Intervju s kosovskim veleposlanikom Budimom o kosovsko-mađarskim odnosima i još mnogo toga
Razgovarali smo s njezinom ekselencijom veleposlanicom Gjenezom Budimom, voditeljicom veleposlanstva Kosova u Mađarskoj. Tijekom intervjua dotakla se svojih mogućih mađarskih predaka, kosovske politike i povijesti, nasljeđa mađarskog nacionalnog heroja Jánosa Hunyadija, budućeg leta Budimpešta-Priština i mađarskih atrakcija i jela koja bi preporučila svojim prijateljima.
Mađarske dnevne vijesti (DNH): Ove godine obilježava se 15. obljetnica neovisnosti Kosova. Kako je bilo zadnjih 15 godina?
NJ.E. veleposlanika Gjeneza Budima: Posljednjih 15 godina bilo je puno teškog rada, reformi, procesa izgradnje države, odricanja, izuzetnih uspjeha, ali naravno, bilo je i mnogo razočarenja i izazova! Kosovo je proglasilo neovisnost 17. veljače 2008., nakon desetljeća razgovora i pregovora koje je vodio UN i nedvojbeno, nakon naše oslobodilačke borbe, našeg pravednog razloga za samoodređenje i solidarnost demokratskog svijeta. Godine 2010. Međunarodni sud pravde presudio je da Deklaracija o neovisnosti Kosova nije prekršila međunarodno pravo niti Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.
Danas je Kosovo najnovija i najmlađa država u Europi, sa 70% stanovništva ispod 35 godina. Progresivna je, proeuropska i demokratska država, koju priznaje većina, 117 zemalja članica UN-a, 22 od 27 članica EU i 26 od 30 članica NATO-a. Dokaz smo da demokracija i gospodarski razvoj idu ruku pod ruku, sa samo prošlogodišnjim rastom od 4%, izvozom +23%, izravnim stranim ulaganjima +47%. Stalno poboljšavamo svoju poziciju u Indeksu percepcije korupcije, kao i za slobodu medija. Na prvom smo mjestu na Zapadnom Balkanu po vladavini prava.
Osim što još moramo podnijeti zahtjev za vizu za putovanje u većinu europskih zemalja, naši umjetnici, filmski redatelji, sportaši, pisci, novinari i dalje nas čine ponosnima osvajanjem međunarodno priznatih cijena. Primjera radi, naša judašica Majlinda Kelmendi jedna je od najuspješnijih judašica svijeta. Osvojila je zlato na Olimpijskim igrama u Riju 2016., što je bio povijesni trenutak, budući da su to bile prve Olimpijske igre na kojima je Kosovo sudjelovalo kao neovisna država. Od tada su naši judaši kući donijeli još dva zlatna olimpijska odličja. Kao što je rekla Dua Lipa, počasna veleposlanica Kosova, “Dajte nam priliku i mi ćemo biti uspješni”.
DNH: Kako je napredovala vaša karijera otkako ste došli u Budimpeštu kao šef misije?
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: Stigao sam u Budimpeštu krajem studenog 2021. Imao sam sreću da je izolacija uzrokovana pandemijom završavala, pa sam imao priliku odmah započeti svoje obveze i uključiti se u aktivnosti i stvaranje kontakata i širenje kruga prijatelja i partneri. Do sada sam ponizan napretkom i postignućima u još bližem približavanju naše dvije zemlje.
Biti postavljen u Budimpeštu, za mene kao diplomata u karijeri bila je privilegija i još jedna prilika za profesionalni i osobni razvoj dok istražujem i učim od tako izvanredne zemlje i ljudi. Međutim, kako je ovo moje prvo imenovanje na dužnost voditelja misije, mogu potvrditi da osim privilegija i časti koje ova pozicija donosi, ona donosi i puno više odgovornosti. Budući da sam voditelj misije malog veleposlanstva, također poboljšavam svoje vještine financija, nabave i upravljanja uredom. Ukratko, za mene će Mađarska biti misija koja mi je najbliža srcu, budući da je to prva misija koju vodim i koja se nalazi u prijateljskoj i izuzetnoj zemlji Mađarskoj! Mogla bi biti tema za još jedan intervju slučajno što znači moje prezime Budai, kako su moji preci živjeli i radili u Budimu ponekad do kraja 19th st.
- Pročitajte također: Intervju s palestinskim veleposlanikom dr. Elhusseinijem o Izraelu, mađarsko-palestinskim odnosima i mnogim drugim
DNH: Pitanje 'registracijskih pločica' pojavilo se u mađarskim medijima dosta puta u posljednje vrijeme. O čemu se točno radi?
