Intervju s Nj.E. gđom Karimom Kabbaj, veleposlanicom Maroka u Mađarskoj
Razgovarali smo s Nj.E. gospođom Karimom Kabbaj, veleposlanicom Maroka u Mađarskoj, o mađarsko-marokanskim odnosima, Sahari, Vijeću arapskih veleposlanika i još puno toga.
Mađarske dnevne vijesti (DNH): Mnogo je mjesta u Budimpešti koja privlače turiste, no koje biste atrakcije preporučili Marokancima kada dođu u Mađarsku?
NJ.E. gđa Karima Kabbaj: Mađarska je zemlja puna povijesti. Njegova sofisticirana i raznolika arhitektura oduzima dah, a krajolici koje nudi su zapanjujući.
Budući da zemlja nudi toliko toga, bit će mi teško odabrati preporuke. Zgrada Parlamenta, muzeji, uglavnom Nacionalni muzej i Muzej likovne umjetnosti, Budimski dvorac i Ribarski bastion, kao i opera, mjesta su za koja bih rekao da se moraju vidjeti u Budimpešti.
Također, predlažem im da iskoriste priliku koju imaju u Budimpešti, gradu umjetnosti, i posjete koncerte klasične glazbe, posebice na poznatoj Akademiji Franz Liszt i Operi.
Dodat ću i uživanje u ljepoti Dunava koji me podsjeća na rijeku Bou Regreg koja dijeli dva grada u Maroku, Rabat, glavni grad i Sale, grad povijesnih oker zidova. Doživjeti termalne kupke, uživati u mađarskoj kuhinji i istraživati grad najbolji je način da otkrijete mađarsku kulturu.
DNH: Turizam je ono što mnogi od nas pomisle kada pomislimo na Maroko. Koje su tri stvari koje bi mađarski turisti svakako trebali posjetiti u vašoj zemlji? S tim u vezi, ima li šanse da se ponovno uspostavi redovita linija između dva glavna grada?
NJ.E. gđa Karima Kabbaj: Doista, Maroko je jedna od najboljih turističkih destinacija na svijetu. Sektor turizma u Maroku smatra se strateškim jer stvara oko 7% BDP-a zemlje. U 2022. i unatoč učinku izbijanja COVID-19, Maroko se uspio oporaviti i privukao je više od 10.9 milijardi turista.
Maroko je šarena zemlja, imamo čak i neke specifične obojene gradove, kao što su Marrakech, Crveni grad, Tangier, Bijeli biser sjevera, kao i Chefchaouen, skriveni Plavi dragulj i Fes, Žuti grad.
To je također živahna zemlja, koja nudi blistavu raznolikost, ne samo u kulturnom smislu, već iu pogledu krajolika, planina, različitih plaža (atlantskih i mediteranskih), pustinje Sahare i uglavnom topline i gostoljubivosti svojih ljudi, što sam iskusio i osjetio s mađarskim narodom, čija me ljubaznost uvijek podsjeća na ljude kod kuće.
Predlažem da krenete u obilazak carskih gradova koji vam omogućuje da posjetite najvažnija mjesta baštine i povijest marokanskih dinastija. Itinerer će vam omogućiti da otkrijete različite regije i gradove Maroka, kao što je Marakeš, poznato jedno od najboljih svjetskih odredišta za turizam. Fes, duhovna prijestolnica Maroka, gdje su kroz povijest živjeli u harmoniji muslimani, Židovi i kršćani. U gradu se nalazi i najstarije još uvijek funkcionalno sveučilište na svijetu "al-Qarawiyyin" osnovano 857.-859. Od tamo, putovanje će krenuti prema Rabatu, gradu svjetlosti, gradu u kojem se stapaju povijest i modernost. Nedavno je u časopisu Time predstavljen kao "najbolje mjesto na svijetu za ovu godinu".
Moj prijedlog bi također bio da uronite u ljepotu regije Sahare, poput uživanja u Dakhli zbog njenih spektakularnih laguna i zlatnog pijeska. Dakhla je također poznata kao jedno od važnih odredišta za međunarodne amatere i profesionalce u klizanju.
