Matjo vez, Vragu otkup
Kad neki komad odjeće ne uspije biti moderan ili ukusan, Mađari često kažu "nem egy matyóhímzés" ("to nije Matyo vez"). Ali koje je podrijetlo ovog jedinstvenog stila ručnog rada? Odgovor se može pronaći u Mezőkövesdu, istočna Mađarska, as NLCafe istaknuto.
Zavod za narodnu umjetnost i zbirku nošnji Matjo otvoren je 26. srpnja 1953. u nekadašnjoj gostionici. Atmosfera mjesta posjetitelje vraća dva stoljeća u prošlost. Važnu ulogu u odijevanju tog vremena imao je matjo vez.
Matyóföld (Zemlja Matyo) nalazi se u okrugu Borsod-Abaúj-Zemplén i sastoji se od tri naselja: Mezőkövesd, Szentistván i Tard. Meződövesd je postao gradom 1464. zahvaljujući odredbi kralja Matije.
Prema legendi, područje je nazvano Matyóföld po imenu kralja.
Svjetski poznati vez ima povijest dužu od dvije stotine godina. Ova vrsta postala je popularnija 1886. godine, kada je u Városligetu održana izložba narodne umjetnosti. Mnogi stručnjaci i trgovci zapazili su unikatne komade veza. Mezőkövesd je u trenu postao poznat ne samo u Mađarskoj, već i izvan granica. Matyo vez postigao je takav uspjeh da je 400 žena šivalo u radionici u Mezőkövesdu do 1911. kako bi zadovoljile zahtjeve kupaca. 40 dodatnih dama također je zaposleno samo na dizajnu komada. Do 1950. manufaktura je proizvodila masu bluza, tekstila i lutaka. U to su vrijeme i domaći stolari stekli slavu svojim oslikanim namještajem.
Najpoznatiji motiv odjeće je crvena ruža.
Prema mitu, jednom je vrag oteo nevjestu Matiju i tražio hrpu ruža kao otkupninu. Nažalost, bilo je usred zime pa u to vrijeme nije cvjetalo cvijeće. Pametna je djevojka, međutim, prišila gomilu crvenih ruža na svoju golemu pregaču. Vragu se toliko svidjela mladenkina rukotvorina da mu nije preostalo ništa drugo nego pustiti mladoženju na slobodu, pa su vjenčanje održali bez problema.
Narodna predaja je tvrdila da, koliko god Matjo bio siromašan, ukrašena odjeća ne može promaći.
Ako moraju gladovati danima da bi ga nabavili, moraju, ali nemati Matyov vez bila je velika sramota na ovim prostorima.
Boje imaju određenu simboliku. Crna je boja zemlje, porijekla života. Crveno znači radost, žuto se odnosi na Sunce, plavo znači tugu i prolaznost. Veliki rat donio je i zelenu boju u matijsku narodnu umjetnost, koja se odnosila na žalost. Matyo vez je danas moderan: rado ga nose i mađarske i strane slavne osobe.
Dana 5. prosinca 2012. na UNESCO-vom popisu intelektualne i kulturne baštine čovječanstva upisan je novi unos: „Matyo narodna umjetnost, vez tradicijske zajednice“.
Ce: bm
Izvor: NLCafe
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mađarski ministar financija: Mađarsko predsjedanje EU-om usredotočit će se na konkurentnost, demografske izazove
Uzbudljivi programi za Duhove u Mađarskoj 2024
Vladin dužnosnik: Mađarska 'očekuje napredak od EU' u pristupu Erasmus+
Neodoljivi zalogaji na jezeru Balaton: Tajna iza prženog oslića i najboljeg sladoleda
FM Szijjártó: Rat može završiti ako desničari dominiraju u EP-u i Trump bude ponovno izabran
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 13. svibnja 2024