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: Godine 1999., kada je Kosovo oslobođeno, većina Srba je i dalje imala registarske tablice automobila koji su proizvedeni, izdani i dovezeni iz Srbije. Ove registarske tablice stara su ostavština Miloševićevog režima, proizvedene na srpskom jeziku da bi se nastavile koristiti samo na Kosovu. No, nakon razgovora u Bruxellesu, konačno, 15. siječnja 2018. Srbija više nije morala proizvoditi niti izdavati takve tablice, a ujedno su u rujnu 2021. prestali svi rokovi za korištenje takvih i UNMIK-ovih tablica – misije Ujedinjenih naroda na Kosovu, istekle. Dakle, od rujna prošle godine, čak i prema obvezama Srbije prema Bruxellesu i sporazumima, više nisu morali imati te tablice. I nijedna država, pretpostavljam ni Mađarska, ne bi prihvatila da se manjina u zemlji godinama vozi s njemačkim ili srpskim tablicama.
Velika većina Srba na sjeveru naše zemlje nema problema s kosovskim tablicama. Mala skupina je instrumentalizirana iz Beograda. Naoružane ljude iza barikada ne zanimaju ljudska prava, nego teritorij. Žele zaštititi sjever Kosova kao zonu bezakonja. Uništili smo šest laboratorija droge u sjevernim općinama i laboratorije za proizvodnju kriptovaluta koji su iskoristili besplatnu struju. Tamo nitko ne plaća račune za struju.
Svi, svaki građanin Kosova, bez obzira na etničku pripadnost ili bilo koju drugu razliku, jednaki su i imaju ista prava i obveze prema vladavini zakona. Štoviše, Srbi koji su pristali preinačiti tablice u legalne oslobođeni su PDV-a, carine i trošarina, koje po automobilu iznose oko 5000 eura. Mi smo na strani naroda, a ne kriminalaca i kršitelja zakona ili stranih režima i interesa.
DNH: Posljednjih su godina i premijer Viktor Orbán i ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó naglasili da su odnosi između Srbije i Mađarske na povijesnom vrhuncu. To svakako ima utjecaja na odnose između Kosova i Mađarske. Kako biste opisali odnos između Orbánove i vaše vlade?
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: Albanci i Mađari dijele drevnu tradiciju prijateljskih i srdačnih odnosa, koja datira još iz vremena strateškog partnerstva i savezništva našeg nacionalnog heroja Gjergja Kastriotija Skanderbega i mađarskog nacionalnog heroja Jánosa Hunyadija. Izvan povijesnog aspekta, stabilnost Kosova se smatra vrlo važnom za Mađarsku. Europska integracija Zapadnog Balkana je od najvećeg interesa za Mađarsku.
Mađarska je pomogla i pomaže Kosovu u mnogim procesima. Radimo i surađujemo na mnogim inicijativama i projektima od zajedničkog interesa. Dok mađarski vojnici jamče mir na Kosovu, zahvalni smo što naši studenti uče i dobivaju znanje na najboljim mađarskim sveučilištima, te što ovdje imamo marljivu i dobro integriranu dijasporu. Jačanje i intenziviranje odnosa dviju država naše je opredjeljenje i obostrani interes.
- Pročitajte također: Veleposlanik Ronan: Irska zajednica u Mađarskoj je aktivna, živa – INTERVJU
DNH: Nedavno je ministar vanjskih poslova Szijjártó izjavio da mađarska vlada neće podržati prijem Kosova u Vijeće Europe. Kako je vaša vlada komentirala ovu izjavu? Ima li vaša zemlja još uvijek šanse za pristupanje?
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: Računamo na potporu naših partnera i prijatelja kako bi glasovanje za naš prijem u Vijeće Europe (VE) bilo što prije. I imamo potporu za članstvo, ali još moramo proći neke procedure.
Tajništvo VE je u rujnu 2022. izdalo pravno tumačenje o zahtjevu Republike Kosovo, koje jasno potvrđuje da ne postoji nikakva pravna prepreka za članstvo Kosova kao punopravnog člana VE.
Građani demokratskih država Europe imaju neporecivo pravo na pristup instrumentima VE, posebice Europskom sudu za ljudska prava (Sud u Strasbourgu). Dakle, drugi procesi koji nisu standardi VE ne mogu uvjetovati ovo pravo građana najdemokratskije države u regiji, uz izniman napredak u reformama vladavine prava i pravosuđa.
Važno je pojasniti da postoje tri faze glasovanja za članstvo zemlje u VE. U prvoj fazi, Odbor ministara započinje proceduru za članstvo. U drugoj fazi, Parlamentarna skupština (PACE) VE postavlja relevantne standarde i daje preporuku za članstvo. U trećoj fazi odlučuje Odbor ministara nakon mišljenja PACE-a.
