Zastupnik Jobbika u Europskom parlamentu Gyöngyösi o rješavanju pitanja Kissingera
Najčešće citirano pitanje koje implicira uznemirujuću kakofoniju u Europi pripisuje se bivšem američkom državnom tajniku Henryju Kissingeru: Koga da nazovem ako želim nazvati Europu? Nakon što je Lisabonskim ugovorom uvedena funkcija šefa vanjske politike, točnije Visokog predstavnika EU za vanjske poslove, Europska unija tvrdi da je to pitanje riješila. Svakako, danas američki državni tajnik, ekvivalent ministru vanjskih poslova s ove strane Atlantskog oceana, može lako nazvati svog kolegu.
Pročitajte iZastupnik u Europskom parlamentu iz Jobbika Gyöngyösi: Europa se mora graditi na solidarnosti i suradnji
Znači li to, međutim, da se nakon stvaranja još jednog radnog mjesta u pretjerano birokratiziranoj EU može artikulirati jedan paneuropski glas? - pitajte Jobbikov europarlamentarac Márton Gyöngyösi.
Brexit i porast populizma i neliberalizma koji otvoreno prkose europskim vrijednostima jasni su znakovi raskola unutar naše zajednice.
Prema riječima europarlamentarke, u svakom od navedenih događaja komunikacija je bila od presudne važnosti. Društveni mediji i lažne vijesti značajno su utjecali na oblikovanje razvoja prema dobro definiranim interesima. Htjeli mi to ili ne, komunikacija i mediji evoluirali su do jednog od najvećih oružja utjecaja našeg vremena.
Lažne vijesti postale su instrument utjecaja koji su velesile učinkovito koristile u promicanju svojih geopolitičkih interesa u nedavnim sukobima u mjestima poput Ukrajine, Sirije ili Libije. Rusija, ali i SAD obogatili su svoj borbeni arsenal korištenjem lažnih vijesti.
Međutim, to je također bilo moćno oruđe u rukama autokratski nastrojenih vlada, kako bi učvrstile vlast. Mađarski Viktor Orbán i njegova vlada očiti su primjer potonjeg. Nadalje, malo tko bi osporio ulogu lažnih vijesti u kampanji za Brexit, koja je uspješno izbacila Ujedinjeno Kraljevstvo iz Europske unije, a propaganda jedinstvene vrste pridonijela je tragičnim i trajnim socioekonomskim posljedicama izazvanim trojkinim nizom financijskih pomoći nametnuti grčkom narodu. Bez obzira radi li se o prijetnji njezinom unutarnjem integritetu ili vanjskoj sigurnosti, EU nije uspjela učinkovito odgovoriti na bilo koju od ovih kriza.
Ako Europska unija želi postati geopolitički igrač, kao što zamišljaju čelnici sadašnje Komisije, potrebna joj je strategija za stvaranje jedinstvenog glasa za Europu u obliku zajedničke europske javne radiodifuzne mreže.
Ovo ne bi trebalo biti osmišljeno da funkcionira kao propagandni instrument EU-a, niti kao alat za zamjenu nacionalnog javnog emitiranja, kao što je RAI u Italiji, ZDF u Njemačkoj ili BBC u Velikoj Britaniji. Uspostavljanje zajedničkog europskog javnog prostora kako bi se olakšao razvoj zajedničkog europskog narativa pomoglo bi u obrani od vanjskog uplitanja putem lažnih vijesti, čime bi se ojačao suverenitet Europe, što je preduvjet da se postane geopolitički igrač. Štoviše, može pridonijeti izgradnji europskog identiteta ključnog za budućnost europske suradnje.
Samo zajednički europski narativ temeljen na snažnom europskom identitetu može nepovratno riješiti pitanje Kissingera i najveću prijetnju našeg vremena.
Pročitajte iJobbikov zastupnik u Europskom parlamentu Gyöngyösi: Zabranjen pristup u Mađarskoj
Izvor: www.gyongyosimarton.com
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Pažnja: Promjena turske niskotarifne zrakoplovne kompanije koja leti iz Budimpešte za Istanbul
Orbán: Glasati za ljevicu znači podržavati rat
Orbánovi saveznici oligarsi dali su 38 milijardi eura u državne koncesije za autoceste
Osnovan treći mađarski odjel UNESCO-a
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 2. svibnja 2024
Nečuveno: Tinejdžer uhićen zbog planiranja napada na džamiju u Mađarskoj – VIDEO
Kako 1
Uvijek se veselim Martonovim člancima, ali se rijetko slažem s njegovim stavovima.
Posebno se ne slažem s njegovom implicitnom tvrdnjom da su lažne vijesti na neki način nove. Mađari koje poznajem uvijek mi sa zadovoljstvom govore o vijestima iz sovjetskog doba!
Prije ere interneta medijima je općenito bilo lako stvoriti narativ i kontrolirati raspravu. Uspon građanskog novinara jedna je od najvećih stvari koje dolaze iz moderne tehnologije. Doduše, ima lažnih vijesti, ali vjerojatno ne više nego što ih je bilo prije.
Ne slažem se s njegovom konkretnom tvrdnjom da Brexitom dominiraju lažne vijesti. Na nas Britance bačena je nevjerojatno velika količina propagande na strani ostatka. Ali duboko u sebi znali smo da je smjer kojim Europa ide pogrešan za nas pa smo glasali za odlazak.