Što se tiče vašeg pitanja o izravnim letovima između Mađarske i Maroka, rasprava zasad traje bez određenog kalendara. Međutim, Maroko je dostupan uglavnom sa svih strana u roku od nekoliko sati.
DNH: Malo ljudi u Mađarskoj zna da je Sahara glavni izvor sukoba između Maroka i njegovog susjeda. Možete li objasniti što je srž sukoba i koja miroljubiva rješenja vidite po tom pitanju?
NJ.E. gđa Karima Kabbaj: Regionalni spor oko marokanske Sahare, koji je egzistencijalno pitanje za cijelu marokansku naciju, ostaje jedan od najstarijih regionalnih sukoba u svijetu.
Da bi stekao neovisnost, Maroko je morao pregovarati, u fazama, o retrocesiji različitih dijelova svog nacionalnog teritorija, u skladu s Poveljom UN-a. Isti postupak primijenjen je za vraćanje regije Sahare koja je bila pod španjolskom upravom. S tim u vezi, rezolucija Opće skupštine je 1965. pozvala španjolsku upravnu vlast da poduzme potrebne mjere za oslobađanje ostatka španjolske Sahare. U skladu s tim, Tarfaya i Sidi Ifni oporavili su se redom 1958. i 1969. Godine 1975., nakon dugih pregovora, potpisan je sporazum sa Španjolskom, "Madridski sporazum" uredno registriran u UN-u, prema njegovim odredbama, Maroko bi trebao povratiti ostatak svoje južne pokrajine mirnim putem. Nakon toga organiziran je Zeleni marš koji je bio zamah koji je obilježio našu povijest. Nažalost, promjene u kontekstu Španjolske, Magreba i na međunarodnoj razini, komplicirale su potpuni oporavak regije Sahare.
Osim toga, Polisario, separatistička oružana skupina, koja je zlonamjerno i lažno tvrdila da predstavlja saharsko stanovništvo, nije postojala tijekom kolonijalnog razdoblja, te nije priznata na međunarodnoj razini kao “oslobodilački pokret”, a još manje kao “ jedini legitimni predstavnik” naroda Sahrawi. Ova separatistička skupina nema pravnu ili narodnu osnovu, pa čak ni bilo kakav demokratski legitimitet da teži predstavljanju stanovništva saharskog podrijetla. To se također odražava u povlačenju priznanja samoproglašene “republike” Polisario od strane međunarodne zajednice. Danas samo 31 država od 193 države članice UN-a priznaje lažnu i iluzornu “republiku”.
Ta ista separatistička skupina također je dokazala, cijeloj međunarodnoj zajednici, da ima izravne veze s terorizmom u regiji Sahel. Primjerice, zloglasni terorist Adnan Abu Walid bio je član Polisarija prije nego što je postao šef terorističke skupine “Islamska država u velikoj Sahari” koja je svojedobno tražila utočište u kampovima Tindouf, kojima je upravljao Polisario, a koja je postala središte za financiranje terorizma u Sahelu, putem nezakonitog prijenosa sredstava.
Što se tiče kampa Tindouf, koji nije na teritoriju Maroka, podvrgnut je svakodnevnoj represiji, prekomjernoj uporabi moći, prisilnim nestancima, uhićenjima i mučenjima, što je rezultiralo nekoliko žrtava među stanovnicima kampova, kao i ograničenjima slobode izražavanja i mobilnost koju je nametnuo Polisario, a da ne spominjemo pronevjeru humanitarne pomoći.
Prema različitim izvješćima, posebice onom koje je predstavio Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), o pomoći u hrani koju pružaju države članice EU-a, otkriveno je da se velik dio međunarodne humanitarne pomoći kampovima Tindouf pronevjerava i prodaje na organizirani način u korist službenika polisarija, ostavljajući ostatak ljudi u logoru koji pati od gladi, pothranjenosti i raznih bolesti.
Valja naglasiti da Polisario inzistira na organizaciji referenduma kao jedinom rješenju za postizanje samoodređenja, dok se mehanizam pokazao neprimjenjivim u slučaju Sahare, zbog plemenskih i nomadskih aspekata Sahravija. stanovništva, što je proces identifikacije za referendum učinilo nemogućim i neodlučnim.
