Veliki mađarski izumi: automatski mjenjač i kemijska olovka
Jeste li znali da je i automatski mjenjač i kemijsku olovku izumio isti Mađar? To je László József Bíró, koji je bio vrlo svestran čovjek. Rođen je 1899. u Budimpešti, a umro je 1985. u Buenos Airesu. Radio je kao novinar, slikar, administrator i na kraju, ali ne manje važno, bio je veliki izumitelj.
Automatski mjenjač
Rijetko se spominje da je on stvorio pretka današnjeg automatskog mjenjača. Ono što se dogodilo je da si je kupio sportski automobil Bugatti, ali nije bio potpuno zadovoljan njime. Osjetio je da je prijenos pomoću kvačila prilično krut. Stoga je počeo raditi na novom načinu prijenosa koji je bio puno praktičniji i isključivao je mogućnost ljudske pogreške.
Konstrukcija je napravljena i patentirana za godinu dana. Trebalo ga je još usavršiti, ali nije imao sredstava za to, a činilo se da to u Mađarskoj nikoga nije zanimalo. No tada su Opel i njegov vlasnik General Motors čuli za njegov izum i pozvali ga u Berlin da ga predstavi. Ugradio ju je u svoju prikolicu i prešao 1000 kilometara bez problema dok nije stigao u Berlin.
To ih se samo po sebi dojmilo, a o probnim vožnjama da i ne govorimo. General Motors otkupio je prava i obećao plaćati 200 dolara svaki mjesec pet godina. Također su mu rekli da neće proizvoditi njegov izum. Kupili su samo prava da eliminiraju svoje konkurente. Napisao je: “Rekli su mi da ga neće proizvoditi jer rade na hidrauličnom mjenjaču. Sve je to bilo samo kako bi se isključila njihova konkurencija...” Nažalost, ni on ni Mađarska nisu profitirali od njegovog izuma.
Kemijska olovka
U to je vrijeme radio kao novinar pa je imao blizak odnos s perom i tintom. Njegova ideja potekla je od tinte koja se koristi za tiskanje novina. Bio je puno deblji od onog kojim se piše, brzo se sušio i nije se razmazivao po papiru. Pa je stavio malu kuglicu u olovku koja je pritisnula tintu do dna. Kako se olovka kretala po papiru, kuglica se kotrljala i pokupila tintu koja se potom prenijela na papir.
Korištenje ove olovke bilo je mnogo lakše i praktičnije. Prvi put je postalo patentirano 1938. pod imenom nalivpero. Iste godine odlazi u Pariz, a zatim u Argentinu zbog restrikcija prema Židovima. Zbog toga je ondje morao završiti svoje eksperimente. Postao je patent 1943., a počeo ga je prodavati 1945. pod imenom Eterpen. To se kasnije promijenilo u Biropen i učinilo izumitelja besmrtnim već za života.
Napisala Alexandra Béni
Izvor: Dnevne vijesti Mađarska
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 1. svibnja 2024
Kandidat Fidesza za gradonačelnika Budimpešte obećava čistu, organiziranu Budimpeštu
Nova noćna linija iz ovog mađarskog grada za Varšavu!
Von der Leyen: Mađari su ojačali Europu, mađarski povjerenik: Ovo nije EU kakvu smo sanjali
Vlakove i autobuse u Mađarskoj sada je lakše pratiti u stvarnom vremenu!
Mađarska slavi 20. obljetnicu članstva u Europskoj uniji
3 Komentari
A što je s Rubikovom kockom? Još jedan veliki mađarski izum. Ne samo igračka, već slagalica koja je inspirirala mnoge druge slagalice. Intrinzično zadovoljstvo rješavanja zagonetki vježba mozak kao ništa drugo.
Mađari su stvorili više izuma nego bilo koji drugi narod na svijetu. Želio bih vidjeti evidenciju patenata/izuma po stanovniku/naciji.
Leo szilard bi trebao biti spomenut kao začetnik/izumitelj lančane reakcije nuklearne fisije - on je pokrenuo projekt Manhattan koji je također uključio mađarskog genija Johna Von Neumanna (obojica su imali mješovito njemačko podrijetlo, ali mađarsko državljanstvo) Theordorea Von Karmana u zrakoplovstvu i astronautici i mnogi drugi poznati.,