Mađarsko-latinoameričke veze: Intervju s Tamásom Tóthom, glavnim tajnikom LATIMO-a
LATIMO. Možda je manje poznato, ali ovo je organizacija koja radi na poticanju mađarsko-latinoameričkih veza. A o tome razgovaramo s Tamásom Tóthom, bivšim diplomatom, Časopis GLOBS kaže.
GLOBS: Koji je bio cilj kada ste odlučili izgraditi ovaj odnos?
Tóth: Jedan od utemeljitelja organizacije, g. Sándor Balogh – koji je nedavno predsjednik – imao je dosta iskustva, primjerice s Afrikom. Od tada je nastavio pionirsko i vrlo uspješno djelovanje iu tom kraju. Tada je tijekom života stvorio mnogo kontakata s ljudima koji su imali nekakve latinoameričke veze. Tijekom tih razgovora postalo mu je očito da bi bilo potrebno uspostaviti takvu formaciju i na ovim prostorima. Svi koji su čuli ovu ideju bili su oduševljeni. I izgradnja afričkih veza bila je neka vrsta presedana. Dakle, s ovom pozadinom, svi su više nego pozdravili ovu ideju. Bilo je to više od kredita. Bio je to fitilj.
GLOBS: Ali ima li LATIMO više ekonomski cilj?
Tóth: Ne, uopće. Ovdje govorimo o tradicionalnoj civilnoj organizaciji. Ipak, ponekad smo svjedoci da mađarsko-latinoameričke vladine veze nisu toliko intenzivne kao u slučaju LATIMO-a i nekih zemalja. Ali dat ću jedan primjer. Ne tako davno bili smo pozvani u organizaciju sastanka s Juanom Manualom Santosom, kolumbijskim predsjednikom. Prije svega, razgovarali smo o tome kako unaprijediti povezanost dviju zemalja, te koje su ekonomske mogućnosti. I to je ono u čemu smo moćni. Možemo okupiti ljude, možemo se pridružiti zajedničkim ciljevima. Ali radije bih upotrijebio frazu, gradimo kanal jedni prema drugima za njihovo zajedničko dobro.
GLOBS: Što je bio glavni cilj pri osnivanju LATIMO-a?
Tóth:
LATIMO uglavnom podupire svaku aktivnost vezanu uz Latinsku Ameriku, koja se – naravno – odvija u Mađarskoj.
Radi jasnijeg objašnjenja, promičemo organizaciju konferencija kao i pomažemo svima koji žele objavljivati na ovom području, a prema našim financijskim mogućnostima ih i podupiremo. Bez upornosti, mogu reći da smo postigli ovaj cilj. LATIMO je postao referenca u Mađarskoj prema latino Amerikanac veze. To se jasno pokazalo kada je – u bliskoj prošlosti – putovanje argentinskog veleposlanika i argentinskog stručnjaka za sigurnost iz Pariza u Budimpeštu organizirano uz pomoć LATIMO-a.
GLOBS: Na kojim još poljima radite?
Tóth: Dobro je definirano što mi radimo na području kulture. Na primjer, napravili smo film o Pálu Rostiju – on je bio mađarski fotograf i etnograf koji je otkrio ljepote Venezuele, Kube i Meksika. Ovaj film smo prikazali u Instituciji Cervantes, španjolskoj instituciji u Mađarskoj. Također sam vrlo ponosan što svake godine održavamo Latinoamerički dan za učenike dvojezične srednje škole Károlyi Mihály kako bismo istaknuli ljepote ove regije.
Imamo kompletnu knjižnicu Latinske Amerike, objavljujemo u časopisima, ali iu književnim i stručnim časopisima.
Štoviše, u ovoj organizaciji imamo člana koji je stručnjak za vino. Dakle, uvijek pišemo o vinima te regije, ai o mađarskim vinima u tamošnjim domaćim časopisima. A imamo i članove s književnim iskustvom, pa nam oni pomažu izdavanjem i ponovnim izdavanjem poznatih knjiga u Mađarskoj.
GLOBS: Kako biste mogli opisati dvije kulture? Ima li paralela?
Tóth: Kulturu čovječanstva gradi različitost. Ako razumijete ovo značenje, možete reći da su paralelni. No, to također pokazuje razlike i raznolikost, ali ne samo između ovih kultura. Kad sam živio u Latinskoj Americi, indijansko pleme živjelo je na obali rijeke Xingu u Brazilu. Bili su potpuno izvan civilizacije, pa su neki brazilski redatelji dokumentaraca napravili seriju od njihova života. A ima jedan trenutak ove serije koji nikad neću zaboraviti: tamo stoji vođa plemena u Adidas tenisicama i u ruci drži prijenosni radio. Filmaši su se s pravom zapitali kako je to moguće u prašumi. Javio se vođa plemena. Zašto dostignuća čovječanstva nisu mogla doprijeti do džungle? Zašto bi hodali bosi? Čuvaju svoju drevnu tradiciju, ali žive i s mogućnostima suvremenog života.
Vjerujem da te navike također učimo jedni od drugih, kao i da bolje upoznajemo kulturu drugih. A LATIMO upravo radi na tome.
GLOBS: Vi, kao diplomat, kakvo je vaše mišljenje. Možemo li govoriti zajedničkim jezikom?
Tóth: Razumijemo se. Pričamo o istome, imamo sličnu vjeru, sličan etnički sastav, slična pravila i aktivnosti. Volimo ista dobra vina, preferiramo iste sportove i Latinska Amerika ima tako duboke bijele europske rute, koje je duboko povezuju s Mađarskom.
Ako želite čitati još zanimljivih članaka o časopisu GLOBS, kliknite OVDJE
ili možete kupujte online The GLOBS Magazine na DigitalStand
Izvor: Zsuzsa DEMCSÁK, novinarka – GLOBS Magazine
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Pažnja: Veliki most na Dunavu u Budimpešti bit će zatvoren cijeli vikend, promet će biti preusmjeren
Pripremite svoj novčanik: Cijene vanjskih bazena porast će ovog ljeta u Mađarskoj
Orbán: Mađarska će cijene goriva vezati uz regionalni prosjek
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 3. svibnja 2024
Mađarski ministar financija: Mađarska među najotvorenijim gospodarstvima svijeta
Mađarski ministar vanjskih poslova Szijjártó: Mađarska odbacuje federalističke ideje