Odnosi Hrvatske i Mađarske najslabiji su na području energetike, izjavio je u utorak za hrvatsku agenciju HINA ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó.
Szijjártó je u ponedjeljak nazočio svečanom otvorenju lokalne osnovne škole u Petrinji koja je oštećena u potresu i obnovljena s 8.7 milijardi forinti (22.5 milijuna eura) potpore mađarske vlade.
Potpuno obnovljenu školu nazvao je “dokazom prijateljstva Mađarske i Hrvatske i njihovih naroda”.
Szijjártó je u intervjuu za Hinu rekao da su odnosi dviju zemalja najjači na zaštiti identiteta i kulturne baštine međusobnih nacionalnih manjina, što bi se, kako je rekao, “moglo koristiti kao mjerilo u Europi”. Istodobno je energetska suradnja "najslabija karika" bilateralnih veza, dodao je.
Szijjártó je rekao kako razumije da je vraćanje vlasništva nad naftnom kompanijom INA ključno pitanje za hrvatsku Vladu, ali “to ne treba smatrati pitanjem između dviju država”. O tome bi, kazao je, trebalo razgovarati s mađarskom naftnom i plinskom kompanijom MOL, koja je mađarska kompanija, ali nije u državnom vlasništvu.
Ministar je kazao kako je svojim hrvatskim partnerima u više navrata rekao da Mađarska razumije da je to problem, ali ga treba odvojiti od svih drugih aspekata bilateralne suradnje. Dodao je kako se čini da hrvatska Vlada na to nije spremna.
Prema MOL-u, hrvatski operater naftovoda Janaf naplaćivao je “nesrazmjerno visoku i nepoštenu” tranzitnu naknadu za svoje usluge.
Szijjártó je rekao da situaciju ne treba “ideologizirati ili politizirati” jer je riječ o tehničkoj stvari. Mađarska, napomenuo je, prirodni plin može kupovati samo od Rusije preko Ukrajine ili od Janafa koji upravlja hrvatskim dijelom Jadranskog plinovoda.
Janaf nema kapacitete koji bi mogli nadoknaditi potencijalno gašenje naftovoda kojim se doprema nafta iz Rusije, rekao je Szijjártó. Rekao je da bi, da je bilo "stvarne volje" da se poveća kapacitet plinovoda, bilo napretka u dvije godine od početka rata u Ukrajini, "ali ništa se nije dogodilo", dodavši da je Budimpešta zabrinuta zbog toga .
Istaknuo je da je sigurnost opskrbe ključno pitanje za Mađarsku, a Janaf je od početka rata ponudio samo tromjesečni ugovor i značajno podigao cijene.
Što se tiče proširenja Europske unije, Szijjártó je rekao da će projekt ostati nedovršen sve dok sve zemlje Zapadnog Balkana ne budu članice EU. Mađarska smatra da EU više treba Zapadni Balkan nego obrnuto, dodao je.
Rekao je da blok pati od gubitka konkurentnosti, umora od rata i zbog toga što postaje manje relevantan u globalnoj politici. Proširenje bi EU dalo "svježinu" i novi zamah, rekao je, dodavši da će Mađarska tijekom predsjedanja Vijećem EU-a u drugoj polovici godine staviti značajan naglasak na ubrzanje procesa.
Mađarska ima osobni interes za stabilnost zapadnog Balkana, stoga se mađarska vlada protivi sankcijama EU-a protiv čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, rekao je Szijjártó. Rekao je da europske sankcije nikad nigdje nisu bile učinkovite, pa nema smisla sankcionirati demokratski izabranog čelnika jer bi to "samo pogoršalo situaciju". Umjesto toga, Budimpešta poziva na dijalog, rekao je, dodajući da su njegovi razgovori s Dodikom jasno pokazali da je on predan europskom putu svoje zemlje.
Ministar je rekao da ubrzanje članstva Bosne i Hercegovine u EU treba koristiti kao “zajednički nazivnik” koji bi ujedinio čelnike i nacionalnosti zemlje i ublažio napetosti.
U međuvremenu je rekao da Srbija "sutra može lako ući u Europsku uniju", a kao "najveća i najjača" država u regiji, bez nje ne može biti stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Kazao je da je Srbija ponosna nacija, te dodao da bi "birokracija u Bruxellesu" trebala promijeniti pristup zemlji te da umjesto "lekcija" treba komunicirati "oči u oči".
Rekao je kako je povezivanje članstva Srbije u EU s normalizacijom veza s Kosovom nepravedno prema Beogradu, tvrdeći da to ne ovisi samo o Srbiji.
U međuvremenu, Szijjártó je izrazio neslaganje s nedavnim izjavama pojedinih zapadnih vojnih čelnika, citirajući danskog ministra obrane koji je rekao da se ruski napad na zemlju NATO-a za nekoliko godina ne može isključiti.
“Zašto bi to učinili? NATO je puno jači od Rusije... Zašto bi netko napadao nekoga tko je puno jači? Zašto bi to imalo smisla za Rusiju?” rekao je Szijjártó.
“Ne vidim Rusiju kao sigurnosnu prijetnju niti jednoj državi članici NATO-a.”
Pročitajte također:
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Kineska ulaganja vrijedna 16.5 milijardi eura u Mađarskoj
Xi Jinping otkrio je svoje mišljenje o Mađarima u diplomatskom tekstu
Festival Valley of Arts u Mađarskoj sadržavat će gotovo 3,000 događaja
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 9. svibnja 2023
Peng Liyuan posjećuje mađarsko-kinesku dvojezičnu školu
Što se događa u Budimpešti? Kineski žandarmi dobrovoljci ne daju istaknuti nijednu zastavu osim kineske – VIDEO
2 Komentari
Szijjarto djeluje kao promotor ruske propagande. Fidesz je potpuno u Putinovom džepu. Ako će mađarska vlada davati takve izjave, to ne bi trebala biti u NATO-u ili u EU. Rusija je egzistencijalna prijetnja svakoj državi na prvoj liniji koja dijeli granicu s Rusijom ili Bjelorusijom. Svaka država na prvoj liniji bez iznimke zvonila je na uzbunu zbog ruske prijetnje. Dio ruskih metoda je potkopavanje napora država NATO-a da se obrane izjavama poput onih koje daje Szijjarto. Sama Mađarska je postala prijetnja Europi i NATO-u svojim stalnim nastojanjima da potkopa kolektivnu sigurnost, na primjer blokirajući ulazak prvo Finske, a sada Švedske i svu pomoć Ukrajini, kao i demoniziranjem američkog angažmana u europskim sigurnosnim naporima bez kojih je Europa prilično impotentan.
Peter Magyar rekao je istinu o tome što je Fidesz i bio je potpuno unutar stranke i njezinih poslovnih veza: “Morao sam polako i konačno shvatiti da je sve ovo zapravo samo politički proizvod, šećerna obloga koja služi samo dvije osobe. svrhe: prikriti rad tvornice električne energije i steći enormne količine bogatstva,” Puno tog stečenog bogatstva u njihovim korumpiranim džepovima dolazi od svakog posla koji Fidesz sklopi s Rusima i Kinezima. Putin je kupio Viktora Orbana.