Stvarnost odrastanja u Mađarskoj
Nedavno je objavljen prvi mađarski dječji izvještaj o dječjim pravima – više od 5,000 djece ispitano je o njihovim budućim brigama, koliko se sigurno osjećaju i kakvo bi obrazovanje željeli imati.
Samo izvješće inicirali su Hintalovon Gyermekjogi Alapítvány (Zaklada za dječja prava) i studenti volonteri, piše 24.hu. U anketi istraživanja sudjelovalo je 5,300 djece, a njih 70% bilo je u dobi od 15 do 17 godina. Njih 29% bili su tinejdžeri od 10 do 14 godina, a 1% u dobi od 9 godina ili mlađi.
Od troje djece, dvoje kaže da je ono što uče u školi beskorisno.
Svako peto dijete ne može se baviti sportom ili glazbom jer za to nema dovoljno vremena uz učenje. Iz izvješća se jasno vidi što im je najvažnije: obrazovanje. Smatraju da bi im država mogla najviše pomoći kvalitetnim obrazovanjem za dobre prilike za posao u budućnosti – to ih najviše brine.
Istraživanje otkriva da u onim školama u kojima se djeca osjećaju sigurno i učitelji se prema njima odnose s poštovanjem, materijal za učenje smatraju korisnijim nego drugdje. Kvaliteta škole određena je korisnošću materijala za učenje. 63% sudionika smatra da većina materijala za učenje nije uopće korisna.
70% srednjoškolaca smatra da moraju učiti puno nepotrebnih stvari.
“Broj sati je brutalno velik, pa svaka izvannastavna aktivnost rezultira potpunim iscrpljivanjem. Očekivanja ostaju ista, ali naš učinak je sve lošiji. Ne slučajno. Nemamo dovoljno vremena posvetiti pozornost svom mentalnom i tjelesnom zdravlju, a to smanjuje našu moć mozga. Siguran sam da postoji rješenje da ne viđate djecu umornu od pasa cijeli dan,”
rekao je jedan od srednjoškolaca.
Problem je i atmosfera u kojoj uče. Puno je isključivanja, uznemiravanja i maltretiranja. Svako treće dijete nema priliku baviti se redovnim aktivnostima izvan škole – uglavnom zato što nema dovoljno vremena. 8% se ne bavi sportom i glazbom jer im to roditelji ne mogu priuštiti ili za to nema mogućnosti u mjestu gdje žive. Ovi problemi najviše pogađaju učenike strukovnih škola i one koji žive u selima na selu. Možete pročitati o tendenciji odabira škole ovdje.
Drugi ozbiljan problem je to što djeca ne osjećaju da je njihovo mišljenje o budućnosti zemlje važno – samo četvrtina njih. I prije je bilo studentskih demonstracija, ali samo 17% njih smatra da su bile korisne na bilo koji način – mnogi od njih se boje i posljedica. Možete pročitati o posljednjim studentskim demonstracijama ovdje.
“Jedna moja poznanica se našla u neugodnoj situaciji ispred razreda. Učiteljica razredne nastave pitala ga je zašto podržava demonstracije kada njihova škola nije bila uključena u to pitanje u to vrijeme jer je to čarter škola. Učiteljica ga je pokušala natjerati da se osjeća krivim dodajući da škola možda neće dobiti financijsku potporu za ovo iduće godine, a mogla bi se uskoro i zatvoriti,”
rekao je jedan od učenika.
Većina djece osjeća se sigurno kod kuće (97%), u školi (78%) i u stambenom prostoru (76%), ali na internetu se samo 63% njih osjeća sigurnim. Kako vidimo da se svako peto dijete osjeća nesigurno u školi i strukovnim školama, njihov udio je 34.5%. Većina te djece jednostavno želi da se s njima postupa na isti način, čak i ako su različita. Također žele više stručnjaka u školi kojima mogu vjerovati i kojima se mogu obratiti sa svim problemima koje imaju.
Svako četvrto dijete osjeća se nesigurno u svom stambenom području – uglavnom u urbanim četvrtima glavnog grada. Ako pogledamo spolove, dječaci se osjećaju sigurnije (81%) od djevojčica (74%). Više od polovice djece osjećalo je da ih drugi ne prihvaćaju, a njih 27% isto je doživjelo sa svojim učiteljima – više djevojčica nego dječaka, posebice u obitelji.
Migracijska kriza je na određenoj razini utjecala i na djecu. Polovica ih se prema izbjeglicama osjeća pozitivno, a četvrtina negativno, dok su ostali više-manje neutralni. “Što je ozbiljniji problem? Imigracija ili emigracija?" Nema sumnje da većina djece ovo drugo smatra ozbiljnijim (dvostruko više). Oni koji žive u Budimpešti skloniji su osjećaju empatije prema izbjeglicama, za razliku od onih koji žive u selima na selu.
“Mislim da bi trebali otići negdje drugdje. Razumijem da je tamo gdje oni žive rat, i ja bih u ovoj situaciji također otišao. Ono što stvarno ne razumijem je zašto taj George Soros želi da oni dođu ovamo,"
reklo je jedno dijete.
Ni mađarska djeca nisu zadovoljna zdravstvenim sustavom. Svaki treći ispitanik bio je nezadovoljan zdravstvenom uslugom. 5% djece (uglavnom djevojčice u dobi od 15-17 godina) žalilo se na neki oblik seksualnog uznemiravanja.
“Od tri doktora, dva nisu prepoznala da imam upalu slijepog crijeva. Morali smo čekati satima na ultrazvuk čak i kada je liječnik upozorio da je hitno,”
rekao je jedan od njih.
44% djece zabrinuto je da neće naći posao u budućnosti. Drugi najveći uzrok tjeskobe su globalne klimatske promjene (40%). Njih 39% najviše se boji ratova i terorističkih napada. 47% srednjoškolaca zabrinuto je zbog klimatskih promjena – djeca u ovoj dobi su ekološki najsvjesnija.
Izvor: 24.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 2. svibnja 2024
Nečuveno: Tinejdžer uhićen zbog planiranja napada na džamiju u Mađarskoj – VIDEO
Sada možete kupiti karte za izložbe i razgledavanja na platformama Wizz Aira!
Marš živih koji će se ove nedjelje održati u Budimpešti
Nepredviđeno: Mađarski gastarbajteri napuštaju Austriju – evo zašto
OECD vidi kako mađarsko gospodarstvo jača