Žene u politici: Mađarska jako zaostaje
Reformom parlamenta 7. ožujka 1906. Finska je postala prva zemlja u kojoj su žene imale pravo glasati i biti birane. Rodno uravnoteženo sudjelovanje u zakonodavstvu još uvijek je tipično za skandinavsku zemlju; prošle je godine, primjerice, udio žena u finskom parlamentu bio 41.5 posto, piše Dívány.
Ideja da se pravo glasa proširi na društvo u cjelini, bez obzira na podrijetlo, bogatstvo ili spol, prvi put se pojavila u doba prosvjetiteljstva. Međutim, žene su morale dugo čekati prije nego što su mogle glasati. U 19. stoljeću društveno se tkivo postupno transformiralo, a sve je više slojeva društva dobivalo građanska prava. Feministički pokreti bore se od sredine 19. stoljeća da žene dobiju ta prava, da mogu glasati i da mogu biti birane. Sufražetski pokreti često su organizirali demonstracije i prosvjede kako bi podigli svijest o svom cilju.
Prvi put u svijetu žene su dobile puno pravo glasa 1869. godine u saveznoj državi Wyoming (tada Teritorij Wyoming) u Sjedinjenim Američkim Državama, a ubrzo zatim, 1893. godine, Novi Zeland dao je ženama pravo glasa.
Međutim, u većem dijelu Europe i zapadnog svijeta ta su prava dodijeljena tek u prvim desetljećima 20. stoljeća. Finska je bila prva europska država (u to vrijeme Veliko Vojvodstvo Finske) koja je ženama dala puno pravo glasa 1906. Većina europskih i zapadnih nacija pridružila se Finskoj 1910-ih, uključujući Norvešku (1913.), Nizozemsku (1917.), Njemačku (1918.) , Velika Britanija (1918.), Kanada (1919.) i Sjedinjene Države (1920.). Važan čimbenik u tome bila je promjena društvene uloge i percepcije žene tijekom Prvog svjetskog rata. Dok su se muškarci borili na fronti, žene su morale preuzeti svoje poslove u zaleđu i raditi u tvornicama, uredima, a često i u policija i vatrogasci.
Povodom Međunarodnog dana žena pročitajte ova dva članka o mađarskim ženama. U ovom članku možete pročitati o mogućnosti Prva mađarska žena astronaut, a u ovom drugom, vidi se koliko su Mađarice među najutjecajnijim ljudima na svijetu.
Pitanje ženskog prava glasa prvi put je pokrenuto u Mađarskoj nakon Kompromis. Godine 1871. Pál Madocsányi, glasnogovornik Liberalne stranke, podnio je peticiju nacionalnoj skupštini Mađarske, ali je njegov zahtjev dočekan s općim veseljem. Međutim, na prijelazu stoljeća prava žena u Mađarskoj su se već počela ostvarivati. Od 1895., primjerice, neki su sveučilišni fakulteti bili otvoreni za žene, a stalno su se osnivala ženska udruženja. Borbu za pravo glasa žena vodila je Socijaldemokratska stranka i Feministička udruga, osnovana 1904. Jedna od najistaknutijih vođa potonje organizacije bila je novinarka Rózsa Bédy-Schwimmer, koja je utemeljila časopis tzv. Žena i društvo, koja je izvještavala o problemima ženskih prava i događanjima te pomogla u organizaciji rada i članstva udruge. Novine su provele veliku anketu među političarima, odvjetnicima i drugim javnim osobama kako bi podržale pravo glasa žena.
Istraživanje je pokazalo da su mnogi ljudi već bili za proširenje prava glasa na žene.
Međutim, unatoč evoluciji javnog mnijenja, napredak nije postignut. Izborni zakon iz 1913. i dalje je davao pravo glasa samo muškarcima. Godine 1917. Vilmos Vázsonyi, ministar izbornog prava, predložio je zakon o biračkom pravu žena, ali je nakon mjesec dana rasprave poseban parlamentarni odbor zaključio da to pitanje “nije na vrijeme”. Konačno, nakon Asterove revolucije 1918., Károlyijeva vlada uvela je program za proširenje izbornih prava, uključujući žene pod uvjetom da su imale najmanje 24 godine, da su mogle čitati i pisati i da su bile mađarske državljanke najmanje šest godina . Vijeće Republike je još više proširilo zakon; svi muškarci i žene mogli su glasovati s navršenih 18 godina. U travnju 1919. izbori za vijeće bili su prvi u Mađarskoj na kojima su žene mogle glasovati. Uvjeti za biračko pravo žena nekoliko su puta postroženi tijekom Horthyjeve ere, ali je pravo glasa uvijek sačuvano. Konačno, 1945. godine uvedeno je opće i tajno pravo glasa, čime je osigurana ravnopravnost žena i muškaraca u politici.
Margit Slachta, koja je 1920. godine izabrana u parlament, bila je prva mađarska zastupnica u parlamentu i članica stranke Kršćanske narodne unije. Dvije je godine radio u parlamentu, a zatim je ponovno postao član 1945. Anna Kéthly, socijaldemokratkinja, bila je druga žena u parlamentu i radila je više od 25 godina, od 1922. do 1948. Između 1945. i 1948. bila je potpredsjednica Narodne skupštine i kasnije potpredsjednica Sabora prije nego što su je komunisti izbacili iz stranke, a zatim uhitili pod izmišljenom optužbom.
Ali što je s ulogom žena u politici danas? Iznenađujuće, Ruanda je na čelu svjetske ljestvice, s 49 žena u odboru od samo 80 članova, što daje stopu od 61.3% žena u zakonodavnom tijelu. Drugo mjesto zauzima Kuba s 53.2% – 322 žene od 605 članica, a na dnu postolja je Bolivija s 53.1% – 69 žena od 130 članica. Od europskih zemalja, Švedska je prva, tek 5. u svijetu. Političarke čine 47.3% švedskog parlamenta. Nažalost, Mađarska je tek na 148. mjestu. Od naših 199 izabranih zastupnika, samo je 25 žena, što znači da je stopa čak 12.6%. U Europi je samo jedna država, Ukrajina, prošla gore od nas. Papua Nova Gvineja, Vanuatu i Mikronezija, koje nemaju nijednu zastupnicu u nacionalnim parlamentima, nalaze se na dnu liste.
Izvor: Dívány.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
MVP: Mađarska diplomacija dala prave odgovore
Gradonačelnik Budimpešte zabranio premijeru Orbánu objavljivanje lokalnih novina?
Željeznica Budimpešta-Beograd: Izgradnja dosegla novu prekretnicu
Budimpešta će dobiti 770 milijuna eura razvojnih sredstava EU!
Pažnja: Veliki most na Dunavu u Budimpešti bit će zatvoren cijeli vikend, promet će biti preusmjeren
Pripremite svoj novčanik: Cijene vanjskih bazena porast će ovog ljeta u Mađarskoj