Može li eruptirati vulkan u Karpatskom bazenu?
Vulkan Csomád koji grli jezero Svete Ane bio je posljednji koji je eruptirao u Karpatskom bazenu prije 30,000 godina, ali njegova komora magme još uvijek sadrži rastaljenu lavu. Trenutno nema naznaka da će se aktivirati, ali nema jamstva ni da će ostati u stanju mirovanja, javlja 24.
Mi Mađari s užasom primamo vijesti o vulkanskim erupcijama i potresima iz dalekih krajeva svijeta, ali s umirujućim osjećajem da nam se takve stvari nikada ne mogu dogoditi. Iako je Mađarska daleko od velikih pukotina zemljine kore, to samo po sebi ne znači da te geološke opasnosti ne mogu stići do nas.
Vrijedno je napomenuti da potresi nisu neuobičajeni u Mađarskoj.
Većina ih se može detektirati samo instrumentima, no svake godine ima onih koje primijeti i stanovništvo, a u prošlosti je bilo i potresa koji su odnosili živote.
Posljednji vulkan
Iako je većina njih bila uspavana milijunima godina, transilvanijski vulkan Csomád eruptirao je prije 30,000 godina – što je kao jučer ako se mjeri na geografskoj skali – i to uz ogromnu eksploziju. Inače, ovo je bila posljednja vulkanska erupcija u Karpatskom bazenu. Ime možda mnogima nije poznato, ali unutar Velikog Csomáda može se pronaći jedino kratersko jezero u Karpatskom bazenu, jezero Svete Ane. Vulkan je mlad u geološkom smislu i daleko je od toga da bude "trajno ugašen" vulkan.
Trenutno nema naznaka da će se ponovno aktivirati, ali nema jamstva ni da neće eruptirati.
Iako se može činiti neaktivnim, pod istragom je više od desetljeća. Bolje upoznavanje vulkana važno je na mnogo načina. Na istraživanju sa svojim timom radi Szabolcs Harangi, geolog i vulkanolog, voditelj Odsjeka za petrologiju i geokemiju na Sveučilištu Eötvös Loránd i Istraživačkog centra za vulkanologiju pri Mađarskoj akademiji znanosti.
Karpatski bazen je danas vruća točka za znanstvenike. Neki od njih i to misle znakovi kolapsa divljih životinja može se naći u planinama Fogaras. A ako vas je prekrasan krajolik oraspoložio za putovanje, evo nekih od njih najljepša mjesta koja biste trebali posjet Mađarskoj.
Doživjeli smo najveće vulkanske erupcije
Koliko god tlo sada izgledalo mirno, bilo je jednako aktivno iu prošlosti. U posljednjih 20 milijuna godina vulkani Karpatskog bazena proizveli su najveće erupcije u Europi.
Na primjer, poznato je da su planine Mátra, Börzsöny i Tokaj nastale vulkanskom aktivnošću kao rezultat procesa koji je započeo prije 16 milijuna godina. To se može smatrati ugaslim vulkanima, iako je teško pronaći jednostavnu definiciju. Možemo reći da kada se materijal u vulkanskoj jezgri skrutne, malo je vjerojatno da će ponovno postati aktivan.
Bazaltni vulkani nikada ne mogu biti potpuno predvidljivi
Situacija s takozvanim bazaltnim vulkanima malo je drugačija. Često to nisu visoki vulkani, već vulkansko polje s mnogo malih vulkana. To uključuje poluotok Tihany ili formacije poznate kao Planine svjedoka, od planine Ság do Badacsonyja. Bazaltne vulkane karakterizira prilično blag tok lave, s lavom koja izbija poput vatrometa i fontana lave.
Ovakva aktivnost započela je prije oko 8 milijuna godina na našim prostorima, ali je bila krajnje nepredvidljiva: između erupcija često su bila razdoblja mirovanja od 100,000 do čak milijun godina. Posljednji bazaltni vulkan, Putikov, u blizini Banske Štiavnice, nastao je prije samo 1 godina.
Dakle, pretpostavka da ako nije bilo erupcije dugi niz godina, neće je biti ni u budućnosti stvara lažan osjećaj sigurnosti. Bazaltna magma može se – u roku od nekoliko dana ili tjedana – pojaviti iz vedra neba i izazvati erupcije, čak i u područjima koja nisu bila aktivna milijunima godina.
