Mađarska revolucija 1848. usred pandemije
Treći val koronavirusa trenutno prolazi kroz Mađarsku, stvarajući zastrašujuće rekorde praktički svaki dan. Globalizacija dodatno pospješuje širenje, uzrokujući situaciju kakva se dosad nije dogodila. Međutim, Mađarska ima određena znanja o tome kako postupati sa svojim građanima i koje mjere poduzeti u slučaju epidemije ovolikih razmjera.
Kako smo svi učili povijest, znamo da koronavirus nije prva globalna pandemija koja je paralizirala cijele zemlje i kontinente. The razorna španjolska gripa prije stotinu godina istrebivši jednu trećinu tadašnjeg stanovništva, ili kuga, a ponovna bolest koji još potajno živi među nama, oboje su nešto što treba shvatiti ozbiljno. Međutim, postoji i treća bolest čija ponovna pojava i odgovor vlade na nju pokazuju neke sličnosti s današnjim pandemijskim okolnostima.
Godine 1848., iste godine god Rat za neovisnost,
užasna bolest: kolera je harala Mađarskom po drugi put u 18 godina, uzrokujući pandemiju.
Index.hu razgovarao s povjesničarom Csabom Fazekasom kako bi saznao više o okolnostima i mjerama vlade u toj konkretnoj situaciji.
Godine 1830., kada se kolera prvi put pojavila u Mađarskoj, bolest je već bila identificirana na globalnoj razini, pomažući Mađarski narod da manje-više zna protiv čega se suočio.
Osnivanje operativnog odbora te prikupljanje, nadzor i analiza podataka o pandemiji nije novost
rođen od covida. Novouspostavljena Batthyányjeva vlada (prvi premijer Mađarske) poslala je ministra i grupu od 3 liječnika u rumunjsku kneževinu, gdje su prvi slučajevi prijavljeni vrlo blizu Mađarske. Ponovno su potvrdili da će zbog velikog broja putnika zaraza prije ili kasnije stići i do Mađarske. Kad se to dogodilo u svibnju, zemlja je već bila duboko u revolucionarnoj situaciji koja je izbila 15. ožujka. Suvremena izvješća i novinski članci pokazuju dilemu vlade o tome što točno učiniti protiv prijetnje pandemije usred revolucije.
Konačno, u srpnju su ukinuta ograničenja usmjerena na zaustavljanje bolesti. Međutim, vlada je naglasila da neće uvesti potpuno zaključavanje kao što su učinili 1831. Razlog iza ovog obećanja je
reakcija stanovništva prije 17 godina na stroge mjere koje su u konačnici, osim već užarenog revolucionarnog raspoloženja javnosti, izazvale tzv.
Kao što su danas, poznati liječnici tog vremena – na temelju svog znanja – davali su mjere opreza, koje su uključivale stalno provjetravanje prostorija i temeljito pranje svih namirnica. Nisu objavljene samo mjere opreza, naravno, oni koji su bili zaraženi dobili su i pomoć vlade u smislu kako se liječiti na najbolji mogući način. Protiv proljeva, glavnog simptoma kolere, savjetovao se lijek koji sadrži ugljen i korištenje eteričnih ulja.
Zahvaljujući slobodi slobode pojavili su se mnogi “čudesni liječnici” sa svojim najučinkovitijim tretmanima. “Važno je napomenuti da je sredinom 19th stoljeća čak ni liječnici nisu znali točno kako se bolest širi”, – podsjeća Csaba Fazekas. Zatim je dodao da je jedno sigurno,
u to vrijeme nije bilo poricatelja kolere.
Prema njemu, Vlada, a kasnije i komisija, učinili sve što je bilo u njihovoj moći i mogućnostima, temeljeno na suvremenim medicinskim standardima. U Pešti-Budim je napravljen poseban odjel u bolnici isključivo za oboljele od kolere, u vrijeme kada se u bolnice nije išlo na liječenje nego kao posljednji korak prije smrti. Naravno, izvan bolnica su zaraženi ljudi bili odvojeni od stanovništva jer je pojam karantene poznat još od srednjeg vijeka.
Od listopada 1848. djelovao je operativni odbor – Odbor za nacionalna pitanja kolere – za prikupljanje podataka o epidemiji kako bi mogli predvidjeti njezino širenje i težinu.
Revolucionarne vojne akcije imale su istodobno i negativne i pozitivne učinke. S jedne strane, ekonomski i trgovinski zastoj uzrokovao je poteškoće, iako su oružani sukobi natjerali ljude da ostanu kod kuće i neko vrijeme ne putuju. Kretanje vojnih trupa tehnički je stvorilo karantensku situaciju među civilima jer su se bojali kretati se.
S druge strane, zbog nepostojanja jedinstvene mađarske politike i revolucionarne situacije tijekom koje su se granice s vremena na vrijeme ponešto mijenjale, učinkovito istupiti protiv kolere i doći do stvarnih brojeva slučajeva i žrtava bilo je nemoguće. Međutim, možemo pretpostaviti da su dva vala kolere između 1848. i 1849. uzela do 200-250 tisuća života.
Zanimljivo je primijetiti da
epidemija se pojavila u propagandi revolucije
također. Gdje god je otkrivena, povezivala se s Rusijom i ruskim vojnicima, navodeći da oni vuku koleru u Mađarsku. Ipak, to nije bila istina jer je bolest već bila u zemlji kada su te trupe prešle granice početkom 1849. godine.
Pročitajte iOčaravajuća uniforma mađarskih husara – FOTOGRAFIJE
Izvor: indeks.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mise na današnjem skupu Pétera Magyara u “prijestolnici Fidesza” – FOTOGRAFIJE
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 5. svibnja 2024
FOTOGRAFIJE: Marš živih u Budimpešti
5+1 zabavnih činjenica o Mađarskoj – neke bi mogle biti iznenađenje
Mađarski 'premijer u sjeni': Potrebna jaka Europa
Sveučilište Széchenyi István predstavlja svoj razvoj stranim diplomatskim čelnicima u Mađarskoj