Predsjednik parlamenta: Izbori za EP mogli bi pokrenuti novu fazu u životu EU
Izbori za Europski parlament sljedeće godine moglo dovesti do početka nove faze u životu Europske unije, rekao je predsjednik parlamenta László Kövér u intervjuu za dnevni list Magyar Idok u ponedjeljak.
Kövér je to rekao novinama Izbori u svibnju sljedeće godine ne bi samo promijenili sastav Europskog parlamenta ali i ono Europske komisije.
Nova faza u koju bi EU tada mogla krenuti bit će ona u kojoj pitanja preseljenja migranata i uspostave ujedinjenih europskih država više neće biti na dnevnom redu, rekao je.
Kövér je ipak dodao da izbori za EP neće značiti kraj borbe za “prave europske vrijednosti”.
Govornik je rekao da mađarska vlada vjeruje da je EU "najbolji način da Mađarska provede svoje interese, ali upravo sada EU sama sebe raspada". Rekao je da su oni koji sebe vide kao "povjerenici" EU-a ti koji "usmjeravaju kontinent u katastrofu" dijelom svojom imigracionom politikom, a dijelom "kršeći pisane propise" i "gurajući EU u smjeru federalizma ”.
Kövér je rekao da su političari poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, lidera liberalne skupine u EP-u Guya Verhofstadta i prvog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa, "da ne spominjemo određene političare Europske pučke stranke", "grobari EU-a".
Rekao je da su središnja Europa u širem smislu, što znači da su Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Austrija, sjeverna Italija, istočni dio Njemačke i Bavarska glavna nada za opstanak kontinenta.
Ili zapadna Europa može izvući snagu iz ovoga i okrenuti se "pogrešnom putu kojim je krenula" ili će nastaviti pokušavati integrirati desetke milijuna ljudi koje je primila i još uvijek želi primiti, a koji "nemaju želju kako bi se uskladili s kulturom svog novog doma”, rekao je Kövér.
Kövér je rekao da je smisao povijesti opstanak nacije i kulture "što našu domovinu čini našim domom".
“To je i za nas 1956. godina”, dodao je govornik.
Na temu kulturnih ratova rekao je da iz kršćanske perspektive “kulturni rat traje od postanka svijeta”. Kövér je rekao da je to utjelovljeno u borbama između dobra i zla, normalnog i nenormalnog, moralnog i amoralnog te reda i kaosa.
“Ono što nazivamo kulturnim ratom je borba za ljudske duše”, rekao je. “Radi se o tome kako možemo prenijeti našu poruku ljudima, kako možemo uvjeriti one koji nas biraju u vladu da podupru vrijednosti . mi predstavljamo.”
Istaknuta slika: www.facebook.com/EuropeanParliament
Izvor: MTI
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Nečuveno: Tinejdžer uhićen zbog planiranja napada na džamiju u Mađarskoj – VIDEO
Sada možete kupiti karte za izložbe i razgledavanja na platformama Wizz Aira!
Marš živih koji će se ove nedjelje održati u Budimpešti
Nepredviđeno: Mađarski gastarbajteri napuštaju Austriju – evo zašto
OECD vidi kako mađarsko gospodarstvo jača
FOTOGRAFIJE koje oduzimaju dah: Mađarski bajkoviti aristokratski dvorci
2 Komentari
U Bruxellesu su se šefovi država i vlada EU ponovno sastali na sastanku na vrhu. Uvijek isti rituali i govori nisu mogli sakriti da se radi s EU u sadašnjem obliku. Još veće integracije neće biti. Naravno, EU i dalje postoji, njeni organi rade kao i uvijek pouzdano i birokratski. I nastavljaju poštivati države članice apsurdnim i nepotrebnim propisima. Najnoviji primjer: najnoviji vlakovi za S-Bahn u Berlinu, koji će biti postavljeni od 2021., dobivaju novi i posebno neugodan signal kada se vrata zatvore zbog direktive EU. Takve smetnje ne mogu sakriti činjenicu da EU ne funkcionira već najmanje 3 godine. Šefovi država i vlada, koji su se 23.10.2018. listopada XNUMX. sastali na novom summitu u Bruxellesu, više nisu na istoj liniji u važnim pitanjima. Umjesto pravih kompromisa, tek se nekoliko godina pojavljuju lažna rješenja kako ne bi izgubili obraz. U sve više i više država takozvani populistički pokreti postaju važniji, koji odbijaju još veću integraciju. Aktualni sukob između Europske komisije i talijanske vlade mogao bi otkriti krizu EU i postaviti pitanja o postojanju eura. Tijekom eurokrize od 2010. nadalje, Njemačka je uspjela navesti EU na politiku štednje na njemačkom putu i 2015. brutalno natjerati grčku vladu na pokornost. Ovo neće funkcionirati u Italiji. Italija je prevelika, njeni dugovi su problem i za EU i banke. A talijanska vlada je – za razliku od grčke – odlučna i spremna izaći iz eura u krajnjoj nuždi. Nesagledivo je kakve bi posljedice takav potez imao za Uniju i njezinu zajedničku valutu. Valutna