Ministar vanjskih poslova istaknuo srednjoeuropske izazove u obraćanju Općoj skupštini UN-a
mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó istaknuo je izazove s kojima se Srednja Europa suočava u svom obraćanju na općoj raspravi 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a u petak u New Yorku.
Među izazovima s kojima se regija suočava, ministar je naveo nezakonitost migracija, rastuća opasnost od terorizma, potreba stvaranja uravnoteženog oblika suradnje Istoka i Zapada kao i zaštita prava nacionalnih manjina.
Szijjártó je rekao da se Europa od Drugog svjetskog rata nije suočila s toliko izazova kao danas. Europska unija suočava se s najtežom situacijom ikada, dodao je. Terorizam je postao dio svakodnevice, rekao je, istaknuvši da je Europa od 30. pretrpjela 2015 velikih terorističkih napada koji su odnijeli tristotinjak života.
Ministar je rekao da su ti događaji izravna posljedica terorističkih skupina koje su iskoristile masovni priljev ilegalnih migranata u Europu i, kako je rekao, neuspjeh ranijih metoda društvene integracije u zapadnoj Europi koje su dovele do pojave paralelnih društava.
Szijjártó je nazvao šokantnim da nakon "barbarskih terorističkih napada u Europi", "masovnih kršenja nacionalnih i međunarodnih zakona i propisa" i tisuća ljudi koji su umrli na Mediteranu, čelnici pojedinih međunarodnih organizacija i predstavnici moćnih i utjecajnih država i dalje smatraju migraciju povoljnom. Szijjártó je rekao da je takvo stajalište "neprihvatljivo" i "krajnje neodgovorno".
"Stav Mađarske je prilično jasan", rekao je. “Sve države imaju temeljno pravo i odgovornost jamčiti sigurnost svojim građanima”, zaštititi vlastite granice i same odlučiti kome će dopustiti ulazak na njihov teritorij, rekao je Szijjártó.
Rekao je da je Mađarska uložila "ogromne napore" da ispuni svoje obveze, dodajući da je ta zemlja dosad potrošila oko 800 milijuna eura na zaštitu svojih granica. Mađarska, štiteći svoje granice, štiti i cijelu EU i schengenski prostor, inzistirao je.
Szijjártó je također rekao da Mađarska kao kršćanska država smatra dužnošću pomoći potrebitima, dodavši pritom da tu pomoć treba pružiti tamo gdje je potrebna. Zbog toga Mađarska pomaže kršćanskim zajednicama na Bliskom istoku kako bi mogle ostati u svojoj domovini ili se vratiti nakon završetka sukoba u regiji, rekao je.
Szijjártó je također pozvao na povećanje potpore zemljama koje zbrinjavaju izbjeglice u blizini ratom razorenih područja, poput Turske, Jordana, Libanona i kurdske regije sjevernog Iraka. Dodao je, međutim, da bi potpuno i konačno rješenje za migracijsku krizu bilo rješavanje njezinih temeljnih uzroka, što znači okončanje oružanih sukoba i uklanjanje terorističkih organizacija.
Razrađujući pitanje odnosa Istoka i Zapada, ministar je iznio stav da se veliki međunarodni sukobi mogu riješiti samo dogovorom velesila Zapada i Istoka. Rekao je da je pragmatična suradnja Istoka i Zapada nužna kako bi se eliminirale najopasnije terorističke skupine u svijetu. Mađarska je ponosna što daje 200 vojnika u borbi protiv militantne skupine Islamska država, rekao je.
Nadalje je potrebna pragmatična suradnja Istoka i Zapada kako bi se odgovorilo na "izvanredan izazov komunističkog diktatora" koji prijeti svijetu nuklearnim programom, kršeći sve moguće međunarodne propise i vrijednosti, rekao je Szijjártó, govoreći o prijetnji Sjeverne Koreje.
“Mi, srednjoeuropljani, naučili smo lekciju iz povijesti, kad god dođe do sukoba između istoka i zapada, središnja Europa sigurno gubi. I ne želimo više biti gubitnici. Zato želimo i zalažemo se za bolji, pragmatičniji odnos i suradnju između Istoka i Zapada, utemeljenu na međusobnom povjerenju, poštovanju jednih prema drugima i prema međunarodnom pravu”, rekao je.
Szijjártó se osvrnuo i na pitanje prava nacionalnih manjina sa srednjoeuropskog stajališta, istaknuvši "osjetljivost Mađarske po tom pitanju" s obzirom na to da milijuni Mađara žive izvan granica zemlje.
“Prava nacionalnih manjina moraju poštivati svi članovi međunarodne zajednice, a diskriminacija bilo koje manjine jednostavno je nedopustiva”, rekao je Szijjártó. Pravo nacionalnih manjina na korištenje materinskog jezika i obrazovanje na njemu nazvao je jednim od najvažnijih prava.
U tom je kontekstu istaknuo usvajanje novog zakona o obrazovanju od strane ukrajinskog parlamenta 5. rujna za koji je rekao da "drastično" ograničava već stečena prava manjina u obrazovanju i korištenju jezika.
“Šteta je da se takav zakon donosi u 21. stoljeću” u zemlji koja naporno radi na integraciji u EU, rekao je.
Novi zakon jasno krši UN-ove konvencije i međunarodne norme i stoga bi stvorio "vrlo opasan presedan ako UN ne djeluje u tom pogledu i šuti", rekao je Szijjártó.
Rekao je da Mađarska poziva visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da otvori istragu o novom ukrajinskom zakonu i upotrijebi sva sredstva za rješavanje "teškog kršenja" prava manjina.
Istaknuta slika: MTI
Izvor: MTI
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Njemački investitori zasićeni Orbánovom politikom: hoće li otići iz Mađarske?
Čestitamo! Budimpeštanska zračna luka nadmašuje nekoliko prestižnih europskih zračnih luka
Novi prostor zajednice otvoren je u jednoj od najljepših mađarskih knjižnica u Budimpešti
Najveći geotermalni sustav u EU izgrađen je u Mađarskoj!
Orbánov kabinet: Mađarska spremna za predsjedanje EU
Taškentski međunarodni investicijski forum 2024.: rekordan broj sudionika, potpisani ugovori vrijedni 26.6 milijardi dolara