Mađarica je osvojila Photoshop
Najpopularniji softver za uređivanje fotografija počinje s fotografijom Flóre Borsi. Čak je i BBC pisao o njezinim radovima, dok je zapravo naučila samostalno, bez ičije pomoći. Stvarnost joj nije dovoljna; ona smatra da umjetnost dolazi iz duše i znanja.
Flóra Borsi ima 21 godinu, sama izrađuje fotografije, od 11. godine koristi program Adobe Photoshop za digitalno uređivanje svojih fotografija. Činjenica da se jedna od Flórinih fotografija pojavljuje u sekundi procesa učitavanja program je postao javan 2014. Drugim riječima, svi svjetski korisnici Photoshopa pripremaju se za rad gledajući Flórinu sliku.
Flóri Borsi to nije prvi međunarodni uspjeh. Imala je izložbe u galerijama Londona, Istanbula i Detroita, njezin niz Putovanje kroz vrijeme, gdje je uređivala fotografije na kojima se nalazi uz slavne osobe poput Marilyn Monroe ili Elvisa Presleya, osvojile su internet i dospjele na naslovnicu Yahooa. Njezini radovi pojavili su se u digitalnoj rubrici BBC-ja, Huffington Posta i Daily Maila.
Čelnici Adobea bili su toliko zadivljeni Flórinim fotografijama da su joj ponudili daljnju suradnju. Origo pitala je umjetnicu iz Budimpešte putem e-pošte o njezinoj metodi rada, zakonima fizike i o otvorenosti svoje publike u unutrašnjosti.
Kada ste odlučili biti fotograf? Kako ste došli do digitalne obrade fotografija?
S Photoshopom sam se prvi put upoznao s 11 godina i isprobavao sam razne tehnike do 15 godine. Tada sam na natjecanju osvojio profesionalni fotoaparat pa je bilo očito naučiti tehnički dio, štoviše trebale su mi kvalitetnije slike za digitalno uređivanje. Zato sam se počeo baviti fotografijom. U početku sam kopirao poznate modne fotografije, ali trebalo mi je više od toga. Puno sam crtao i želio sam to dvoje spojiti, promijeniti boje, oblike i prkositi zakonima fizike – uz pomoć Photoshopa.
Na koje svoje izložbe, radove ste najviše ponosni?
Nisam u stanju birati. Svaki od njih me veseli i na sve sam ponosan. Naravno, Amerika je daleko; moja su se iskustva tamo pretvorila u nezaboravna sjećanja. Kulturološke razlike su bile neznatne, jer je ljubav prema umjetnosti univerzalni jezik, a ja ga rado govorim. Ni ja ne bih mogla birati među svojim slikama, sve se osjećaju kao moja djeca, a majka ne može birati svoje najdraže dijete, zar ne?
Koji vam je projekt bio najveći izazov?
Izazov mi je sama ideja. Nakon što se ideja rodi, realizacija je samo pitanje tehnike, vremena i iskustva.
I mediji i galerije više se bave vama u inozemstvu. Što mislite zašto se to događa?
90% mojih nastupa događa se u inozemstvu. Digitalna fotografija, s kojom se bavim, zahtijeva veću otvorenost, a publika u inozemstvu bolje prihvaća ovu vrstu novina. Osjećam da je mlađa generacija otvorenija u Mađarskoj; mnogi me pronađu na internetu i počnu pratiti na Facebooku. Imao sam samo jednu izložbu u Mađarskoj, još 2011. Ne dobivam pozive ovdje, ali sve više iz inozemstva. Nekako je to gorko-sladak osjećaj.
Kako se te slike razvijaju u vama? Koliko konačne verzije vidite u ranim fazama stvaranja?
Moj kreativni proces je vrlo jednostavan. Počinjem raditi tek nakon što se slika koju želim stvoriti preda mnom pojavi. Ne volim eksperimentirati i ne želim ostavljati otvorena pitanja. Dakle, puno puta, kad se rodi ideja, provjerim je li to netko već radio.
Gdje ste izučili zanimanje?
Naučio sam to sam, odvojeno od struke. Mislim da je važno naučiti tehnike i metode izrade fotografija koje omogućuju izradu fotografija, ali ne želim biti tuđi alat tijekom realizacije. Studentica sam druge godine Sveučilišta za umjetnost i dizajn Moholy-Nagy, ali u isto vrijeme – po mom mišljenju – vizualna kultura i ukus formiraju svakoga od djetinjstva i ne mogu se naučiti. Primijenjena fotografija može, a škola je baš dobra za to.
Dodatak potreban umjetninama dolazi iz duše i znanja.
Mislim da je jako važno održavati i poboljšavati te stvari. Dakako, za dokumentarnog fotografa potrebne su i druge stvari, a sociološka i suvremena znanja o fotografiji mogu se razvijati stručnim studijima. I to su lijepa zanimanja i bitni elementi globalne vizualne kulture.
Osim pokretanja aplikacije Photoshop s vašom fotografijom, tvrtka vam je ponudila i daljnje suradnje. Što je ovo?
Nedavno je Adobe surađivao s Lee Hirschom, američkim dokumentaristom. Hirschov film, Zlostavljati je objavljen 2011. godine koji govori o diskriminaciji i nasilju među mladima u zemlji. Verbalni terorizam pogađa mnogu djecu u školi, a može dovesti i do fizičkog nasilja. The Zlostavljati projekt koji je napravio Adobe podiže svijest o tome. Zamolili su 16 umjetnika diljem svijeta da naprave sliku, skulpturu ili video koji se bave tom temom. Slike zajedno će prikazivati logo pokreta, a jedna posebna slika je moja. Sljedeći korak inicijative je postavljanje ovog umjetničkog djela u sve škole u Sjedinjenim Državama.
Kako je nastala ta fotografija koja je toliko zadivila Adobe?
Za mene je Photoshop samo pomoćni alat. Također imam serije u kojima su foto manipulacije rijetke. U mom projektu tzv Iréel, iz koje je odabrana slika, poanta je bila ostati analogan što je više moguće, ali ipak evocira uobičajene metode današnjih digitalnih obrazaca. Općenito 6-12-24 sata rada nakon posla trajalo je samo 2 sata u ovom projektu. Pojačala sam boje, izoštrila teksture i dotjerala kožu.
Puno se igrate miješajući analogne i digitalne tehnike. Što mislite, u kojoj će se mjeri analogna fotografija zadržati ili ići prema slikanju kroz manipulaciju digitalnom fotografijom?
O tome se godinama raspravljalo, a konačan zaključak će doći sam od sebe. Ne isplati se sudjelovati u ovako nejasnoj temi. Uvijek se nešto novo događa, onda, opet, dođe renesansa da nas vrati na staro.
Više njenih radova možete pogledati ovdje.
Urednik: bm
Izvor: Origo.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Njemački investitori zasićeni Orbánovom politikom: hoće li otići iz Mađarske?
Čestitamo! Budimpeštanska zračna luka nadmašuje nekoliko prestižnih europskih zračnih luka
Novi prostor zajednice otvoren je u jednoj od najljepših mađarskih knjižnica u Budimpešti
Najveći geotermalni sustav u EU izgrađen je u Mađarskoj!
Orbánov kabinet: Mađarska spremna za predsjedanje EU
Taškentski međunarodni investicijski forum 2024.: rekordan broj sudionika, potpisani ugovori vrijedni 26.6 milijardi dolara