Stoga se od 2004. godine Vijeće sigurnosti više ne poziva na organiziranje referenduma i kontinuirano poziva strane da "stave točku na slijepu ulicu i krenu prema konačnom političkom rješenju koje je međusobno prihvatljivo i kompromisno" regionalnog spora. nad marokanskom Saharom.
Kao odgovor, Kraljevina Maroko podnijela je inicijativu za autonomiju, u travnju 2007., koja je značajna, inovativna iu skladu s međunarodnim pravom. Ovaj je prijedlog dobio podršku mnogih zemalja i stvorio novu dinamiku unutar SC-a.
Od tada, sve Rezolucije VS-a donesene o regionalnom sporu oko Sahare, potvrdile su nadmoć Plana autonomije, priznale njegovu vjerodostojnost i ozbiljnost.
Mađarska, zemlja koja je također pretrpjela slične izazove usvajanjem Trianonskog ugovora 1920. godine, svjesna je osjetljivosti pitanja i jedna je od pionirskih europskih zemalja koje su uvijek podržavale teritorijalnu cjelovitost Maroka i hvalile plan autonomije koji je predstavio Maroka i naporima koji se provode pod isključivim pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda za postizanje realnog, pragmatičnog, trajnog, političkog i kompromisnog rješenja regionalnog spora oko marokanske Sahare.
Ovu dinamiku u korist marokanskog teritorijalnog integriteta također je izrazilo više od 27 zemalja koje su uspostavile svoje generalne konzulate u južnim pokrajinama Maroka, u Laayouneu i Dakhli, odražavajući njihovu punu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Kraljevine nad svoju Saharu.
Stoga je suverenitet Maroka nad njegovom Saharom povijesna činjenica, pravni legitimitet i cilj jedne nacije, što se u potpunosti odražava u Marokanskoj inicijativi za autonomiju, u svim njezinim ljudskim, društvenim, političkim, kulturnim i gospodarskim komponentama.
DNH: Mađarska je nekada imala kraljevstvo, ali vi ga još uvijek imate. Možete li ukratko govoriti o Monarhiji?
NJ.E. gđa Karima Kabbaj: Maroko je jedna od najstarijih monarhija na svijetu. Datira iz 791. godine kada je osnovano carstvo/država Maroko. Samo nekoliko monarhija može tvrditi da ima toliko povijesti.
Snaga marokanske monarhije proizlazi iz njenog duhovnog utjecaja, što znači da Monarh nosi titulu Amir Al-Mouminine, Zapovjednik svih vjernika, čineći Maroko zemljom vjerske i duhovne tolerancije kao što je prikazano skladnim suživotom religija. i njihove simbole, kao što su džamije, crkve i sinagoge na cijelom državnom teritoriju.
Njegov povijesni kontekst oslanja se na činjenicu kontinuiteta koji nudi i stabilnost. Drugim riječima, trenutna vladavina je Alaouite, datira iz 17. stoljeća, koja je svoju vladavinu naslijedila od nekoliko dinastija prije, kao što su Almoravid, Almohad, Marinid, Wattasid i Saadi.
Stoga je marokanska Monarhija kao sustav nakupila bogata i raznolika nacionalna i međunarodna iskustva koja su se prenosila s jednog kralja na drugog.
I na kraju, njegovo simboličko značenje jer su monarsi Maroka simboli jedinstva i stabilnosti, koji teže zaštiti vjere, sigurnosti, javnog reda, pravde i dostojanstva građana. Zato možete svjedočiti snažnoj vezi između Marokanaca i njihovih monarha, koja se ponekad proteže i izvan granica Kraljevstva.
DNH: Kakvi su politički odnosi između Maroka i Mađarske? A kakve su poslovne veze dviju zemalja? Kakvu marokansku robu mogu pronaći mađarski kupci i kakve su mađarske tvrtke uspješne u vašoj zemlji?
NJ.E. gđa Karima Kabbaj: Kraljevina Maroko i Mađarska ove godine obilježavaju 64 godine od uspostave diplomatskih odnosa.
