Divljač u Mađarskoj ugrožena zbog EU projekta usmjerenog na povećanje prometa teretnih brodova na Dunavu
Za češći promet teretnih brodova na Dunavu, u Mađarskoj bi bilo potrebno dubinu rijeke od 2.7 metara. Vrijednost investicije je 6.3 milijuna eura, financirana je sredstvima Europske unije s 85 posto. Međutim, jaružanje utječe na zaštićene vrste i područja Natura 2000. Nadalje, ljudi također mogu biti pogođeni, jer će brodovi zagaditi zalihe pitke vode. Javnost se o novoobjavljenoj strateškoj procjeni utjecaja na okoliš može očitovati do početka ožujka.
Završena je strateška procjena utjecaja na okoliš programa razvoja dunavskog brodarstva; investicija pripada projektu pod nazivom „Proširenje pripreme za razvoj mađarskog TEN-T unutarnjeg plovnog puta“. Europska unija također je dionik razvoja. TEN-T je kratica za transeuropsku prometnu mrežu, cestovnu, željezničku, zračnu i vodenu prometnu mrežu osmišljenu da služi cijelom europskom kontinentu. Kanal Dunav-Majna-Rajna, dug 3,500 km, povezuje jedanaest europskih zemalja od Sjevernog do Crnog mora. Proračun za domaći razvoj iznosi 6.3 milijuna eura, od čega 85 posto financira Europska unija.
Razvoj ima za cilj omogućiti teretnim brodovima da plove češće u mađarskom dijelu Dunava nego sada, što zahtijeva produbljivanje riječnog korita (na 2.7 metara dubine) u Mađarskoj.
Kao rezultat investicije, plovila gaza od 25 decimetara i nosivosti od 1300 do 1600 tona mogla bi ploviti rijekom 300 dana u godini.
U 2018. pokazalo se da će se investicija realizirati u neto iznosu od 3.6 milijuna eura. Projekt utječe na dionicu Dunava između sela Szap u Slovačkoj i južne granice. Gotovo 52 kilometra ukupno (uključujući 31 mjesto), potrebno je intervenirati u dijelu između Szoba i južne granice kako bi se poboljšala plovnost.
As Transparentan izvješća, projekt plovnosti Dunava značajno kasni zbog zabrinutosti za okoliš. Planiranje je započelo još 2005. godine, a planiralo se završiti do 2014. godine. Protiv investicije tada je digao glas i WWF Mađarska, a 2011. zelena vlast poništila je nekoliko već važećih ekoloških dozvola. Godine 2005. mađarski dio Dunava uvršten je u prioritetne prometne pravce Europske unije, što propisuje da rijeka mora biti dostupna i teretnim brodovima EU-a. Tada je WWF kritizirao Uniju da produbljivanjem riječnog korita pokušava pogodovati samo velikim brodarima. Prema organizaciji, radovi na regulaciji rijeke mogli bi uništiti prirodne vrijednosti duž Dunava, a mnogi vjeruju da “Ne treba rijeku prilagoditi čamcima, već čamce rijeci”.
U aktualnom strateškom pregledu raniji planovi su dorađeni, zacrtano je nekoliko inačica, a danas ne postavljaju strože zahtjeve od onih koji zahtijevaju međunarodni ugovori.
Pročitajte također: Policija nudi nagradu od 5,600 eura za informaciju o zagađenju Dunava naftom
Ipak, očekuje se nekoliko negativnih utjecaja s ekološkog i prirodočuvačkog gledišta.
Jedan od najvećih problema je ugroženost vodenih vrsta, uključujući beskralješnjake, ribe i vrste ptica. Ove su vrste izuzetno ugrožene jaružanjem i sve većim prometom teretnih brodova. Kao rezultat toga, prirodno stanište nekoliko vrsta će se promijeniti i više neće biti prikladno kao mjesto za razmnožavanje, hranjenje ili gniježđenje. Investicija može ugroziti i zaštićene vrste, uključujući rakove, zaštićene vrste ptica značajne prirodne vrijednosti (primjerice mali ljiljani i močvarice), vrste vretenaca, zaštićene vrste vodenih puževa i vrste riba. Nadalje, može oštetiti zaštićena prirodna područja od državnog značaja, područja Natura 2000 i elemente Nacionalne ekološke mreže. Mnoge zaštićene ptice gnijezde se u područjima potencijalno pogođenim krčenjem šuma, kao i euroazijski dabar, vidra i šišmiš.
Investicijom su ugrožene i zalihe pitke vode.
“Usljed zahvata koji rezultiraju razgradnjom pokrovnog sloja u zaštitnom području vodnih baza, onečišćujuće tvari u Dunavu mogu izravno ući u vodonosnik i doći do bušotina zbog narušavanja membrane koja osigurava biokemijsku filtraciju. .” Projektom je obuhvaćeno 58 vodnih baza uz Dunav, od kojih je 26 dugoročnih, a 32 su trenutno u funkciji. Podzemna voda izvađena iz filtriranih bazena duž Dunava opskrbljuje gotovo 40% stanovništva zemlje.
Štetni učinci uglavnom utječu na potomstvo riba koje su češće prisutne u plićim obalnim područjima. Prema dokumentu, prikladno je ograničiti i stalno pratiti brzinu plovila koja uzrokuju velike valove u određenim kritičnim fazama tijekom razdoblja kada potomci još nisu u stanju izbjeći valove.
Do 2050. brodski promet na pogođenoj dionici Dunava mogao bi se povećati za oko 75% u smislu broja brodova.
Istaknuta slika: Wikimedia Commons autora Gábora Dvornika
Pročitajte iBrutalna kontaminacija naftom na Dunavu – slike
Izvor: atlatszo.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Sjajne vijesti: najavljeno novo stambeno naselje u Budimpešti
Sveučilište Széchenyi István predstavlja svoj razvoj stranim diplomatskim čelnicima u Mađarskoj
Senzacionalno: Budimpešta je dom trećeg najboljeg festivala piva u Europi!
Mađarski 'premijer u sjeni': Potrebna jaka Europa
Šokantno: Rumunji sada žive bolje od Mađara
Fidesz i dalje ponavlja da je Bruxelles za rat
Kako 1
Naravno, opet je kriva EU… jawn