Ispod Karpatskog bazena, stanje zemljinog plašta još uvijek može biti pogodno za formiranje bazaltne magme, a ako magma može izroniti, može se formirati bazaltni vulkan. Szabolcs Harangi sažima da na znanstvenoj osnovi postoji mogućnost bazaltne vulkanske aktivnosti u Mađarskoj, iako je vrlo mala.
Postoji mogućnost erupcije
Nakon vulkanske aktivnosti u regiji, koja je započela prije 11 milijuna godina, prvo su rođene Klementove planine, a zatim Gurghian planine i Harghita. Najmlađi i posljednji element su planine Csomád. Riječ je o procesu dugom 11 milijuna godina, pa sada naizgled miran krajolik ne mora značiti da je sve sigurno i mirno.
Istraživanje Csomádovog naizgled neaktivnog ugašenog vulkana oko 15 godina pokazalo je da on nije ugašen. Štoviše, na temelju svojih znanstvenih rezultata, mađarski znanstvenici predlažu uvođenje novog koncepta u vulkanologiju: vulkan s potencijalno aktivnom komorom magme.
Iako se najnovija erupcija Csomáda dogodila prije više od 10,000 godina i stoga se službeno ne može nazvati potencijalno aktivnim vulkanom, istraživanja još uvijek ukazuju na magmu. I dokle god postoji magma, postoji potencijal za vulkansku erupciju.
Szekler Vezuv
Poput žara nakon logorske vatre: ako se vjetar digne, plamen se lako može zahvatiti, ali ako nema kretanja zraka, cijela će izgorjeti. Mora biti žara kako bi se plamen mogao zahvatiti. Ako žara nema, vjetar može puhati, a plamen neće planuti. Isto vrijedi i za komoru s magmom: sve dok u rezervoaru ima tekuće magme, postoji mogućnost da će eruptirati. Ali kada će se to dogoditi, ne može se sa sigurnošću reći.
Csomád nije blagi vulkan, njegova posljednja erupcija bila je popraćena žestokim eksplozijama - barem to možemo zaključiti prema vulkanskim kamenčićima razasutim po ogromnim područjima. To je moglo biti nešto poput erupcije Vezuva Pompeja i Herkulaneuma 79. godine.
Profesor Harangi naglašava da se očito ne treba bojati te da u neposrednoj blizini aktivnih vulkana žive deseci milijuna ljudi. Csomád je također fantastično mjesto, prava turistička atrakcija, a saznanje o vulkanskoj aktivnosti može samo dodati tome. Ali važno je bolje razumjeti prirodu takvih dugo uspavanih vulkana.
Neočekivana erupcija mogla bi imati ozbiljne posljedice. A rezultati takvih istraživanja mogu se koristiti bilo gdje u svijetu. Csomád je vulkan s dugo uspavanim, ali potencijalno aktivnim komorama magme.
Znanje stečeno od vulkana od velike je vrijednosti za znanost vulkanologije na međunarodnoj razini.
Csomádov otisak prsta
U nedavnoj studiji koju su proveli Szabolcs Harangi i njegov tim odredili su 'otisak prsta' vulkana, odnosno sloj pepela koji je ostao nakon erupcija koje su jedinstvene karakteristike Csomáda. Velike količine vulkanskog otpada i vulkanskog pepela vjetar bi mogao odnijeti stotinama ili tisućama kilometara daleko, rezultirajući tankim vulkanskim slojevima, koji se ponekad nazivaju tefra. Ovi se slojevi pepela ponekad nalaze u slojevima sedimenta.
Povezivanje takvog sloja s Csomádom ili drugim sličnim, ne tako udaljenim vulkanima i erupcijama poznate starosti olakšat će potragu za tragovima klimatskih promjena, kao i identifikaciju arheoloških nalaza. Nedavni znanstveni rad istražuje karakteristike tefre nastale erupcijama Csomáda.
Izvor: 24.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Von der Leyen: Mađari su ojačali Europu, mađarski povjerenik: Ovo nije EU kakvu smo sanjali
Vlakove i autobuse u Mađarskoj sada je lakše pratiti u stvarnom vremenu!
Mađarska slavi 20. obljetnicu članstva u Europskoj uniji
U Mađarskoj se pojavljuju nove benzinske postaje!
Ogorčenje: doći do jezera Balaton iz Budimpešte postaje znatno teže
Budimpeštanska svjetski poznata slastičarnica Ruszwurm mogla bi zauvijek zatvoriti svoja vrata
Kako 1
hvala ti za ovo
Terrie Conrad
Predsjednik, Terrie COnrad Travel Company