Bilateralni odnosi između dviju strana, koji su u posljednje vrijeme doživjeli važnu dinamiku, regulirani su širokim spektrom sporazuma koji pokrivaju nekoliko i raznolikih područja suradnje, a to su poljoprivreda, industrija, obrazovanje, kultura, sport, promet, znanstveno istraživanje, pravosudna suradnja i područje arhiva.
Sve veći ritam razmjene posjeta na visokoj razini s obje strane posljednjih godina dao je novu dinamiku bilateralnim odnosima dviju strana i omogućio uspostavu redovitog političkog dijaloga na razini vlada. Obje zemlje također uživaju uzajamnu potporu unutar međunarodnih i regionalnih organizacija, kao što su Europski parlament, Vijeće Europe i također unutar različitih tijela Ujedinjenih naroda.
Rast odnosa vidljiv je i na parlamentarnoj razini. posljednjih godina dolazi do redovite razmjene susreta između predsjednika parlamenata Mađarske i Maroka. Također, nedavno smo obnovili parlamentarnu skupinu prijateljstva Mađarske i Maroka, a uskoro planiramo i posjet Maroku.
Štoviše, odnosi se proširuju na obostrani interes za razvoj sektorske suradnje, posebice u pogledu obnovljivih izvora energije, digitalizacije, upravljanja vodama i otpadnim vodama, kao i akademskog i znanstvenog istraživanja.
Što se tiče akademske suradnje,
Želio bih zahvaliti mađarskim vlastima na sjajnoj prilici koju nude marokanskim studentima, kroz program Stipendium Hungaricum, koji je obnovljen i potpisan prošlog siječnja i koji je bio prilika da se broj ponuđenih stipendija poveća na 165 godišnje, s vizijom da još više povećati broj korisnika.
Ovo je vrlo važno jer ovi marokanski studenti koji imaju koristi od SH programa kasnije postaju izaslanici koji promiču međuljudske veze i time značajno doprinose jačanju suradnje između obiju zemalja.
Rekao bih da se povijesni odnos između Maroka i Mađarske oslanja na prijateljstvo, uzajamno poštovanje i zajednički interes za mir i prosperitet uz zajedničku viziju i volju da se izvrsni odnosi koji već postoje još više prodube.
DNH: Jedna od glavnih zadaća Veleposlanstva je približiti Maroko Mađarima. Koji su bili glavni događaji u proteklih šest mjeseci i koji događaji se planiraju za bližu budućnost?
NJ.E. gđa Karima Kabbaj: Veleposlanstvo organizira različite događaje za promicanje Maroka, kulturno, politički i gospodarski.
Primjerice, prije nekoliko tjedana Veleposlanstvo je u suradnji s Institutom za vanjske poslove i trgovinu Mađarske, kao i sa Sveučilištem Corvinus, organiziralo dva predavanja o ulozi Maroka u Africi, kao i doprinosu Maroka stabilnosti. regije.
Sudjelovali smo i na Arapskom danu kulture u organizaciji Vijeća arapskih veleposlanika, što je bila prilika da našim mađarskim prijateljima pokažemo raznoliku kulturnu baštinu Maroka i drugih arapskih zemalja. (pročitajte također: Dan arapske kulture u Budimpešti: veliki kulturni i diplomatski događaj – FOTOGRAFIJE) Sudjelovali smo i na poznatom diplomatskom sajmu, koji je bio povod za izlaganje različitih kozmetičkih proizvoda iz Maroka, koji su napravljeni od lokalnih sastojaka poput arganovog ulja. Sudjelovali smo i u “Tjednu frankofonije” s marokanskim filmom “Kraljice” koji je začudo bio pun u dva dana kada se prikazivao u poznatom Urania National Film Theatreu. Osim toga, gosti su mogli kušati i uživati u raznim delicijama marokanske kuhinje.
U planu su različite aktivnosti. Ove godine planiramo organizirati zajedničku izložbu i predavanje, sa Zakladom Habsburg i Arhivom Maroka, kako bismo obilježili duboke odnose koji postoje između Mađarske i Maroka.
Nedavno je skupina mađarskih gospodarstvenika posjetila Maroko kako bi istražili načine unapređenja poslovne suradnje.
