Mađarski prvi travanj i druge proljetne tradicije
Taman kada se pitate hoće li zima ove godine trajati zauvijek, proljeće je tu da istjera posljednji tmurni trag mraznog doba. Snijeg se topi, drveće cvjeta, a dani postaju duži i sunčaniji. Dovoljan razlog za slavlje, zar ne? Zanima vas kako Mađari dočekuju novo procvat sezone? Pogledajte neke od lokalnih proljetnih tradicija i običaja.
1. travnja – Dan šale
Čudan običaj zezancije 1. travnja raširen je diljem svijeta, pa tako i u Mađarskoj. Nekada su ljudi u selima slali poruke jedni drugima, a kasnije govorili da je isporučeno pogrešnoj osobi i davali lažnu adresu. Brojne su narodne pjesmice povezane s prvim travanjskim danom, od kojih jedna ide ovako: “Áprilisnak bolondja, felmászott a toronyba, azt kérdezte hány óra, fél tizenkettő, bolond mind a kettő”. (Prvotravanjska budala se popeo na sahat-kulu da pita koliko je sati. Drugi mu odgovori da je pola jedanaest. Obojica su bili budale).
6. travnja – Irin dan
U stara vremena ljudi nisu imali sredstva za predviđanje vremena, stoga su smislili vremenske izreke koje su se obično povezivale s određenim imendanima u kalendaru. Poljoprivrednici su se često obraćali ovim narodnim prognozama kako bi znali što mogu očekivati te godine. Prema kukkonia.sk, na dan Irine, ako bi padala kiša, Mađari su se bojali da to ukazuje na lošu žetvu.
Pročitajte više: Uskrsni ponedjeljak: tradicija škropljenja kod Mađara – Slike, VIDEO
12. travnja – Gyulin dan
Gyulin dan (ekvivalent engleskom Julius) pada na 100. dan u godini. Tradicionalno se smatra danom čistoće. Stanovnici sela temeljito bi očistili i uredili svoje domove, uključujući i štale. U nekim kućama bi čak prali domaće životinje. Mnogo je čudnih i zabavnih proljetnih običaja vezanih uz ovaj dan, a jedan od njih je prevrtanje u poljima dinja. Što je salto veći, dinje bi, kaže narodno vjerovanje, bile veće. Žene bi također dolazile u polja plesati i vrtjeti se u tradicionalnim slojevitim suknjama. Što je vrtača veća, to se veće dinje mogu ubrati.
16. travnja – Bijela nedjelja
Bijela nedjelja smatra se datumom zatvaranja uskrsne sezone, budući da pada osmi dan nakon Velike subote. Ime je dobio po novokrštenima kojima je nakon obreda Velike subote konačno bilo dopušteno skinuti bijelu odjeću koju su morali nositi tjedan dana. Smatra se i danom prijateljstva između neudanih djevojaka i mladića u selima, koji bi jedni drugima slali takozvane "košare prijateljstva", pune voća, vina, farbanih jaja i slatkih peciva.
U nekim regijama u Mađarskoj, kao dio proljetne tradicije, žene koje su se udale tijekom uskrsne sezone prisustvovale bi nedjeljnoj misi u vjenčanici, ali bez vela i vijenca.
24. travnja – Györgyjev dan, proljetne tradicije
Györgyjev dan povezan je s brojnim proljetnim običajima koji obilježavaju početak godine. To je vrijeme kada stočari prvi put izvode stoku na ispašu, što se nekada povezivalo s raznim vještičarenjima, tjeranjem zlih duhova te povećanjem reprodukcije i mliječnosti. Životinje su tukli brezovim grančicama, vozili na lancima, sjekirama, plugovima, vatrama, pregaču seljačke žene okretali naopako i oko vrata vezivali vijence od češnjaka. Kuća, štala i staja štitili su se od zlih duhova paljenjem tamjana oko njih, stavljanjem zelenih grana i podizanjem metli.
Djevojke su umivale lica "svetim biserom rose" sakupljenim ujutro kako bi bile lijepe. Bilje sabrano na dan sv GyörgyGovorilo se da njihova noć ima magičnu moć, a 'šarmantne' starice koje su ih okupile vidjele su vještice na putu prema brdu Gellért. Györgyjev dan bio je idealan i za sjetvu graha, koji se smatrao praznovjernom biljkom. Grahom protresenim kroz sito čitali su se lopovi i oni koji su željeli otrovati stoku ili pokvariti ljubavne veze. U gradu Egeru ljudi bi nosili male vrećice napunjene grahom oko vrata ili drže neke komadiće u džepu da otjeraju zlo.
25. travnja – Markov i Pálov dan
Tradicionalno je to dan sjetve kukuruza i žetve pšenice. Nakon mise svećenik je s pukom izašao na granicu sela i blagoslovio žito. Svatko je kući ponio malo blagoslovljenog kukuruza za koji se govorilo da donosi sreću. Vjerovalo se da ova posvećena pšenica ima magična svojstva, a koristila se i za tjeranje zla. U nekim se krajevima od ove svete pšenice pravio vijenac koji se stavljao na crkvene stijegove i križeve, a nakon osam dana skidao se i stavljao na četiri ugla polja da štiti od tuče i mraza. No stavljala se i pod glavu bolesnika za ozdravljenje. Ili se stavljalo u kvasinu s rosom na sv. György'Dan da kruh lijepo naraste. Ovo je bio dan za sjetvu krastavaca. Tijekom procesije na dan svetog Marka žene su stavljale sjemenke krastavaca u džepove kako bi ih učinile svetima. Vjerovalo se da će to dati ranu i obilnu žetvu.
Prema narodnoj predaji, “ako pada kiša na Markov dan, podrum i štala bit će puni.” Prorečeno je i da će, ako se na današnji dan vrana sakrije u polju, biti dobra žetva.
Izvor: muzeumgalanta.sk, mkkiado.hu, kukkonia.sk
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Čestitamo! Budimpeštanska zračna luka nadmašuje nekoliko prestižnih europskih zračnih luka
Novi prostor zajednice otvoren je u jednoj od najljepših mađarskih knjižnica u Budimpešti
Najveći geotermalni sustav u EU izgrađen je u Mađarskoj!
Orbánov kabinet: Mađarska spremna za predsjedanje EU
Taškentski međunarodni investicijski forum 2024.: rekordan broj sudionika, potpisani ugovori vrijedni 26.6 milijardi dolara
ŠOK: Šokantna nesreća u poznatom mađarskom cirkusu