Vanjskotrgovinski trendovi u Mađarskoj u 2018
Prošlogodišnje prognoze predviđale su lagani pad vanjskotrgovinske bilance Mađarske u 2018. godini. Kako je priljev kohezijskih sredstava iz EU započeo 2017., a vrhunac dosegao 2018., bilo je lako predvidjeti da će uvoz u skladu s tim rasti. U slučaju ovih dodatnih ulaganja očekuje se rast uvoza, ali i daljnji dopunski uvoz na rast potrošnje. Analiza autora Časopis GLOBS.
Život je potvrdio tu pretpostavku, jer je uvoz robe prošle godine porastao za gotovo 7 posto, dok je naš izvoz porastao za 4,3 posto, dosegnuvši još jednu novu rekordnu razinu u našoj povijesti. Kao rezultat toga, naš trgovinski višak za robe pao je za 2 milijarde eura (oko 1,8 % našeg BDP-a) u 2018. Kao iu slučaju prethodne godine, 2018. također je zabilježila negativan doprinos rastu BDP-a drugi put godinu zaredom, iako suficit od 6 milijardi eura može rezultirati pozitivnim saldom tekućeg računa, tako da se ne moramo oslanjati na naše devizne rezerve da bismo ostali solventni.
Prošle smo godine imali sreće jer su cijene nafte i sirovina – nezamjenjivih uvoznih proizvoda za Mađarsku – ostale niske, što je stvorilo pozitivnu promjenu u uvjetima naše trgovine tijekom godine.
Ova pojava je pozitivna. Ipak, bili bismo konkurentniji kada bi naš izvoz uspio održati ritam ako bi povećani uvoz ostavljajući trgovinski suficit ostao barem nepromijenjen, čime bi se spriječio negativan doprinos stopi rasta BDP-a. Čak i usprkos dobrim uvjetima trgovine, nastavit ćemo s umjerenim trgovinskim suficitom u 2019., budući da mnogi analitičari predviđaju još jedno smanjenje robne trgovinske bilance za 2 milijarde eura. Kao što sada možemo vidjeti u trgovinskoj bilanci usluga od 2018., očekuje se da će pad trgovinskog viška biti djelomično uravnotežen skromnim povećanjem viška trgovinske bilance usluga od 1 milijarde eura.
U svakom slučaju, pozitivan je trend da je robni izvoz porastao za više od 4 milijarde eura. Ovaj zamah je obećavajući pokazatelj za budućnost ako uzmemo u obzir da je razina izvoza usluga u zemlji također porasla. Turistička i prometna djelatnost bilježi rast izvoza i povećanje suficita, što je važno jer u tim granama posluje dosta tvrtki u mađarskom vlasništvu. Vrlo je ozbiljno pitanje s obzirom na tradiciju i konkurentnost možemo li podići neto izvoz poljoprivrede i/ili produktivnost prehrambeno-prerađivačke industrije.
Što je s našom konkurentnošću u trgovini?
Uvjeti robne razmjene su se u 2018. blago pogoršali, au 2019. će ići dalje, dok ne dosegnu neutralnu poziciju. Jedan od razloga pada trgovinske bilance je rast cijena strateških sirovina na svjetskom tržištu. Čak i ako cijena nafte može poboljšati situaciju u Mađarskoj, očekuje se umjereni pad razine cijena u prvoj polovici 2019.
Što se tiče glavne skupine trgovinskih proizvoda, nažalost, poljoprivredni i prerađeni prehrambeni proizvodi izgubili su dio prijašnje pozitivne bilance zbog većeg uvoza i stagnacije izvoza. To znači da je povoljan rast unutarnje potrošnje uvelike potaknut uvozom, a ne samo unutarnjom dodatnom proizvodnjom. Žalosno je i to što se prošlogodišnji rast uvoza strojnih proizvoda – koji je izvor povećanja učinkovitosti – nije značajno promijenio. U svjetlu njezina izvoza, “uvozni deficit modernizacije” nije značajno porastao, iako je razina ulaganja prošle godine porasla više od 10 %.
Što se tiče geografskih kretanja u vanjskoj trgovini Mađarske, možemo reći da je pozicija zemalja OECD-a, a prije svega zemalja EU-a, ostala jaka. Ne samo razina izvoza, nego čak i naša trgovinska bilanca poboljšana je u 2018. Pogoršanje naše bilance vidljivo je u slučaju neeuropskih zemalja. Prva u nizu je Azija. (Kina i Rusija su dvije zemlje u kojima je Mađarska izgubila oko 1-1 milijardu eura u pogoršanju bilance, dok je ta brojka ostala nepromijenjena sa SAD-om.) Nova situacija u Kini – unutarnja potrošnja i investicije porasle su kao posljedica pogoršanja inozemnih trgovačka djelatnost – nije pozitivna pojava za Mađarsku. U međuvremenu, naš položaj u Rusiji još je daleko od pretkriznog stanja iz 2014. Ovaj geografski trend pokazuje da brzi priljev neto sredstava EU-a od 2017. ne vraća taj novac izravno u zemlje EU-a u obliku uvoza.
Stoga moramo uzeti u obzir činjenicu da – čak i uz neutralne uvjete razmjene – rastući uvoz kao posljedica jače unutarnje potrošnje nije uravnotežen dodatnom izvoznom aktivnošću, te gubimo značajan potencijal rasta BDP-a.
Ipak, pozitivan je znak da trgovina uslugama u Mađarskoj konstantno raste, a bilanca se također popravlja u odnosu na navedeni trend, odnosno veću unutarnju potrošnju. Tajna je u važnim faktorima izvoza usluga, a to su turizam i usluge prijevoza putnika i tereta. Vrlo je pozitivno što su ove dvije uslužne djelatnosti sposobne pokazati anticiklički rast neto izvoza u razdoblju veće unutarnje potrošnje.
Dr. Zsolt BECSEY, PhD, bivši član Europskog parlamenta i bivši državni tajnik za vanjske ekonomske poslove
Izvor: Časopis GLOBS
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mise na današnjem skupu Pétera Magyara u “prijestolnici Fidesza” – FOTOGRAFIJE
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 5. svibnja 2024
FOTOGRAFIJE: Marš živih u Budimpešti
5+1 zabavnih činjenica o Mađarskoj – neke bi mogle biti iznenađenje
Mađarski 'premijer u sjeni': Potrebna jaka Europa
Sveučilište Széchenyi István predstavlja svoj razvoj stranim diplomatskim čelnicima u Mađarskoj