Eurostat: Mađarska opet među najsiromašnijim zemljama EU
Prema posljednjoj Eurostatovoj analizi, razina individualne potrošnje po stanovniku u Mađarskoj iznosila je jedva dvije trećine prosjeka EU-a (69%) u 2019., što nas je ponovno svrstalo u zadnja tri.
Nedavna studija Eurostata analizirali su paritete kupovne moći i povezane ekonomske pokazatelje, poput bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, razine stvarne individualne potrošnje (AIC) po stanovniku i indekse razine cijena zemalja u Europskoj uniji i nekoliko drugih zemalja.
Ispada da Luksemburg ima najveći BDP po stanovniku među svih 37 zemalja uključenih u analizu. Luksemburški BDP po glavi stanovnika više je od dva i pol puta veći od prosjeka EU. Za usporedbu, Bugarska je imala najnižu razinu BDP-a po glavi stanovnika.
Stvarna pojedinačna potrošnja (AIC)
BDP je dobar pokazatelj razine ekonomske aktivnosti, ali materijalno blagostanje kućanstava može se bolje opisati stvarnom osobnom potrošnjom (AIC).
„Stvarna pojedinačna potrošnja (AIC) sastoji se od dobara i usluga koje pojedinci stvarno konzumiraju, bez obzira kupuju li ta dobra i usluge i plaćaju li ih kućanstva, vlada ili neprofitne organizacije. U međunarodnim usporedbama obujma, AIC se često smatra poželjnijom mjerom, budući da na njega ne utječe činjenica da se organizacija određenih važnih usluga koje koriste kućanstva, poput zdravstvenih i obrazovnih usluga, uvelike razlikuje među zemljama.”
Mađarski AIC bio je jedva dvije trećine prosjeka EU-a (69%) u 2019. Životni standard bio je niži samo u dvije države EU-a: Bugarskoj (59%) i Hrvatskoj (66%). Sve su nam susjedne zemlje bolje prošle, pa tako i Rumunjska (79%), koju često uspoređuju s Mađarskom.
BDP po stanovniku Mađarske bio je manje od 30% ispod prosjeka, a mađarske razine cijena bile su manje od 40% ispod tog prosjeka. Što se tiče indeksa razine cijena po AIC-u, Mađarska je prošla nešto bolje (62.1%)
Pročitajte iMađarska policija prekorila Eurostat zbog netočnog brojanja ubojstava!
Izvor: https://ec.europa.eu/
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mise na današnjem skupu Pétera Magyara u “prijestolnici Fidesza” – FOTOGRAFIJE
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 5. svibnja 2024
FOTOGRAFIJE: Marš živih u Budimpešti
5+1 zabavnih činjenica o Mađarskoj – neke bi mogle biti iznenađenje
Mađarski 'premijer u sjeni': Potrebna jaka Europa
Sveučilište Széchenyi István predstavlja svoj razvoj stranim diplomatskim čelnicima u Mađarskoj
2 Komentari
Zanimljiva studija.
Ali imajte na umu.
Brojke Luksemburga, iako izgledaju fantastično, pojačane su činjenicom da je to mjesto gdje je veliki udio stranih radnika zaposlen na poslovima visoke razine. Oni nisu uključeni u dio stanovništva kada se računa BDP po osobi.
Slično tome, u Irskoj su ogromni porezni poticaji dani Appleu i Dellu značajno povećali njihov broj. To je razlog zašto EU dovodi u pitanje njihovu poreznu politiku i kao usporednu napomenu zašto je Irska postala napadački pas protiv Ujedinjenog Kraljevstva u debati o Brexotu.
Svi znamo da je Mađarska prije Wuhanske gripe imala manjak radne snage koji je dizao plaće i cijene. Svi znamo da su milijuni poljskih radnika izvezenih u UK i Njemačku zamijenjeni jeftinim ukrajinskim radnicima.
Ne kažem da je to razlog zašto je Mađarska nisko na tablici, ali važno je znati kako se može manipulirati ovom statistikom.
Ovo su vrlo lažni podaci.
Te se usporedbe, međutim, izračunavaju s pojedinačnim plaćama i ne uzimaju u obzir utjecaj obiteljskih poreznih olakšica, naglašava Portfolio.
Kao rezultat toga, prosječna mađarska kućanstva s najmanje dvoje djece imaju 10% veći raspoloživi dohodak kućanstva. U slučaju obitelji s roditeljima koji zarađuju manje od prosječne plaće, jaz je još veći: mađarske obitelji mogu imati 25% više prihoda kućanstva od svojih rumunjskih kolega, piše Portfolio.
Ako usporedimo prosječne neto plaće umjesto bruto plaće, onda se čini da Mađarska nadmašuje Rumunjsku za oko 20% mjereno u PPP-u. Osim toga, poredak se radi bez uzimanja u obzir domaćih obiteljskih poreznih olakšica.
Domaći indeks nije samo bolji nego u Rumunjskoj: prosječna mađarska plaća vrijedi više od one u Hrvatskoj, Litvi, Slovačkoj, Latviji i Bugarskoj.
List također ističe da su od 2018. porezi i doprinosi poslodavaca također uključeni u bruto plaće u Rumunjskoj, što uvelike iskrivljuje osnovne podatke.