Ima Mađara koji su postigli velike uspjehe, ponekad čak i međunarodnu slavu. Međutim, postoji jedna osoba koja je, unatoč njezinim postignućima poput toga da je njezina knjiga postala jedno od 2000 temeljnih književnih djela u Americi ili da je krater na Veneri nazvan po njoj, za većinu Mađara obavijena velom tajne.
Emma Orczy ima fascinantnu priču. No, kako je veći dio života provela u inozemstvu i pisala na engleskom umjesto na mađarskom, možda i ne čudi da među Mađarima nije toliko poznata – prenosi Divany.
Počeci
Emma Orczy rođena je 1865. u Tarnaörsu (Mađarska), u utjecajnoj obitelji. Majka joj je bila grofica Emma Wass, otac kompozitor Félix Orczy, koji je poznavao i ljude poput Ferenca Liszta ili Wagnera. Obitelj je puno putovala i na kraju se preselila u London kada je Emma imala 15 godina. Tamo je počela učiti engleski osim što je naučila slikati i crtati.
Pisanju se okrenula tek nakon što je upoznala svog supruga Montaguea MacLeana Barstowa. Imali su dug i sretan brak; međutim, počeci nisu bili laki jer je čovjek radio kao ilustrator, a novca je bilo malo. Orczy je počeo pisati priče kako bi malo povećao svoje prihode.
Bila je aktivna iu društvenim i političkim poslovima. Na primjer, osnovala je Žensku ligu aktivnih službi Engleske kako bi uvjerila muškarce koliko je važno aktivno sudjelovati u oružanim snagama.
Ona je jedna od rijetkih Mađarica koja ima krater na Veneri nazvan po svom imenu. Drugi primjeri uključuju glumicu Mari Jászai i opernu pjevačicu Katalin Klafsky.
Njezin uspjeh
U svojoj prvoj knjizi odala je počast svom mađarskom podrijetlu, kako ju je i naslovila Stare mađarske bajke. Njezina druga knjiga nije bila baš uspješna; no 1903. godine izdala je knjigu koja joj je ubrzo donijela međunarodnu slavu i uspjeh – Scarlet Pimpernel. Samo dvije godine nakon što je izašao, pretvoren je u kazališnu predstavu koja je postala veliki hit – četiri godine svaka je predstava imala punu dvoranu.
Knjiga je prevedena na 14 jezika – uključujući japanski –, pretvorena je u mjuzikl i film, a poslužila je i kao inspiracija Johnstonu McCulleyju pri stvaranju njegovog poznatog lika Zorroa.
Nikada nije zaboravila svoje mađarsko podrijetlo i često je posjećivala zemlju sa svojim suprugom. Godine 1934., kada se radilo na još jednom filmu o Pimpernelu, sama Orczy – zajedno s Lajosom Bíróom – pripremila je scenarij. Glavnu ulogu dobio je Leslie Howards, koji također imao mađarsko podrijetlo, a rođeno ime mu je bilo László Steiner.
Kasnije je Orczy nastavio priču o Scarlet Pimpernelu dok je producirao djela u drugim žanrovima.
Primjerice, prva je osmislila lik prve samostalne detektivke u kolekciji lady Molly iz Scotland Yarda.
Razlozi uspjeha Scarlet Pimpernel
Nekoliko je razloga zašto je knjiga postala toliki hit. Prije svega, glavni lik je prvi u književnosti imao tajni identitet, s avanturama punim romantike, opasnosti i fikcije. Naravno, to su još uvijek popularni tropi u suvremenim knjigama i filmovima. Inspiraciju za to dobila je iz vlastitog života jer je u mladosti puno putovala.
Glavni lik iz Scarlet Pimpernel je sir Percey Blakeney. On je bogat, ali pomalo prostak, neka vrsta rugalice. Međutim, kasnije se ispostavi da se samo pretvarao, au stvarnosti čini mnoga herojska djela. Nakon svakog na mjestu događaja ostavlja grimizni cvijet koji se zove prizrak. Ima utjecajne suučesnike, a uspijeva nekako izbjeći i nemoguće situacije, primjerice bijeg od Robespierrea ili Madame Guillotine.
Orczy je imao fascinantan život pun avantura. Bila je financijski neovisna žena koja je uspjela postići međunarodno priznanje. Vrijeme je da mi kao Mađari saznamo više o njezinoj priči.
Istaknuta slika: hu.wikipedia.org
https://dailynewshungary.com/hungarian-director-created-disneys-brand-new-101-dalmatian-street-videos/
Izvor: divany.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mise na današnjem skupu Pétera Magyara u “prijestolnici Fidesza” – FOTOGRAFIJE
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 5. svibnja 2024
FOTOGRAFIJE: Marš živih u Budimpešti
5+1 zabavnih činjenica o Mađarskoj – neke bi mogle biti iznenađenje
Mađarski 'premijer u sjeni': Potrebna jaka Europa
Sveučilište Széchenyi István predstavlja svoj razvoj stranim diplomatskim čelnicima u Mađarskoj