Prijava Republike Kosovo je u prvoj fazi. Svako moguće uvjetovanje u ovoj fazi bilo bi protivno Statutu Vijeća Europe, praksama članstva i vrijednostima organizacije. Vlada Republike Kosovo je posvećena pristupanju organizacijama od kojih svi naši građani imaju koristi. Proces članstva u VE je nepovratan i računamo da će nas naši partneri i prijatelji, uključujući i Mađarsku, podržati kako bi prva faza procesa prošla što prije.
DNH: Postoji li gospodarska suradnja dviju zemalja? Možete li spomenuti neke uspješne mađarske tvrtke koje djeluju na Kosovu?
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: Iako tek trebamo uspjeti uvjeriti velike investitore iz Mađarske da dođu na Kosovo, već postoji 58 mađarskih uspješnih tvrtki s kapitalom od 42 milijuna eura. Važno je da se, 15 godina od neovisnosti, pozitivan trend rasta izvoza i uvoza između Kosova i Mađarske nastavlja i danas. Vrlo smo sigurni da bi ove godine obujam robne razmjene mogao postaviti povijesni rekord i premašiti sto milijuna eura. Lani je opseg bilateralne robne razmjene porastao na 96.1 milijun eura.
Moja je zemlja jako predana produbljivanju bilateralnih trgovinskih odnosa s Mađarskom. Oduševljen sam što na 2nd i 3rd veljače, ovdje u Budimpešti, održana je druga sjednica kosovsko-mađarskog Zajedničkog odbora za gospodarski razvoj, 5 godina od prve sjednice održane u Prištini 2017. Potpisan je novi protokol o suradnji s važnim koracima i projektima koje treba poduzeti za povećanje ne samo trgovinske razmjene, već i suradnje u mnogim sektorima od zajedničkog interesa. Važno je da je na marginama JEC Sessiona, HEPA, uz pomoć svoje sestrinske agencije Kosova Investment and Enterprise Support Agency, organizirala poslovni forum s B2B sastancima, na kojem je sudjelovalo 40 mađarskih i 15 kosovskih tvrtki, što odražava namjeru jačanja suradnje. Potpisan je i novi Memorandum o razumijevanju između KIESA-e i HEPA-e i vrlo sam siguran da ćemo uskoro imati konkretne rezultate takve suradnje.
DNH: Jedan od ključeva bliže suradnje dviju zemalja su izravni letovi između dvaju glavnih gradova. Možemo li se nadati da će uskoro biti izravna linija Budimpešta-Priština?
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: U posljednje dvije godine Međunarodna zračna luka u Prištini imala je jednu od najboljih performansi u regiji, a iz godine u godinu bilježi eksponencijalni rast. Prošle godine je prema mojim informacijama broj putnika dosegao oko 3 milijuna. Paralelno s ovim rastom i interesom Vlade da proširi mrežu i protok letova sa i na Kosovo, postoje konkretni planovi i koraci koji se poduzimaju za povećanje broja letova i novih odredišta (prošle godine u sezoni novo odredište uvedeno je u Varšavu iz Prištine). Vjerujem da ćemo uskoro vidjeti pomake na ovom području, pa tako i ovdje s Budimpeštom.
DNH: Vrijedno je napomenuti da je ove godine u Mađarskoj planiran niz događanja kojima će se obilježiti 15. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između Kosova i Mađarske. Možete li navesti glavne događaje?
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: Mađarska je jedna od prvih zemalja koja je priznala neovisnost Kosova 19. ožujka 2008., na čemu će joj ljudi moje zemlje zauvijek biti zahvalni. Diplomatski odnosi službeno su uspostavljeni 27. lipnja 2008. godine, dok je Veleposlanstvo Kosova u Budimpešti počelo s radom u ožujku 2010. godine.
Ovu smo svečanu godinu započeli premijernim prikazivanjem u Budimpešti trostruko nagrađenog Sundancea i filma koji je ušao u uži izbor za Oscara KOŠNICA. Bila je velika čast po prvi put surađivati s Nacionalnim filmskim kazalištem Urania i približiti ovu dirljivu i inspirativnu istinitu priču mađarskim filmskim entuzijastima.
Svečanost nastavljamo prijemom za Dan neovisnosti za naše mađarske prijatelje i kolege, te još jednom za našu dijasporu i studente. Također ćemo proslaviti uspostavljanje prvog partnerstva gradova pobratimljenja između grada Kosova i grada Mađarske. Štoviše, također po prvi put, imat ćemo film prikazan u sklopu Dana frankofonog filma u Budimpešti.
Planiramo sudjelovati na raznim kulturnim i trgovinskim sajmovima i festivalima tijekom godine, kao i organizirati nekoliko kulturnih aktivnosti otvorenih za javnost s ciljem približavanja 15-godišnjih postignuća i napretka Kosova mađarskoj javnosti u znak zahvalnosti za njihovo prijateljstvo i podršku.
