U Mađarskoj se pojavljuje sve više stranih vrsta rakova s deset nogu
U posljednjih šest godina u Mađarskoj se pojavilo i brzo proširilo nekoliko stranih vrsta deseteronožnih rakova. Ove neautohtone vrste ozbiljno ugrožavaju ne samo mađarsku vrstu rakova nego i cijelu ekološku zajednicu i ribarstvo.
András Weiperth, PhD je istraživač na Sveučilištu Szent István (SZIU), Fakultetu za poljoprivredu i znanosti o okolišu. Nedavno je objavio studiju o pojedinim vrstama školjkaša koje su se pojavile u Mađarskoj. Anketu možete pročitati u Halászat (Ribarstvo), mađarski znanstveni časopis za poljoprivredu i ribarstvo. Istraživač je podijelio najvažnije nalaze ove studije na web stranici sveučilišta, sie.hu.
U Mađarskoj postoje tri vrste desetonogog raka: plemeniti rak, dunavski rak (kecskerák na mađarskom) i kameni rak. Sve tri vrste su predmet zaštite prirode.
Korištenje električnih romobila ističe plemeniti rak je najčešća vrsta rakova u Europi. Kao i drugi pravi rakovi, ograničen je na slatke vode, živeći samo u nezagađenim potocima, rijekama i jezerima. Nalazi se od Francuske u cijeloj srednjoj Europi, na sjeveru sve do Skandinavije i Finske. Mužjaci narastu do 16 cm, a ženke do 12 cm. The dunavski rak je vrsta bočatog vodenog raka uvezenog i unesenog u srednju Europu u 19. stoljeću iz regije Kaspijskog jezera. Može narasti do 30 centimetara. The kameni rak je europska vrsta slatkovodnog raka. Uglavnom se nalazi u pritokama Dunava, a izvire u sjevernom dijelu Balkanskog poluotoka.
Osim tri autohtone vrste rakova, od 2014. godine u Mađarskoj se pojavilo osam invazivnih stranih vrsta rakova deseteronožca; a András Weiperth misli da će uskoro doći nove vrste. Nažalost, pojava neautohtonih vrsta nije dobra vijest.
Bit će teških ekoloških i ekoloških posljedica. Neke od invazivnih vrsta uključuju Orconectes limosus Rafinesque, Procambarus fallax (crveni močvarni rak) i Procambarus clarkia.
Desetonožni rakovi su među najugroženijim skupinama životinja u svijetu, za koje najveću prijetnju (uz onečišćenje staništa) predstavlja pojava i brzo širenje stranih vrsta.
U posljednjih gotovo pola stoljeća rasprostranjenost mnogih američkih, azijskih i australskih vrsta se povećala (uglavnom utjecajem čovjeka) i uspješno se naselila u Europi.
Prema Konvencija o biološkoj raznolikosti:
„Invazivne strane vrste su biljke, životinje, patogeni i drugi organizmi koji nisu autohtoni u ekosustavu i koji mogu uzrokovati ekonomsku ili ekološku štetu ili nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje. Nepovoljno utječu na bioraznolikost, uključujući smanjenje ili eliminaciju autohtonih vrsta – putem natjecanja, grabežljivaca ili prijenosa patogena – i poremećaj lokalnih ekosustava i funkcija ekosustava.”
Invazivne strane vrste su u mnogočemu konkurentnije od naših autohtonih rakova, pa stoga predstavljaju ozbiljnu ekološku prijetnju. Nekoliko studija pokazuje da povećanje broja invazivnih stranih vrsta može dovesti ne samo do smanjenja autohtone populacije rakova, već može uzrokovati i značajnu reorganizaciju i degradaciju životnih zajednica.
Već se bilježi drastičan pad populacije dunavskog raka otkako se pojavio i raširio Dunavom crveni močvarni rak.
Pročitajte iŠokantno! Med bi u Mađarskoj mogao nestati početkom 2021
Izvor: www.szie.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Potpuno novi Budapest Airport Hotel je na putu – zapanjujući VIZUALI
11 popisa za EP koji će se natjecati u Mađarskoj 9. lipnja
Mise na današnjem skupu Pétera Magyara u “prijestolnici Fidesza” – FOTOGRAFIJE
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 5. svibnja 2024
FOTOGRAFIJE: Marš živih u Budimpešti
5+1 zabavnih činjenica o Mađarskoj – neke bi mogle biti iznenađenje
Kako 1
Naš dragi, slavni, vječni, nadnaravni, pobjednički vođa trebao bi izgraditi još jednu graničnu ogradu kako bi ove ilegalne imigrante s deset stopa držao podalje od Mađarske. Pošaljite ih u Bruxelles ili u Soros City, jer sigurno su dio antimađarske zavjere neke globalističke mreže.