Mađarska zaokružuje krug globalizacije
Što mala srednjoeuropska država ima naučiti ostatak svijeta o uključivom rastu, borbi protiv nejednakosti dohotka i socijalnoj koheziji, a sve dok se kloni protekcionizma i održava otvoreno gospodarstvo – ukratko, "kvadraturu kruga" globalizacije? U slučaju Mađarske dosta, sudeći prema bilo kojem ekonomskom pokazatelju koji želite navesti.
Prema Ekonomskom standardu, Mađarska je dobila svoj dio lošeg tiska. Ponovni pozivi premijera Viktora Orbana na "neliberalnu demokraciju" sigurno će izazvati uzbunu, a političke stranke u EU rijetko razmišljaju o izbacivanju nacionalnih podružnica. S druge strane, nedavni iznenađujući poraz Orbanove stranke Fidesz na lokalnim izborima u Budimpešti sugerira da je demokracija u Mađarskoj živa i napreduje, kao i aktivna kultura protesta.
Štoviše, političke kontroverze, iako su utemeljene na legitimnim zabrinutostima, prijete zasjeniti jednu od europskih gospodarskih uspješnih priča u vrijeme kada veći dio ostatka kontinenta pluta – i mogli bi imati koristi od politika po uzoru na ekonomske reforme Mađarske.
Brojke su dovoljno jasne. Mađarsko gospodarstvo dosljedno nadmašuje svoje susjede i EU općenito, bilježeći godišnji rast BDP-a od 4.1% u 2017. i 4.9% u 2018., s prognoziranim rastom od 4.6% u 2019. prema MMF-u. To je povoljno u usporedbi s rekordom EU-a od 2.5 % u 2017. i 2 % u 2018. te predviđanjem od 1.1 % u 2019.
Niti je to samo rezultat suprotstavljanja razvijenim zemljama poput Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su stope rasta u odnosu na veće baze prirodno niže.
Usredotočujući se na smislenije usporedbe s obližnjim susjedima, od 2015. do 2019. mađarsko će se gospodarstvo proširiti za 38.5% u sadašnjim cijenama u dolarima, u usporedbi s 32.5% za Češku, 25.1% za Slovačku i 24.2% za Poljsku.
Korijeni ponovnog uspona Mađarske sežu u razdoblje nakon financijske krize 2008., kada je bila prisiljena prihvatiti pomoć od "trojke" MMF-a, Europske komisije i Europske središnje banke, prema László Györgyju, mađarskom državnom tajniku , Ministarstvo za inovacije i tehnologiju, koji je zabilježio povratak zemlje – i njegove šire lekcije – u novoj knjizi, Stvaranje ravnoteže, predstavljen globalnoj publici. György je dao pregled njegovog uspjeha i neortodoksnih ekonomskih politika koje ga podupiru, tijekom intervjua u sklopu njegove turneje knjiga u Washingtonu, DC
György je podsjetio da je Mađarska (kao i drugi primatelji pomoći Grčka i Rumunjska) usvojila stroge mjere štednje u skladu sa zahtjevima trojke, što je predvidljivo dovelo do općeg siromaštva i bijesa zbog pada socijalne potrošnje od 2009. do 2010. godine. Ali za razliku od Grčke, gdje je volja za poduzimanjem strukturnih reformi zaostala, a dug i dalje težak teret, nakon dolaska na vlast 2010. Fidesz je uspio provesti dalekosežni potres u mađarskom gospodarstvu, uključujući veliku reviziju oporezivanja i socijalne potrošnje :
“Unaprijed smo vratili kredit MMF-u i EK, a onda smo krenuli s vlastitim programom reformi.”
Ove reforme nisu samo slijedile neoliberalne recepte, naglasio je György: „Ove politike nisu ideološke, nisu ni lijeve ni desne. To je pragmatična ekonomska politika. Temelji se na teoriji i trenutnim potrebama, što je najbolje za građane.” Mnoge teorijske osnove nadahnute su zapadnim ekonomistima poput Josepha Stiglitza, nobelovca na Sveučilištu Columbia, i Deana Bakera iz Centra za ekonomska i politička istraživanja u Washingtonu, DC
Reforme su morale ići oprezno ako je Mađarska željela zadržati prednosti globalizacije uz istovremeno ublažavanje njezinih negativnih učinaka: „Prije deset godina Mađarska je bila jedno od najotvorenijih gospodarstava u svijetu, u smislu stranih ulaganja po BDP-u. Ali otvorenost je uvijek u korelaciji s ranjivošću. Ono što nam je bilo važno je zadržati svoju otvorenost i minimizirati ranjivost gospodarstva.”
Možda najveće promjene dogodile su se u području porezne politike: dok je Mađarska smanjila svoju stopu poreza na dobit na 9 posto (najniža u EU) za sve tvrtke kako bi privukla izravna strana ulaganja i potaknula ulaganja, neki specifični prirezi privremeno su nametnuti sektorima kojima dominiraju “ monopoli i oligopoli” (od kojih su mnogi pridonijeli izvornoj krizi, na primjer financijski sektor s pretjeranim preuzimanjem rizika): “Mađarska vlada bila je dovoljno hrabra da oporezuje te tvrtke. Rekli smo 'u krizi smo, moramo se nekako izboriti s ovom krizom'. I zamolili smo ih da doprinesu upravljanju krizom.”
