“Mađarski Puli ipak ide na Mjesec”
Kina je nedavno sletjela na tamnu stranu Mjeseca, a vijesti su pune i postignuća Elona Muska. U doba Hladnog rata borba u svemiru i utrka za Mjesec bila je generirana političkim i ideološkim sukobima. Danas nisu uključene samo Sjedinjene Države i Rusija, već je započela nova svemirska utrka u kojoj sudjeluje mnogo više država. Tibor Pacher, fizičar i glavni tajnik Mađarskog planetarnog društva, dao je Časopis GLOBS uvid u svijet koji se mijenja i ulogu mađarskog Mjeseca.
-Šezdesetih godina prošlog stoljeća glavna motivacija svemirske utrke bila je politika. Koja je svrha današnje “kolonizacije svemira” i koje su opipljive ekonomske koristi?
Termin kolonizacija nije točan, jer prema Međunarodnoj svemirskoj konvenciji potpisanoj 1967. godine nije pravno moguće zauzeti bilo koje područje u svemiru. Umjesto novog staništa, očekuje se da će se u izvanzemaljskom prostoru roditi novi oblik gospodarstva. Ono o čemu se raspravlja jest mogu li se resursi na Mjesecu ili asteroidi – poput sirovina ili energije – iskoristiti ili ne. O tome su se pravni stručnjaci već počeli prepirati, ali za to će trebati neko vrijeme. Realnost će svakako biti da će, bez obzira na mišljenje pravnih stručnjaka, privatne tvrtke iz različitih zemalja jednostavno početi koristiti te resurse.
-Koje su sirovine i izvori energije Mjeseca? Kakvi su izgledi ove inicijative?
Za 20-30 godina imat ćemo priliku izvući neke sirovine s Mjeseca. Točnije, ovo su neki od takozvanih metala rijetkih zemalja koje koristimo u računalnoj i baterijskoj tehnologiji. Iako se ovi materijali mogu pronaći i na Zemlji, količina koja se isplati rudariti dostupna je samo u Kini i Afganistanu. Sveti gral je izotop helija-3, koji se može dobiti u relativno velikim količinama iz Mjesečevog tla zvanog regolit. Ovo je zanimljivo jer bi moglo generirati energiju bez radioaktivnosti. Na Zemlji se helij-3 vrlo rijetko iskorištava, on je samo nusproizvod. Treća stvar koju svi žele je voda. Procjenjuje se da na Mjesecu ima najmanje 6 milijardi tona leda.
Prva stvar je pronaći ga, a onda ga možemo "rudariti".
To bi bilo od goleme važnosti jer bi operacije na Mjesecu učinile praktičnijima, budući da astronauti ne bi morali nositi vodu sa sobom. Još važnije, voda se može razgraditi elektrolizom na vodik i kisik. Stoga se voda može koristiti kao gorivo. Na taj način bismo mogli uspostaviti „punkice za gorivo“. Kao rezultat toga, ne bi bilo potrebno nositi gorivo sa sobom, jer bi bilo dostupno na licu mjesta.
-Vaša inicijativa je Puli Space Technologies. Projekt su stvorili entuzijastični inženjeri volonteri koji su se prijavili na svemirsko natjecanje Google Lunar XPRIZE. Njihov ambiciozni cilj bio je poslati prototip stroja nazvan Puli na Mjesec. Natječaj je završio 31. ožujka prošle godine. Nitko od natjecatelja – pa tako ni vi – nije uspio postići željeni cilj. Nedostatak sredstava ili nedostatak znanja je bio razlog tome?
Početak nije bio lak u razdoblju gospodarske krize 2008. godine. Poteškoće u financiranju usporile su realizaciju, zbog čega je cijeli projekt kasnio. Ipak, mnoge ekipe bile su vrlo blizu realizacije. Drugi problem je bio što nije bilo dovoljno podrške za projekt unutar Googlea. To se očitovalo u neuključenosti u marketing. U 2015. i 2016. godini bila je značajnija reklamna kampanja. Međutim, iza projekta je još uvijek izostala puna podrška. Unatoč tome, mnogi znanstvenici još uvijek rade na svojim nastojanjima i nekoliko timova je blizu lansiranja svoje misije na Mjesec. Na primjer, projekt Spacell iz Izraela lansira svoju sondu sredinom veljače.
-Od tad, Puli čuva ovce ili još uvijek planirate otići na Mjesec?
Puli i dalje želi na Mjesec. No, moramo čuvati i ovce, odnosno čuvati ih, jer treba doći do potencijalnih sponzora. Osim toga, istražujemo mogućnosti primjene Zemlje. Zapravo, priliku vidimo u poljoprivredi. Počeli smo razvijati sustave daljinskih senzora koji se mogu koristiti u staklenicima ili čak na farmama stoke. Postoje neke već postojeće tehnologije, ali ne mnogo. Mislimo da je tehnologija koju smo razvili za Puli vrlo sposobna za ovo područje.
-Kakvu ulogu Mađari mogu imati u istraživanju svemira?
Vjerujemo da Mađarska – iako je mala zemlja – ima gdje sudjelovati u otkrivanju ovog područja.
Očito nećemo graditi desantnu jedinicu. Međutim, možemo biti uključeni u podzadatke, kao što je praćenje kretanja Mjesečeve površine i istraživanje polja. Pogotovo jer nema toliko inicijativa koje prednjače u izradi tako malog i jeftinog robota visoke pokretljivosti. Osim što možemo reći da smo bili na Mjesecu, ova investicija ima i konkretnu ekonomsku korist.
-Budući da ste glavni tajnik mađarskog Planetaray Društvo, što mislite kako organizacija može podržati uključivanje Mađarske u takve projekte?
Mađarsko planetarno društvo je relativno nova organizacija koju želimo proširiti. Postavili smo pred sebe dva zadatka. S jedne strane pomažemo da se ljudima općenite informacije o tome što je svemirska aktivnost i zašto je dobra. S druge strane, kao što nam ime govori, željeli bismo podržati istraživanje Sunčevog sustava. Stoga organiziramo i projekte testiranja na terenu. Ovo je simulacija ekstrapolacije različitih nebeskih tijela ovdje na Zemlji. To može biti vrlo spektakularan događaj s različitim robotima i "analognim" astronautima.
Autor: Gabriella GYÖRGY
Izvor: Časopis GLOBS
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
ŠOK: Šokantna nesreća u poznatom mađarskom cirkusu
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 4. svibnja 2024
Orbánova vlada nastavlja s programom preoblikovanja mađarskog sektora nekretnina
Sretne vijesti: 110 godina star brod nostalgije vraća se na jezero Balaton – FOTOGRAFIJE
Ne može im dosaditi: izbori 9. lipnja odlučuju o ratu ili miru
Očaravajuće FOTOGRAFIJE: Obnova Budimske kraljevske palače u spektakularnoj fazi, cijeli zidovi se ponovno grade