Moldavski veleposlanik: Ruska agresija je vrlo destabilizirajuća za Moldaviju
Intervjuirali smo Olega Tuleu, moldavskog veleposlanika u Budimpešti, koji je u mađarskoj prijestolnici na službi od 2016. Govorio je o ozbiljnim opasnostima koje trenutna ruska invazija u Ukrajini stvara za njegovu zemlju, zašto preporučuje moldavskim turistima da posjete Mađarsku, što tri su mu najdraža mađarska grada i zašto je vino ponos moldavskog naroda.
DNH: Jeste li u prošlosti bili u Mađarskoj prije nego što ste imenovani veleposlanikom u Budimpešti? Što ste prvo pomislili kada su vam rekli da će glavni grad Mađarske biti mjesto za sljedeće važno poglavlje u vašem životu?
Posjetio sam Mađarsku nekoliko puta prije nego što sam postavljen 2016., uglavnom u svojstvu zastupnika u Parlamentu Republike Moldavije i kao dio moldavsko-mađarske skupine prijateljstva u našem zakonodavnom tijelu. Mađarsku sam posjetio i privatno, uvijek me fascinirala prekrasna Budimpešta, biser Dunava. Još uvijek je zabavno primijetiti da mjesta koja posjećujete kao turist postaju dio vašeg uobičajenog okruženja tijekom duljeg života i rada.
DNH: Recite nam nešto o sebi i svom prethodnom profesionalnom iskustvu. Radite li kao diplomat u tradicionalnom smislu ili se radije smatrate karijernim diplomatom?
Moja karijera diplomata započela je 2016. ovdje u Mađarskoj. Radeći prije u Saboru i Vladi, prihvatio sam ovaj izazov kako bih započeo novu stranicu svoje profesionalne karijere. Imenovan sam veleposlanikom u Mađarskoj, ali i nerezidentnim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj, Republici Sloveniji, Bosni i Hercegovini te stalnim predstavnikom Republike Moldavije u Dunavskoj komisiji.
- Pročitajte također: Veleposlanik Munis: Malezijsko-mađarski odnosi su srdačni i prijateljski – INTERVJU
Ono što smo mogli vidjeti od početka kada smo došli u Budimpeštu je da su odnosi između Mađarske i Moldavije zaista jako dobri i otvoreni i ja sam se obvezao da ću uložiti sve napore kako bi moj rad ovdje dao opipljive rezultate. Činjenicu da su Republika Moldavija i Mađarska povezane strateškim partnerstvom od 2020. godine, smatram dokazom napora našeg tima Veleposlanstva. Devet mjeseci 2020. imao sam čast služiti u svojstvu ministra vanjskih poslova i europskih integracija Republike Moldavije, au studenom 2020. ponovno sam poslan u Budimpeštu na novi mandat veleposlanika.
DNH: Moldavija je udaljena samo 1000 kilometara od Mađarske; dakle, vrlo smo blizu. Kakve mađarske proizvode možete pronaći u Moldaviji? A koji su moldavski proizvodi ovdje dostupni mađarskim kupcima?
Mi smo doista blizu jedni drugima, ali tek trebamo otkriti jedni druge u smislu trgovine i gospodarstva. Naša bilateralna trgovina je u stalnom porastu, ali će mađarskim ili moldavskim potrošačima biti teško povezati jedan proizvod sa zemljom podrijetla. Najveći udio u našoj bilateralnoj razmjeni čine industrijska roba i lijekovi. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Moldavije s Mađarskom u 2021. godini bilježi iznos od 163.40 milijuna kuna. USD.
U 2021. godini robni izvoz Republike Moldavije u Mađarsku zabilježio je iznos od 41.80 milijuna USD (povećan 1.5 puta u odnosu na 2020. godinu). Izvoz Mađarske u Republiku Moldaviju u 2021. godini bilježi iznos od 121.59 mil. USD (+21% u odnosu na 2020.).
Kao što vidite, trend je pozitivan što znači da u našoj gospodarsko-trgovinskoj suradnji ima puno neiskorištenih potencijala.
- Pročitajte također: Veleposlanik Salazar: Ekvador nije tako daleko od Mađarske kao što mislite – intervju
Element koji svakako pomaže ovom procesu je naravno uspješno djelovanje OTP banke na financijsko-bankarskom tržištu Republike Moldavije, što daje veće povjerenje mađarskim gospodarstvenicima za ulaganje i pokretanje poslovanja u Republici Moldaviji. Važna referentna imena su i farmaceutska tvrtka Gedeon Richter te Vitafort, specijalizirana za nabavu stočne hrane.