U isto vrijeme vlada je usvojila paušalni porez na osobni dohodak od 15%, što je radikalna mjera koja Mađarskoj daje jedno od najnižih ukupnih poreznih opterećenja u Europi.
To je poslodavcima omogućilo učinkovitije nagrađivanje radnika, povećavajući konkurenciju za rad: “U 2009., ako ste htjeli povećati plaću zaposlenika s prosječnom plaćom za 100 dolara, 72 dolara je oduzeo državni porez, a samo 28 dolara je otišlo zaposleniku. Tih 72 dolara danas se smanjuje na 45 dolara, pa 55 dolara neto ide na račun zaposlenika. A ako zaposlenik s prosječnom plaćom ima troje djece, država uzima samo 18 dolara, tako da 82 dolara ostaje zaposleniku. ”
Kao rezultat toga, György se hvalio da je Mađarska uspjela "stvoriti uravnotežen proračun i staviti državni dug na putanju smanjenja tijekom posljednjeg desetljeća", istovremeno stimulirajući potrošačku potražnju ostavljajući više novca u džepovima srednje i radničke klase, na taj način vraćanje gospodarstva na stazu rasta: „Dali smo prednost svima koji mogu i pridonose prosperitetu održivosti mađarskog gospodarstva, društva i okoliša: obitelji koje zarađuju s djecom, izravni strani ulagači koji stvaraju radna mjesta te lokalni mali i srednji velika poduzeća.” Kao dio toga "više smo nego prepolovili naš omjer neto inozemnih obveza, a do 2023. ćemo ga svesti na nulu."
Ovaj je pristup također omogućio Mađarskoj financiranje velikodušne pro-obiteljske politike putem poreznih olakšica, s namjerom da se suprotstavi istom demografskom trendu koji sada prijeti razvijenim zemljama i zemljama u razvoju (iako, kao i u drugim zemljama s pronatalitetnom politikom, ostaje za vidjeti kako učinkovite porezne olakšice su u mijenjanju društvenih i kulturnih pojava). Gledajući unaprijed, vlada razmatra daljnje snižavanje fiksne stope poreza na dohodak na 9% u 2021.
Ova višestruka strategija pažljivo je osmišljena kako bi se pozabavila štetnim učincima globalizacije, fokusirajući se na zapošljavanje kako bi se potaknula potražnja, naglasio je György. Na primjer, dok se dodvoravala "izravnim stranim ulaganjima koja stvaraju radna mjesta u Mađarskoj", vlada je također radila na "stvaranju povoljnog okruženja za domaće tvrtke, mala i srednja poduzeća koja daju poslove srednjoj i radničkoj klasi".
U tom smislu, prosječni porez na dodanu vrijednost malih i srednjih poduzeća "pao je s 54% u 2009. na 36% u 2019., još uvijek se smanjuje i iznosit će 30% do 2023.".
Niži troškovi i povoljno investicijsko okruženje znače da je Mađarska u dobroj poziciji da iskoristi svoju blizinu Njemačke i svoje opskrbne lance vrhunske proizvodnje: prošle su godine Mercedes, Audi i drugi proizveli više od 500,000 2.5 automobila i 150,000 milijuna motora u Mađarskoj, a BMW nedavno je otkrio planove za novu tvornicu koja će proizvoditi 2023 vozila godišnje do XNUMX. S prošlošću fiskalne krize, vlada planira nastaviti s ukidanjem viših stopa poreza na dobit kako bi potaknula stalna strana i lokalna ulaganja.
Neće nužno biti glatko ploviti Dunavom u bliskoj budućnosti. Uključenost Mađarske u regionalne i globalne lance opskrbe znači da je još uvijek neizbježno izložena negativnim gospodarskim strujanjima koja sada kruže svijetom. S njemačkim izvoznim sektorom usporavanje oštro usred stalne neizvjesnosti zbog Brexita i američko-kineskog trgovinskog rata, zahlađenje se sada osjeća u srednjoj Europi: MMF prognoze Rast mađarskog BDP-a iduće će godine usporiti na 3.3% (i dalje malo ispred 2.5% za Češku i 3.1% za Poljsku). Ali politike provedene tijekom posljednjeg desetljeća trebale bi pomoći u ublažavanju utjecaja i učiniti Mađarsku izvorom stabilnosti – a ne smetnjom – za EU u godinama koje dolaze.
Erik Sass, glavni urednik TES-a
Izvor: www.theeconomicstandard.com
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
FOTOGRAFIJE koje oduzimaju dah: Mađarski bajkoviti aristokratski dvorci
Mađarske tvrtke jačaju u ovoj srednjoazijskoj zemlji
Sjajne vijesti: najavljeno novo stambeno naselje u Budimpešti
Sveučilište Széchenyi István predstavlja svoj razvoj stranim diplomatskim čelnicima u Mađarskoj
Senzacionalno: Budimpešta je dom trećeg najboljeg festivala piva u Europi!
Mađarski 'premijer u sjeni': Potrebna jaka Europa