Zastupnik u Europskom parlamentu iz Jobbika Gyöngyösi: Europa se mora graditi na solidarnosti i suradnji
Usred pandemije COVID-19 i opće karantene većina je Europljana doživjela nešto što ranije nisu mogli ni zamisliti. Zabrane putovanja, granične kontrole, nestašice određenih zaliha hrane, slom zdravstvenog sustava, gospodarsko usporavanje mogli bi biti Vidjeli fenomen za starije generacije postkomunističkog bloka, ali svakako zastrašujuća perspektiva za većinu europskih građana.
Prema Jobbik europarlamentarac Gyöngyösi, u ovakvim vremenima primjereno je razmišljati o neosporivim dobrobitima europske suradnje kao što su trajni mir i stabilnost, uspostavljena društvena, gospodarska i kulturna mreža, ali i inherentne vrijednosti demokracije, vladavine prava, slobode i poštivanja ljudskog dostojanstva .
- Zastupnik Jobbika u Europskom parlamentu Gyöngyösi: COVID-19 je povijesni test za EU
- Zastupnik u Europskom parlamentu iz Jobbika Gyöngyösi: O institucionalnim reformama za vjerodostojnost i učinkovitost
Sada kada smo iskusili određeni stupanj zatočeništva i sve frustracije koje su uslijedile, uključujući zastrašujuće odgovore određenih neliberalnih, populističkih i autoritarnih političkih snaga, mogli bismo naučiti više cijeniti svoja postignuća, ali i početi ispravljati neke od naših ranijih pogrešaka i propusti.
Slično tome, 70. obljetnica Schumanova plana odlična je prilika za razmišljanje. Na današnji dan prije točno 70 godina Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova predstavio svoj plan europske suradnje koja je na kraju dovela do Europske unije kakvu danas poznajemo.
Schuman, zajedno s njemačkim kancelarom Konradom Adenauerom i talijanskim premijerom Alcideom di Gasperijem sanjali su o Europi koja poštuje tradiciju pojedinačnih država članica, ali istodobno suradnjom i solidarnošću nadvladava pohlepu, neprijateljstvo i zatvorenost svojstvenu nacionalnim državama.
Gyöngyösi objašnjava da je nova geopolitička konstelacija koja se pojavila u poslijeratnom razdoblju (barem na zapadnoj hemisferi) također poduprla razvoj koncepta europske suradnje. Planovi arhitekata nove Europe srećom su se poklopili s voljom, interesima i namjerama poslijeratnih američkih administracija. Uspjeh europske zajednice bio bi nezamisliv bez velikog financijskog zamaha Sjedinjenih Američkih Država, odnosno Marshallovog plana, razduživanja i restrukturiranja prijeratnog državnog duga, kao i izgradnje globalnih institucija koje su čuvale ekonomsku i političku stabilnost. i prosperitet u narednim desetljećima.
Za razliku od godina nakon Prvog svjetskog rata, kada su političari bez političke finoće i intelekta tražili rješenje temeljeno na nacionalnom poniženju i podjarmljivanju, utrli put još jednom i još razornijem ratu, pravi su državnici preuzeli kormilo i solidarno djelovali za bolju i uspješniju budućnost.
Osim konceptualne usklađenosti političke elite, postojao je ključni element uspjeha koji se često zanemaruje: podudarnost zajedničkih zajedničkih vrijednosti.
Schuman, Adenauer i Di Gasperi potekli su iz iste konzervativne kršćansko-socijalne škole mišljenja. Taj je etos bio kamen temeljac njihove vizije nove Europe.
Gyöngyösi piše da su unatoč želji za ujedinjenjem, Očevi utemeljitelji bili svjesni stvarnosti Europe i znali su da iako postoje zajedničke crte, značajke ili čak korijeni koje dijele europski narodi, ona je uvijek bila i ostala duboko podijeljen kontinent u geografskom, vjersko-kulturološkom i geopolitičkom smislu. Zbog toga su od samog početka zamislili Europsku zajednicu kao konfederaciju država koje rade zajedno u bliskoj suradnji i harmoniji, ali uz određeni stupanj suvereniteta i nacionalne autonomije. Dapače, do danas je najkarakterističnije obilježje Europe, čak i nakon sedam desetljeća prisilne integracije, njezina zemljopisna, politička, kulturna i gospodarska složenost i raznolikost.
Koliko god to nekima bilo teško priznati, ali europske integracije nisu rezultirale stvaranjem zajedničkog europskog identiteta, europskog društva pa čak ni zajedničkog europskog javnog mnijenja, a kamoli europske političke zajednice.
Znači li to da su europske integracije propale ili da nemaju svrhu? Sigurno ne, jer su zasluge i dobrobiti europske suradnje neosporne i nepovratne. Međutim, prisilna i produbljiva integracija bez nedvosmislenog definiranja europskih vrijednosti koje proizlaze iz zajedničke europske baštine, institucija koje to ne samo proklamiraju, već i čuvaju, te te vrijednosti stavljaju u praktične mjere koje razumije i osjeća 500 milijuna europskih građana, ugrozit će postignuća proteklih desetljeća.
Europa se mora graditi na solidarnosti i suradnji temeljenoj na kršćansko-društvenim vrijednostima koje su prihvatili njezini oci utemeljitelji.
Izvor: www.gyongyosimarton.com
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Neočekivano: MOL snizio cijene goriva u Mađarskoj
Strani diplomati u Mađarskoj informirani o izborima za EP
1. svibnja zatvaranje i radno vrijeme trgovina u Mađarskoj: ovdje je sve što trebate znati
Ministar: “Bruxelles je žrtvovao europske poljoprivrednike na oltaru zaštite okoliša”
Tunis nadograđuje svoju željezničku mrežu uz pomoć Mađarske
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 29. travnja 2024