Iako je poljoprivreda u obje zemlje jaka, svjedoci smo povećanog interesa za naše poljoprivredne proizvode na mađarskom tržištu. Nedavno je nekoliko proizvođača svježeg voća i povrća pokrenulo izvoz u Mađarsku iz Republike Moldavije.
DNH: U našem prethodnom razgovoru spomenuli ste da je Moldavija IT velesila. Što ste točno time mislili? A kako je vaša zemlja došla do ovog zavidnog statusa?
IT industrija nedvojbeno je najdinamičniji i jedan od najbrže rastućih gospodarskih sektora u Moldaviji koji ima sve potrebne sastojke za brzu i utjecajnu digitalnu transformaciju: naprednu infrastrukturu, razvijen ICT privatni sektor, predanost vlasti usmjerenu na digitalnu transformaciju, kao i kao dobro pripremljeno društvo za prihvaćanje i korištenje digitalizacije.
Nudi najveće plaće, zapošljava mlade i kreativne ljude, digitalno transformira cijelo društvo i državni je prioritet. Industrija informacijske i komunikacijske tehnologije posljednjih je godina postala jedna od lokomotiva gospodarskog rasta u Republici Moldaviji.
Moldavske IT tvrtke uspješno se natječu s europskim tvrtkama u tržišnim segmentima kao što su razvoj i podrška softvera, mobilnih aplikacija, administracije mreže i baze podataka te izvoze oko 80 posto svoje ukupne proizvodnje. Glavni moldavski partneri u ovom području su Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Rumunjska.
I da, Republika Moldavija već nekoliko godina zaredom izvozi više ICT proizvoda nego vina.
Moldavija ima veliki broj sadašnjih i novih ICT stručnjaka: godišnje više od 2,000 studenata diplomira s diplomom iz ICT-a, inženjerstva, modernih tehnologija i niza drugih tehničkih područja. Brojne inicijative već podupiru uvođenje digitalnih alata na svim razinama obrazovnog sustava, kao što su: Tekwill u svakoj školi, Future Classroom inicijativa, Nacionalni program za digitalno opismenjavanje nastavnog osoblja, kao i online obrazovne platforme.
Većina moldavskih IT stručnjaka govori barem jedan strani jezik uz rumunjski i ruski. Plaće ostaju konkurentne, a neke ICT tvrtke bore se da zadrže kvalificirane zaposlenike koji traže bolje plaćene poslove u regiji. Procjenjuje se da trenutna veličina radne snage moldavske ICT industrije iznosi gotovo 30,500 80 stručnjaka. Preko 29.1% su tehnički stručnjaci, uključujući softverske inženjere, poslovne analitičare, QA-e i testere, programere, voditelje proizvoda i projekata. Stopa zapošljavanja zaposlenika u IT tvrtkama u Moldaviji iznosi 2021%, prema studiji Paywell koju je proveo PwC Moldavija XNUMX., što je konkurentnije zbog povećanog broja tvrtki koje su odlučile otvoriti posao u Moldaviji
Naša je zemlja konkurentna alternativa “tradicionalnim” IT destinacijama, posebice kao lokacija za razvoj softvera ili pozivnih centara. Moldavija ima jednu od najboljih—i najjeftinijih—internetskih veza na svijetu. Operateri mobilnih mreža nude izvrsne internetske veze.
Istovremeno je važno naglasiti da je poseban zakon o virtualnim IT parkovima i stvaranje IT parka Moldova jedan od glavnih razloga tako brzog rasta. Nastala je 2017. godine na inicijativu Vlade. Kao što se i očekivalo, poticaji koje je ponudio Inovacijski tehnološki park Moldavije dali su značajan poticaj razvoju ICT sektora. Ova virtualna struktura danas ujedinjuje 1,200 rezidentnih tvrtki, od kojih sve plaćaju paušalni porez na dohodak od samo 7% (primjenjuje se jedinstveni porez od 7% na promet koji pokriva skup socijalnih poreza). Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) prepoznala je Moldova IT Park kao jednu od najboljih svjetskih praksi u promicanju i razvoju IT ekosustava. Nagrada je dodijeljena na ITU Telecom World 2019 koji se održao u Budimpešti, Mađarska.