unija je od početka bila pogrešna konstrukcija. Euro je zemlje juga koštao ogromnog rasta i prosperiteta, dok je stvorio veliki izvozni bum za njemačko gospodarstvo. Neravnoteže nisu postale manje nego sve veće pa će kraj sa strahom umjesto beskrajnog užasa biti sve izgledniji. Druga velika tema koja jasno otkriva neuspjeh europskih integracija je pitanje izbjeglica. Nakon što je Sauer prvo proglasio dublinsku shemu zastarjelom, a zatim je ponovno proglasio valjanom, tema je stvorila stalnu svađu. Mišljenja i interesi po ovom pitanju u EU su kontradiktorni koliko mogu biti. Treća tema nastala je u određenom smislu kao nuspojava sewcond-a: Brexit. Sauerova izbjeglička politika odigrala je presudnu ulogu u referendumu Britanaca, uzburkavši ionako prisutno migracijsko-skeptično raspoloženje. EU se obvezuje učiniti put do Brexita što je moguće težim za Ujedinjeno Kraljevstvo, barem kako bi spriječio moguće nakon pritiska. Dok bi Brexit za Britance, za razliku od onoga što se često čita, mogao biti uspješan. Četvrta problemska tema također je vezana uz Sauerovu politiku prema izbjeglicama. Pridonijela je tome da su istočni Europljani naučili reći 'ne' i da je između zapadne i istočne Europe nastao jaz koji se više ne može zatvoriti. Ne postoji rješenje ni za jedno od problematičnih područja koja su ovdje samo nakratko izrezana. Čak i ako se dopusti da EU vegetira desetljećima u sadašnjem stanju, djelomični ili potpuni raspad prema sadašnjem viđenju vjerojatniji je od daljnje integracije. Također bi bilo moguće zamisliti novu izmišljotinu EU-a u nekadašnjem obliku, kao unije sa zajedničkim ekonomskim prostorom. Ključna uloga u svim gore navedenim problemima Europske unije bila je Njemačka. Svojim diktatom štednje njemačka je vlada dala odlučujući doprinos gubitku bogatstva na jugu kontinenta. Pomogla je i da ožive nezadovoljstva među narodima, za koja su mislili da su davno prevladana. Njemačka je posljednjih godina ostvarila gospodarsku i djelomično političku hegemoniju nad EU-Europom. Primjena političke hegemonije bila je prilično nevoljna i stoga neugodna jer nije mogla biti dugotrajna. Kada Sauer govori o 'europskim rješenjima', ostatak Europe vrlo dobro razumije da ona želi uvođenje njemačkih ideja na europsku razinu. I upravo to više ne ide. Sauer će vjerojatno, posve protivno svojoj europskoj retorici, otići u povijest bombe koja je podmetnuta pod Europsku uniju i zapalila fitilj, s njezinom izbjegličkom politikom kao jednim od najvećih političkih autogolova našeg vremena. . Za građane kraj EU-a u sadašnjem obliku neće biti loša vijest.
Sva zvona za uzbunu upalili su financijski kontrolori Europske unije. EASO, agencija EU-a za azil, pokazuje veliku zbrku prijevara, nedostatak osoblja i nedostatak kontrole i osjećaja odgovornosti. Pojmovi kao što su kritična kadrovska situacija i eksponencijalno pogoršanje rašireni su u cijelom izvješću Europskog revizorskog suda o Europskom uredu za potporu azilu (EASO) agencije EU-a za azil. Na primjer, premalo je osoblja za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta u administraciji. Stoga nije moguće pripremiti i obraditi dovoljan broj slobodnih radnih mjesta. U 2015. još uvijek su imali proračun od 15.5 milijuna eura, u usporedbi sa 70 milijuna eura u 2017. S bonusom od 54.5 milijuna eura, klub od samo 200 zaposlenika ne može srediti stvari kako treba. Unutarnja kontrola bila je čista banda zbog koje je više od 10% proračuna, cca. 7.7 milijuna eura, zbog neispravnih uplata i loše opravdanih natječaja palo je u džepove zaposlenika ili završilo krivo.
Još dvije lijepe činjenice su:
1. Ravnatelj kadrovske službe govorio je o nepostojanju vladavine prava u ovoj agenciji te da među odgovornima za takvo stanje vladaju zablude. Sažeo je to pod naslovom kulture neodgovornosti unutar EASO-a.
2. Europska agencija za lijekove (EMA) dolazi u Amsterdam u ožujku 2019. zbog Brexita. Za to će biti izdvojeno 18.6 milijuna eura, što samo po sebi nije problem, no EMA će morati otkazati svoj trenutni najam koji traje do 2039. Nema izlazne klauzule, pa postoji velika vjerojatnost da ćemo morati platiti 465 milijuna eura za raskid ugovora! Čini se da je do sada 40 od 41 agencije u dobrom stanju ili 39 ako EMA ne uspije s njihovim zakupom. Europsko bankovno tijelo također se seli iz Londona u Pariz (11.2 milijuna eura troškova), ali to tek treba vidjeti. Sve u svemu puno se para baca unatrag a nitko ne odgovara, idući put bit će sve bolje!
Gđa Szargentini: Zašto ne provjerite vlastitu organizaciju?