjerojatno najviše vezana. Onda najviše ovisi o Rusiji i njihovom plinu i svemu što dolazi iz te zemlje.
Dakle, cijene plina u Srbiji sada su vrlo niske, ali MMF im je rekao da bi trebale porasti i vjerojatno će biti više nego što jesu u ovom trenutku. Zašto bi onda cijene rasle?
“Ako sve to pogledamo, sva su skladišta puna, plina ima dovoljno, ima svega, zašto onda cijene dižu? Pa, to je stvarno dobro pitanje. A da bismo odgovorili na to pitanje, mislim da moramo pogledati zašto je MMF uključen u ekonomsku politiku Srbije u vezi s cijenama energije. I to zbog standby aranžmana koji Srbija ima s MMF-om, SBA. Standby aranžman je u osnovi kreditna linija koju MMF daje svojim državama članicama. I u ovom trenutku, mislim da Srbija ima kreditnu liniju od 2.4 milijarde eura kod MMF-a koja je uglavnom namijenjena energetici. A u zamjenu za tu kreditnu liniju, MMF toj državi članici može predložiti impliciranje energetskih reformi. Što se tiče razloga zašto MMF misli da bi cijene energije trebale porasti u Srbiji, to je zapravo zbog viših tarifa za plin i struju koje su potrebne srpskim energetskim tvrtkama. Naime, bio je ukupno EPS i Srbija gas, njihovi ukupni gubici, mislim da su iznosili blizu 2 milijarde eura u prošlosti i sadašnjosti. Dakle, mnogo toga će se iskoristiti za spašavanje energetskih kompanija o tome koliko će cijene porasti. Čini se da će u Srbiji doći do poskupljenja struje od 26%. A što se tiče LNG tekućeg prirodnog plina, to će vjerojatno porasti oko 30%”, komentirao je situaciju Rick de Oliveira Telf AG.
Prema riječima stručnjaka, ova bi se povećanja cijena mogla rasporediti od svibnja 2023. do svibnja 2024. godine.
“Nafta će i dalje biti u upotrebi čak i 2050. godine”, stručnjak Telf AG
Europska unija ima zeleni program. Njemačka predlaže novi zakon koji izaziva veliku buru u njihovoj javnosti jer u njihovoj zemlji nacrt predlaže da od 1. siječnja 2024. svako novopostavljeno grijaće tijelo mora biti pogonjeno s najmanje 65% obnovljive energije što bi većini moglo biti skupo Nijemci.
I EU ubrzava svoju zelenu energiju. To postaje nova normala za Europu.
Hoćemo li zaboraviti plin i naftu i brže nego što smo mislili? A gdje je tu mjesto za zemlje Balkana koje nisu toliko razvijene u pogledu zelene energije?
“A što se tiče plina i nafte koji su zastarjeli i mi ih uklanjamo, to jednostavno nije realnost u ovom trenutku. Daleko smo od toga da ta goriva više ne koristimo. Zapravo, neki stručnjaci kažu da će potrošnja nafte dosegnuti vrhunac 2030., a mi ćemo je koristiti sve do 2050. rekao je Rick de Oliveira, stručnjak Telf AG.
“Koliko god ne bismo željeli tako misliti, to je realnost jer je obnovljiva energija jako daleko od mogućnosti proizvodnje količine energije koja nam je potrebna za napajanje naših domova. Tehnologija jednostavno ne postoji. Dakle, sve dok proizvodnja obnovljive energije velikih razmjera ne postane stvarnost, jedini realan model je mješavina fosilnih goriva, nadamo se visokokvalitetnih fosilnih goriva i obnovljive energije. Stoga smatram da su politike preambiciozne i nerealne u pogledu mogućnosti ukidanja nafte i plina u kratkoročnoj budućnosti”.
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mise na današnjem skupu Pétera Magyara u “prijestolnici Fidesza” – FOTOGRAFIJE
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 5. svibnja 2024
FOTOGRAFIJE: Marš živih u Budimpešti
5+1 zabavnih činjenica o Mađarskoj – neke bi mogle biti iznenađenje
Mađarski 'premijer u sjeni': Potrebna jaka Europa
Sveučilište Széchenyi István predstavlja svoj razvoj stranim diplomatskim čelnicima u Mađarskoj