Mađarski istraživači osporavaju Darwinovu teoriju o spolnom odabiru
Istraživači iz Centra za ekološka istraživanja ELKH i Sveučilišta u Debrecenu nedavno su objavili studiju u međunarodnom multidisciplinarnom časopisu Scientific Reports. Tvrde da se Darwin–Batemanova paradigma, prema kojoj spolne razlike proizlaze iz razlika u veličini i/ili funkciji spolnih stanica, može samo djelomično poduprijeti podacima o osobinama u životnoj povijesti, a njihovi rezultati dovode u pitanje ključnu pretpostavku 150-godišnjeg stara paradigma.
Spolne uloge, tj. razlike u ponašanju i fiziološke razlike između muškaraca i žena, česte su u reprodukciji. Rasprave o evolucijskom podrijetlu spolnih uloga datiraju još od Charlesa Darwina, oca teorije evolucije, piše ELKH.
Paradigma
Prije 150 godina otkrio je da je međuspolno i intraseksualno natjecanje važno za prirodnu selekciju. U procesu intraseksualne selekcije istospolne životinje natječu se tko će dobiti najboljeg ili najviše partnera. Međuspolna selekcija proizlazi iz interakcija između spolova, a uključuje spolne razlike u roditeljskoj skrbi i morfološkim osobinama.
Spolni odabir odvija se na više razina, ali cilj je uvijek proizvesti više kvalitetnih potomaka minimiziranjem ulaganja energije. Stoga se većina vrsta pokušava izvući pružajući najmanje brige za svoje potomstvo. To često rezultira time da jedan roditelj, obično muškarac, pruža manje roditeljske skrbi.
Prema Darwin–Batemanovoj paradigmi, razlike u veličini i/ili funkciji spolnih stanica između spolova (muške spolne stanice obično su male i pokretne, dok su ženske spolne stanice obično veće i sjedeći) dovode do pristranog spolnog odabira i spolnih razlika u roditeljskoj skrbi i veličini tijela.
Budući da ženke ulažu puno energije u proizvodnju velikih jaja, puno im je važnije imati kvalitetno potomstvo. Mužjaci se, međutim, teže boriti za bolje ženke, ali ulažu malo energije u brigu za potomstvo. Ako je ova teorija točna, to znači da stupanj anizogamije predviđa intenzitet spolne selekcije.
Novi, napredni mađarski izum revolucionirao industriju dronova – FOTO
Neki aspekti Darwin-Batemanove paradigme već su opsežno istraženi. Unatoč tome, rezultati različitih studija često pokazuju nedosljednost i cijela Darwin-Batemanova paradigma nije prethodno proučavana korištenjem podataka o životnoj povijesti osobina.
Mađarski rezultati
Mađarski evolucijski biolozi istraživali su odnose između anizogamije, dimorfizma spolne veličine, spolne razlike u roditeljskoj skrbi i intenziteta spolnog odabira, analizirajući skup podataka od 64 vrste. Prema njihovim rezultatima, stupanj anizogamije ne predviđa intenzitet spolne selekcije. Međutim, istraživači su povezali muški spolni odabir s ženskim roditeljstvom, tako da je roditeljska skrb povezana sa spolnim odabirom.
Vjeruju da je u evolucijskoj prošlosti anizogamija pokrenula spolnu selekciju, no kasnije su drugi čimbenici poput ekoloških čimbenika, životne povijesti i demografije imali jači utjecaj na spolne uloge. U zaključku, studija dovodi u pitanje prvi korak Darwin-Batemanove paradigme, ali podržava drugi element, tako da ne pobija Darwin-Bateman paradigmu.
Pročitajte iOvogodišnja Nobelova nagrada za medicinu na nekoliko je načina povezana s Mađarskom
Izvor: elkh.org, nature.com
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Očaravajuće FOTOGRAFIJE: Obnova Budimske kraljevske palače u spektakularnoj fazi, cijeli zidovi se ponovno grade
Stranka bivšeg premijera Gyurcsánya boji se gubitka gradonačelničkih mjesta 9. lipnja u Budimpešti
Neočekivano: Nova mađarska aviokompanija uskoro bi mogla proraditi, evo kako se zove!
Iznenađujuća tvrdnja šefa policije o tome koliko je Budimpešta sigurna
'Nova zrakoplovna linija' prevozi putnike iz Budimpešte u ovu egzotičnu mediteransku metropolu
Procvat nekretnina u Mađarskoj: Otkriven skok cijena, eksplozija stanovništva i pomaci žarišnih točaka!
Kako 1
Zapanjujuće je koliko dugo će neki ljudi ići pokušavajući objasniti nešto što postoji tisućama godina i pripisati to nečemu što je možda ili ne mora biti teorija prije 150 godina i što je sve proizveo sveučilišni tim na sveučilištu koji se jedva probija među 1000 najboljih za ozbiljna istraživanja. Treba li im novo otkriće Fideszyja?