DNH: Vaša država graniči s "Pridnjestrovskom Republikom" na istoku. Kako biste opisali svoju trenutnu vezu? Kako zamisliti ovu “državu” koja je službeno dio Moldavije, prima potporu Rusije, ali je ne priznaju nijedne članice UN-a?
Neriješeni sukob u Pridnjestrovskoj regiji Republike Moldavije ostaje glavni izazov suverenitetu, teritorijalnom integritetu i sigurnosti Republike Moldavije. Moldavska vlada čvrsto je odlučila pronaći, uz pomoć svojih međunarodnih partnera, mirno, sveobuhvatno i održivo rješenje za sukob, temeljeno na poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Moldavije unutar njezinih međunarodno priznatih granica.
Naravno, rat u Ukrajini je utjecao na izglede procesa pridnjestrovskog rješenja. Otkazani su prijeratni planovi da se održi runda 5+2 u svibnju i neformalna konferencija u Bavarskoj u srpnju. Cilj nam je format 5+2 održati “na životu”, jer on već uključuje sve relevantne aktere za proces rješavanja sukoba. Sljedeći sastanak 5+2 vjerojatno će se održati nakon razrješenja sukoba u Ukrajini.
Još jednom želim naglasiti da Republika Moldavija želi riješiti pridnjestrovski sukob mirnim dijalogom i diplomacijom.
Ono što vidimo je da također apsolutna većina građana u regiji Transnistrian ne želi živjeti u ratnoj zoni i želi mir, tvrtke iz regije izvoze svoju robu uglavnom na tržište EU.
Ali s trenutačnim razvojem događaja u susjednoj Ukrajini, sve je vidljivija aktivnost onih snaga koje žele potaknuti destabilizaciju.
S druge strane, rat u Ukrajini stvorio je pretpostavke za intenzivniju interakciju između Kišinjeva i Tiraspola korištenjem svih postojećih pregovaračkih formata za pronalaženje održivih rješenja za najhitnije probleme s kojima se suočavaju stanovnici s obje obale Dnjestra. Nadležna tijela Republike Moldavije trenutno ne primjećuju neposredne vojne i sigurnosne rizike od struktura Tiraspolja, ali istovremeno, naravno, pažljivo pratimo razvoj događaja u regiji.
DNH: Prva linija ukrajinskog rata sve je bliža Moldaviji. Odessa, samo 60 kilometara od vaše granice, već je pogođena nekoliko ruskih raketnih napada. Kako ocjenjujete svoju trenutnu situaciju?
Vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu najveća je sigurnosna kriza u Europi posljednjih desetljeća. Republika Moldavija je od prvog dana oštro osudila ovu smišljenu, ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu agresiju koja je izrazito destabilizirajuća za Moldaviju. Rat u Ukrajini stvorio je brojne izazove i rizike bez presedana za Republiku Moldaviju. Rat je značajno pogoršao socioekonomsku situaciju u Republici Moldaviji. Više od 500.000 izbjeglica koje su bježale iz susjedne Ukrajine ušlo je u Moldaviju; ostalo ih je oko 75,000, a oko polovice su malodobna djeca. To je stavilo značajan financijski i administrativni teret na vladu.
Ali ovo nije samo humanitarna i gospodarska kriza za Moldaviju, to je i sigurnosna kriza. Rat je istaknuo krhkost nacionalne sigurnosti Moldavije i potrebu za povećanjem njene otpornosti na različite sigurnosne izazove s obzirom na načelo neutralnosti koje je sadržano u našem Ustavu. Bude li vojno napredovalo na jugu Ukrajine, opstanak Moldavije kao neovisne i suverene države bit će u opasnosti. Ovo je vrlo teška pozicija ne samo za Moldaviju nego i za bilo koju drugu zemlju koja se oslanja na međunarodni poredak temeljen na pravilima.
Za sada je to hipotetski scenarij, ali ako vojne akcije krenu dalje prema jugozapadu Ukrajine i prema Odesi, onda naravno, imamo razloga za zabrinutost, pogotovo ako uzmemo u obzir ilegalno stacionirane trupe na teritoriju naše zemlje – naime Operativna skupina ruskih snaga u regiji Transnistrian koja se sastoji od oko 1,500 ljudi (OGRF čuva skladišta oružja u selu Cobasna).
DNH: Moldavski narod gotovo u potpunosti ovisi o ruskom plinu. Kako možete smanjiti ovu ovisnost?
