Dan reformacije – 31. listopada
Dana 31. listopada 1517. godine Martin Luther je na vrata katedrale u Wittenbergu objavio poziv na debatu. Poziv na raspravu sadržavao je 95 točaka, odnosno teza o prodaji oprosta. Luther je odabrao ovaj datum za objavljivanje svojih teza jer će nadolazeći blagdan dovesti mnoge iz zajednice na službe, osiguravajući da će njegove izjave biti široko izložene.
31. listopada za protestante je dan reformacije, dan kada se obilježava jedan od najvažnijih događaja u povijesti.
Protestantska reformacija bila je vjerski, politički, intelektualni i kulturni preokret u 16. stoljeću koji je razdvojio katoličku Europu, postavljajući strukture i uvjerenja koja će definirati kontinent u modernom dobu.
U sjevernoj i središnjoj Europi, reformatori poput Martina Luthera, Johna Calvina i Henryja VIII. osporavali su papin autoritet i doveli u pitanje sposobnost Katoličke crkve da definira kršćansku praksu.
Tijekom stoljeća crkva je postala duboko uključena u politički život zapadne Europe. Nastale spletke i političke manipulacije, u kombinaciji s rastućom moći i bogatstvom crkve, doprinijele su bankrotu crkve kao duhovne sile. Zlouporabe poput prodaje oprosta od strane svećenstva potkopavale su duhovni autoritet crkve. Poremećaj je izazvao ratove, progone i takozvanu protureformaciju, odgođeni, ali snažan odgovor Katoličke crkve na protestante.
Vjetar revolucije zahvatio je mnoge europske zemlje, pa tako i Mađarsku. U 16. stoljeću tri su glavna čimbenika oblikovala mađarsku povijest: podijeljenost zemlje na tri dijela, opstanak renesansnih ideja te pojava i širenje reformacije. Propovjednici nove vjere propagirali su da nema potrebe za posrednikom između Boga i naroda i da se Biblija mora prevesti na nacionalne jezike.
Jedan od prethodnika mađarske reformacije bila je evolucija humanizma na dvoru kralja Matije. Također, nepotizam, simonija i profana crkva nisu bili novi pojmovi u društvu. U bitci kod Mohača (1526.) Katolička crkva izgubila je sedam svojih arhijereja. Svećenstvo je ostalo bez vođa koji bi zaustavili reformaciju.
Protestantska su vjerovanja u Mađarsku donijeli studenti koji su studirali u Wittenbergu koji je bio neposredna okolina Luthera. Reformacija je najprije zahvatila njemačke gradove i kraljevski dvor. Sljedbenici reformacije smatrali su da je propadanje Katoličke crkve uzrok koji je doveo do teških poteškoća u Mađarskoj. Katolička crkva pokušala je zaustaviti širenje novih vjerovanja koja vode bježanju ljudi u dio zemlje pod vlašću Otomanskog Carstva. Osmanlije su bile mnogo tolerantnije jer je reformacija bila protiv habsburške dinastije, baš kao i oni.
Pristaše mađarske reformacije dolazili su iz svih društvenih slojeva. Svećenstvo je privlačilo bogoslužje na materinskom jeziku, smanjenje tereta kmetova i ukidanje celibata. Gospodarima se svidjela prilika da dobiju nove posjede zbog sekularizacije i načela 'cuius regio, eius religio' što je značilo da mogu imati još veću vlast nad svojim kmetovima. Calvinova je crkva s mnogih aspekata bila slična lokalnim vlastima i to je privuklo građanstvo. Naposljetku, manji dio aristokracije također je podržavao reformaciju iako se većina njih bojala gubitka dostojanstva.
Glavni propagator Lutherovih doktrina bio je Mátyás Dévai Bíró koji je studirao u Wittenbergu i širio protestantizam u njemačkim gradovima u gorju. Uz Evangelističku crkvu vezan je i prvi prijevod Novog zavjeta Jánosa Sylvestera.
Kalvinizam se počeo širiti u mađarskom društvu 1550-ih i zahvatio je uglavnom seoske gradove i pograničnu moć. Péter Méliusz Juhász bio je onaj koji je od Debrecena napravio 'kalvinistički Rim' osnivanjem tiskara i škola. Bio je jedan od najpoznatijih polemičara toga doba. Kalvinistička crkva postala je čvrsta 1562. sa sinodom u Debrecenu. Postala je najraširenija religija 16. stoljeća.
Antitrinitarne zajednice formirane su u Transilvaniji gdje su ih zvali unitaristi. Njihov vođa bio je Ferenc Dávid. Anabaptisti su se također pojavili u Transilvaniji, ali su bili progonjeni sve do 17. stoljeća. Transilvanija je bila posebna u smislu da su čak i tijekom vjerskih ratova različite crkve uspjele živjeti u miru jedna uz drugu.
Do 1570-ih 75-80% mađarskog stanovništva prešlo je na jednu od protestantskih religija. Značajni katolički blokovi ostali su samo u zapadnim regijama pod kontrolom Habsburgovaca iu Szeklerlandu. Gáspár Károli preveo je cijelu Bibliju na mađarski koja je prvi put tiskana u Vizsolyu 1590. Stalne tiskare djelovale su u nekoliko mjesta poput Debrecena i Sárvára. Nove crkve naglašavale su važnost obrazovanja i osnivale škole diljem zemlje koje su pomogle civilizaciji.
Napisala Alexandra Béni
Izvor: Dnevne vijesti Mađarska
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Predstavnici bavarske Kršćansko-socijalne unije u Budimpešti
JOŠ 5+1 zabavnih činjenica o Mađarskoj – Neke bi mogle biti iznenađenje
Washington Post: Američki konzervativci ne bi se trebali udružiti s Orbánom koji je prijatelj Kine
Visoki čelnici Microsofta posjećuju Mađarsku
Otkriveni detalji posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Budimpešti
Mađarska i Armenija otvorit će veleposlanstva u glavnim gradovima svojih zemalja, a Wizz Air će imati izravne letove za Erevan