Stoga gledamo na organiziranje zajedničkog poslovnog foruma kako bismo potaknuli bilateralnu trgovinu i ulaganja.
Kako bi istaknuli važnost harmoničnog suživota religije u Maroku, Veleposlanstvo će uskoro organizirati izložbu koja slavi suživot muslimana, Židova i kršćana u Maroku kroz povijest.
DNH: Također ste na čelu oba, Vijeća arapskih veleposlanika i Afričke skupine. Možete li nam reći nešto o ove dvije grupe? Gdje možemo prisustvovati njihovim događanjima?
NJ.E. gđa Karima Kabbaj: Bila mi je čast i privilegija biti dekan dvije važne neformalne skupine koje predstavljaju arapske i afričke zemlje. To mi je također prilika za aktivniji angažman s mađarskim vlastima te za pravilno predstavljanje i promicanje afričke i arapske kulture i interesa u našoj zemlji domaćinu, Mađarskoj. Također nudi platformu za dijalog za arapske i afričke veleposlanike za razmjenu i raspravu o mogućnostima i inicijativama koje pridonose jačanju suradnje između Mađarske i arapskih i afričkih zemalja zastupljenih u glavnom gradu.
Osim događanja koje organizira Veleposlanstvo, uspostavili smo i zajedničke aktivnosti s članovima veleposlanstava u dvije navedene skupine.
Na primjer, sudjelovali smo na Danu arapske kulture, kao što sam već spomenuo. Također zajednički obilježavamo Afrički dan koji se svake godine održava 25. svibnja.
U sklopu ramazanskih svečanosti, svetog mjeseca kada muslimani diljem svijeta poste i duhovno su angažiraniji, Vijeće arapskih veleposlanika organizira prijateljski nogometni turnir između arapskih veleposlanstava u Budimpešti.
Također razgovaramo o organizaciji tjedna arapskog filma, koji će biti prilika za promicanje i približavanje kultura različitih arapskih zemalja mađarskom narodu.
Sva naša događanja promoviraju se putem platformi društvenih medija Veleposlanstva, uglavnom na Twitteru i Facebooku. Stoga predlažem da nas pratite kako biste bili u tijeku s nadolazećim događajima.
DNH: Koja su vaša omiljena mađarska jela i postoje li neka koja možete sami pripremiti?
NJ.E. gđa Karima Kabbaj: Jako uživam u mađarskoj gastronomiji. Jako me podsjeća na marokansku kuhinju, pogotovo što se tiče upotrebe paprike i začina u pripremi slanih jela. Također sam primijetio da je mađarska kuhinja bogata pecivima s okusom marcipana. U Maroku, gdje su slatkiši neophodni, također često koristimo pastu od badema i med. Uz ovakve slastice obično se pije marokanski čaj od mente.
Što se tiče mojih omiljenih mađarskih jela, bit će teško odabrati jer u većini njih uživam. Na primjer, volim gulaš juhu, okusom je vrlo sličan marokanskoj juhi od povrća koju inače pripremamo ili s piletinom ili s govedinom.
Volim i poznata mađarska jela kao što su pačji but i pačja jetra, koja se inače ne koriste u marokanskoj kuhinji. Za desert, moj favorit je túrógombóc (slatke okruglice od skute).
Mislim da je važno da i marokanska i mađarska kuhinja nude beskrajan izbor, odražavajući bogatstvo dviju kultura i utjecaje koje su imale kroz povijest.
- pročitajte također: Intervju s turskim veleposlanikom Karanisom o tursko-mađarskim odnosima
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 1. svibnja 2024
Kandidat Fidesza za gradonačelnika Budimpešte obećava čistu, organiziranu Budimpeštu
Nova noćna linija iz ovog mađarskog grada za Varšavu!
Von der Leyen: Mađari su ojačali Europu, mađarski povjerenik: Ovo nije EU kakvu smo sanjali
Vlakove i autobuse u Mađarskoj sada je lakše pratiti u stvarnom vremenu!
Mađarska slavi 20. obljetnicu članstva u Europskoj uniji
Kako 1
Kada Morroco laje, to znači da ga boli….Poslovica „Karavan prolazi, a psi laje“ u potpunosti se odnosi na ovog predstavnika.