DNH: Koje su jedinstvene turističke znamenitosti Kosova koje postoje samo tamo? (atmosfera, gastronomija, vrhunska turistička mjesta itd.)?
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: Kosovo nema obalu, kao ni Mađarska, stoga joj je trebalo neko vrijeme, osim što je bila obnovljena nakon rata, da dobije svoje zasluženo mjesto kao zemlja koju vrijedi posjetiti. Danas prestižni časopisi, poput National Geographica, ističu njezina prirodna čuda, bogatu i raznoliku kulturnu baštinu, tradiciju, gastronomiju i jedinstveno, ali drevno velikodušno gostoprimstvo prema staroj izreci da “kuća Albanca pripada
Bog, gost i domaćin.”
Međutim, kao zemlja s najmlađom populacijom u Europi, upravo je mladost, njihova energija, kreativnost, lakoća komunikacije na raznim stranim jezicima, ono što najviše impresionira turiste koji posjećuju Kosovo. Zatim, prema ocjenama posjetitelja, Kosovo se smatra zemljom u kojoj se može popiti najbolji macchiato na svijetu, to je možda kultura kave vrlo stara ili je razlog to što mnogi baristi imaju sveučilišne diplome. Budući da sam ja iz zapadnog dijela Kosova, ne mogu ne spomenuti ovdje i prirodni i jedinstveni kanjon Rugova, dug 25 km i dubok 1000 m, koji se smatra jednim od najdužih i najdubljih kanjona u Europi.
DNH: Siguran sam da već dobro poznajete Mađarsku. Što biste rekli svojim prijateljima na Kosovu o Mađarima i znamenitostima Mađarske?
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: Mogu reći da sam tijekom prve godine ovdje vozio bicikl između gradova, sela i oko jezera, puno hodao i penjao se na brda. Za sva ova putovanja i susrete, mogu reći da su ljudi bogatstvo zemlje, svojom uljudnošću i skromnošću čine da se osjećate dobrodošli gdje god dođete. Kad tome dodamo kulturu, tradiciju, arhitekturu i da, termalne kupke, Mađarska je doista sjajno mjesto za biti.
Da vam budem vrlo iskren, mnogi moji prijatelji i članovi obitelji vidjeli su i uživali u posjeti Mađarskoj prije mene, stoga sam puno naučio od njih i toliko sam se veselio što ću je i sam otkriti. Kosovo i Mađarska su vrlo blizu, geografski, povijesno i tradicionalno, i želim da ovo prijateljstvo postane još jače i da ćemo imati još više Mađara koji posjećuju Kosovo i obrnuto!
DNH: Što se gastronomije tiče, u obje zemlje sigurno postoji niz sličnih jela. Što su oni? A koju ste mađarsku deliciju ovdje kušali, a koju bi ljudi na Kosovu također cijenili.
Nj.E. veleposlanica Gjeneza Budima: O da, mogu potvrditi da ćete, ako odete na Kosovo, pronaći vrlo slična jela Gulyas kao Gjyveq, te mnoga bogata mesna jela uobičajena u vašoj gastronomiji. Ukiseljeno povrće kao što su krastavci, paprika i kupus prilog je koji je također dio naših svakodnevnih obroka.
Mađarska poslastica? Kurtoskalacs to je! Tko god donese Kurtoskalacs na Kosovo će imati zajamčen uspjeh. Jednostavno mu ne mogu odoljeti kad god šetam gradskim ulicama. Njegov miris i okus, zajedno s njegovom poviješću i tradicijom, bili bi visoko cijenjeni od strane svih na Kosovu. Donesimo Kurtoskalacs na Kosovo! I ne bi me iznenadilo da ga dobijem sljedeći put kad se vratim kući jer je zemlja toliko živa i razvija se takvom brzinom da svaki put kad se vratim ima nešto novo za istražiti!
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Von der Leyen: Mađari su ojačali Europu, mađarski povjerenik: Ovo nije EU kakvu smo sanjali
Vlakove i autobuse u Mađarskoj sada je lakše pratiti u stvarnom vremenu!
Mađarska slavi 20. obljetnicu članstva u Europskoj uniji
U Mađarskoj se pojavljuju nove benzinske postaje!
Ogorčenje: doći do jezera Balaton iz Budimpešte postaje znatno teže
Budimpeštanska svjetski poznata slastičarnica Ruszwurm mogla bi zauvijek zatvoriti svoja vrata
2 Komentari
Recite svojoj “preuzvišenosti” da Španjolska, Grčka, Rumunjska i Slovačka u Europskoj uniji i mnoge zemlje diljem svijeta ne priznaju njezinu “državu”. To je srpska teritorija koju je ukrala NATO mafija.
Suksese Gjeneza!