Energetska politika Moldavije usmjerena je na poboljšanje integracije u regionalna tržišta, jačanje energetske sigurnosti, poboljšanje usklađenosti s EU direktivama, povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije i promicanje energetske učinkovitosti i obnovljive energije. Značajne promjene u energetskom sektoru zemlje koje prolaze, uključujući institucionalni, tržišni i fizički razvoj, dio su integracije u europsko energetsko tržište.
Nakon Ukrajine, Moldavija je najpogođenija zemlja ovim ratom. Zemlja je uvelike ovisna o uvozu energije iz Rusije i sve svoje zalihe plina dobiva od Gazproma. Istodobno, Republika Moldavija nema kapacitete za skladištenje prirodnog plina, prirodni plin se može skladištiti samo u susjednim državama. Iako trenutno postoji ugovor o opskrbi prirodnim plinom na rok od pet godina između Gazproma i Moldovagaza, postoji rizik da se isporuke prirodnog plina mogu ograničiti ili zaustaviti, u bilo kojem trenutku. Istodobno, postoji rizik od nedostatka sigurnih i konkurentnih (alternativnih) izvora uvoza prirodnog plina, u smislu njihove kupnje po razumnim cijenama i transporta u Republiku Moldaviju (uključujući i preko Transbalkanskog plina cjevovod u obrnutom toku).
Bez obzira na trenutnu situaciju, Moldavija nastoji smanjiti ovisnost i troškove uvoza energije, primijeniti kompenzacijski mehanizam, poboljšati energetsku učinkovitost i smanjiti potrošnju plina u svim sektorima.
Glavni projekti povezani s energetskom sigurnošću su interkonekcijski plinovod Iasi-Ungheni-Chisinau s Rumunjskom i integracija Moldavije u tržište električne energije EU-a putem interkonekcije s rumunjskom elektroenergetskom mrežom.
Vlada također planira diverzificirati energetski miks s više obnovljivih izvora energije koji zahtijevaju značajna srednjoročna i dugoročna ulaganja, a napredak će ovisiti o sposobnosti zemlje da privuče sredstva. S druge strane, Vlada poduzima mjere za smanjenje potrošnje prirodnog plina korištenjem alternativnih goriva tamo gdje je to moguće. Također se poduzimaju mjere za smanjenje ranjivosti potrošača, stvaranjem fonda za energetsku ugroženost, iz kojeg će se financirati i projekti uštede energije.
DNH: Cilj vam je podići svijest o turističkim i komercijalnim vrijednostima Moldavije kroz brojne događaje. Koji su najvažniji nadolazeći događaji koje organizira Veleposlanstvo?
U rujnu Veleposlanstvo planira događaj promocije turizma u partnerstvu s Moldavskom investicijskom agencijom i Nacionalnom udrugom dolaznog i domaćeg turizma Moldavije uz sudjelovanje mađarskih turističkih operatera. Sada s otvaranjem izravne zračne linije između Budimpešte i Chisinaua, sve više moldavskih turista posjećuje Mađarsku, posebice hotele s termalnim toplicama, a organizacijom takvih događanja želimo doprinijeti rastu broja mađarskih turista koji posjećuju našu lijepu malu, ali sa zemljom Velikog Srca.
DNH: Kad biste morali navesti tri mađarska grada u kojima biste voljeli živjeti, koji bi to bili? Moldavija je poznata po svom vinu. Kako vam se sviđa mađarsko vino? Koja je mađarska vinska regija slična onoj u Moldaviji?
Budimpešta bi naravno bila moj prvi izbor. Često posjećujem Szentendre i Gödöllő. Székesfehérvár i Győr također su mi jako prirasli srcu. Teško je izabrati samo tri imena. U dobrom sjećanju čuvam i mnoge druge gradove i sela, bogate kulture, povijesti i arhitekture.
Jako sam ponosan što je ove godine moldavski Fautor Negre 2017. dobio najvišu ocjenu žirija u kategoriji crnih vina među ukupno 5084 crna vina iz cijelog svijeta na Concours Mondial de Bruxelles, ali također znam da je mađarsko vino – CASSIOPEIA MERLOT 2015 by Jamertal – također je dobio veliku zlatnu medalju na istom natjecanju 2021. Impresioniran sam kvalitetom mađarskih vina i poštujem činjenicu da mađarski potrošači preferiraju domaća vina od renomiranih stranih vina. Ovdje sam postao veliki obožavatelj tokajskog vina i njegove fascinantne priče, ali sam naučio io lokalnim sortama grožđa poput Turana ili Csókaszőlőa koje se teško mogu probati drugdje u svijetu.
