Rumunjski parlament će Dan Trianona proglasiti nacionalnim praznikom?!
Na temelju najave Marcela Ciolacua, predsjednika Rumunjske socijaldemokratske stranke, njegova će stranka učiniti sve što je u njenoj moći kako bi rumunjski parlament glasovao o takozvanom Trianonskom zakonu, kojim se 4. lipnja proglašava nacionalnim praznikom u Rumunjskoj.
Kako prenosi mađarski portal vijesti indeks izvješća, zakon dopušta potporu svim znanstvenim, kulturnim, obrazovnim i drugim događanjima koja promiču odluku iz Trianona i stavove rumunjske većine u tom pogledu. Rumunjski mediji također će morati izvještavati o događajima.
Smisao zakona je da se dan Trianonskog sporazuma proglasi nacionalnim praznikom, a na taj dan bi bilo obavezno isticanje rumunjske zastave na svim javnim mjestima.
Dan ranije, predsjednik Klaus Iohannis vratio je zakon na razmatranje. Socijaldemokrat Titus Corlatean prvotno je predložio nacrt. Planiraju ga ponovno izglasati u Saboru, a zatim ga ponovno poslati predsjedniku na proglašenje.
Ako Parlament odobri nacrt u izvornoj verziji, predsjednik Iohannis će ga biti prisiljen proglasiti.
Prethodno je Iohannis osporio zakon na Ustavnom sudu; međutim, to se može ostvariti samo jednom. Protiv Trianonskog zakona se usprotivio ističući kako ga kritizira niz stručnjaka i nevladinih udruga, pa je želio javnu raspravu o tome. Sukladno tome, zatražio je od Sabora ponovno pokretanje zakonodavnog procesa uz sudjelovanje povjesničara, istraživača, akademika, obrazovnih institucija i nevladinih organizacija.
Pročitajte također:
- Uvrijeđena mađarska manjina – Rumunjska će proglasiti Dan mirovnog sporazuma iz Trianona?
- Objašnjenje kontroverznog Trianonskog sporazuma – Video
Izvor: indeks.hu
Ako želite podržati rad osoblja Daily News Hungary i neovisnog novinarstva,
molimo dajte donaciju ovdje
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mađarske tvrtke jačaju u ovoj srednjoazijskoj zemlji
Sjajne vijesti: najavljeno novo stambeno naselje u Budimpešti
Sveučilište Széchenyi István predstavlja svoj razvoj stranim diplomatskim čelnicima u Mađarskoj
Senzacionalno: Budimpešta je dom trećeg najboljeg festivala piva u Europi!
Mađarski 'premijer u sjeni': Potrebna jaka Europa
Šokantno: Rumunji sada žive bolje od Mađara
Kako 1
Kao što je objavljeno na gornjoj slici, Mađarsko Carstvo (dio Austro-Ugarskog Carstva) nestalo je tijekom jeseni 1918. Njegovi nemađarski dijelovi (Banat, Gradišće, Hrvatska, Rutenija, Slovačka, Transilvanija itd.) odlučili su živjeti u drugim državama osim mađarske. Većina tamošnjih stanovnika odlučila je dokinuti mađarsku vlast na područjima na kojima su živjeli. Njima je bila dovoljna mađarska prevlast. Zato se mađarske susjedne države (uglavnom Austrija, Hrvatska, Rumunjska, Srbija, Slovačka) slažu da je Trianonski ugovor bio ČIN PRAVDE. Carstvo koje je već bilo rasparčano 1918. međunarodno se smatralo mrtvim prema odredbama Trianonskog ugovora. Koju je potpisala sama Mađarska. Unatoč mnogim tvrdnjama, Mađarska je prije Trianona bila carstvo, a ne nacionalna država. Tamo je živjelo oko 3 milijuna Rumunja, oko 2 milijuna Nijemaca, 2 milijuna Slovaka, 2 milijuna Hrvata, više od milijun Srba, gotovo milijun Židova i drugih. Iznenađujuće za one koji traže mađarsku nacionalnu državu, na temelju mađarskog popisa stanovništva iz 1., u Mađarskoj su postojala različita etnička područja za Mađare, Rumunje, Slovake, Hrvate i Ukrajince. Mađara je bilo manje nego nemađara. Te činjenice dokazuju da Mađarska iz 1. godine nije bila nacionalna država, već carstvo koje je nestalo kada se dotad potlačeni narod zauzeo za svoju slobodu i dobio je 1910.-1910. A Trianonski ugovor im je samo priznao prethodno stečenu slobodu. ,