Vjerujem da bi regija Villany bila slična južnim ili jugoistočnim vinskim regijama u Republici Moldaviji.
DNH: Za kraj, koji biste savjet ili preporuku dali turistima koji planiraju posjetiti Moldaviju?
U posljednjem izdanju svog onboard magazina, Wizz Air opisuje Moldaviju kao sljedeće veliko odredište za vino i hranu u istočnoj Europi. Vino je ponos moldavskog naroda i čini ovu zemlju posebnom! Svake godine, u listopadu, na središnjem trgu glavnog grada obilježava se Nacionalni dan vina. Najbolji vinari dočekuju goste i iznenađuju svojim raznovrsnim vinima. OVDJE možete ih pronaći.
Nacionalna moldavska kuhinja zadovoljit će vaše ukuse svojom iskrenom jednostavnošću i bogatstvom. Slana juha Zeamă, kuhana s domaćim rezancima i Mămăliga – tvrda kaša od kukuruznog brašna koja se reže koncem. Plăcinte se pripremaju od tankog tijesta s raznim nadjevima: kupusom, svježim sirom, jabukom, bundevom i višnjama.
Ali postoji mnogo drugih stvari koje možete raditi u mojoj zemlji osim posjeta najvećem podzemnom podrumu na svijetu ili počastiti se nevjerojatnom hranom – pješačenje kroz svjetovne šume, istraživanje Moldavije kajakom, jedrenje po Nistru i Prutu, fotografiranje u poljima lavande , spavanje u bačvama, trčanje ili čak vožnja biciklom kroz galerije najveće svjetske vinarije, penjanje po spiljama, iskustvo svjedočenja “okupljanju” tisuća pelikana na jezeru Beleu, posjeti pećinskim samostanima i srednjovjekovnim tvrđavama donijet će šarm svakom odabrani turistički itinerer.
Posjet jedinstvenom povijesnom kompleksu Starog Orheja, razgledavanje pećinskih samostana i drevnog pustinjačkog naselja OBAVEZNO je. Nijedan turista nije napustio našu zemlju a da nije posjetio ovu živopisnu dolinu. I, naravno – moćne šume Codrii, smještene u središtu naše zemlje.
“Gostoljubivost” je oduvijek bilo srednje ime Moldavaca i čini tako važan dio naše kulture. Iako Moldavija još uvijek nije dovoljno poznata, posljednjih nekoliko godina naporno smo radili kako bismo proširili vijest o tome. Kao rezultat toga, turizam u Moldaviji napreduje jer sve više putnika posjećuje kako bi i sami iskusili nešto od ove autentične gostoljubivosti, bilo u moldavskom selu, duž jedne od naših poznatih vinskih ruta, ili u glavnom gradu Kišinjevu.
Ako sa svojih putovanja želite ponijeti ne samo magnete, već i nezaboravne dojmove i jedinstvene priče za svoje prijatelje, moja će zemlja iskreno iznenaditi mađarske turiste.
Glazbeni koncerti, festivali i maratoni svake godine inspiriraju građane naše zemlje da se pridruže događanjima. Festival etno glazbenika iz cijelog svijeta “Ethno Jazz”, festival “DescOpera”, “Underland Fest”, festival boja, kao i maratoni, organizirani u vinskim podrumima, ostavljaju izražajne uspomene.
Uostalom, to je upravo ono što svi traže na novom putovanju. Svi putevi prema našoj gostoljubivoj zemlji su otvoreni. U Moldaviju možete doći avionom - do zračne luke glavnog grada Kišinjeva, automobilom ili vlakom.
DNH: A kakvu poruku imate za moldavske turiste koji bi htjeli posjetiti Mađarsku?
Da ostanu sigurni, da poštuju lokalna pravila i da ne zaborave da im je Veleposlanstvo Republike Moldavije u Budimpešti uvijek spremno pomoći.
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Novi prostor zajednice otvoren je u jednoj od najljepših mađarskih knjižnica u Budimpešti
Najveći geotermalni sustav u EU izgrađen je u Mađarskoj!
Orbánov kabinet: Mađarska spremna za predsjedanje EU
Taškentski međunarodni investicijski forum 2024.: rekordan broj sudionika, potpisani ugovori vrijedni 26.6 milijardi dolara
ŠOK: Šokantna nesreća u poznatom mađarskom cirkusu
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 4. svibnja 2024