Proboj mađarskog znanstvenika u liječenju sljepoće
Grupa međunarodnih znanstvenika, predvođena biomedicinskim istraživačem dr. Botondom Roskom, nedavno je napravila napredak u području liječenja sljepoće.
U mađarskoj povijesti nikad nije nedostajalo nevjerojatnih znanstvenika koji su pridonijeli promjeni nekog područja ili su to učinili sami. Sjetite se samo Lászla Bíróa i njegove kemijske olovke, Tivadara Puskása i njegove telefonske centrale ili
Edward Teller, koji je zauvijek promijenio svijet.
Sljepoća je medicinsko stanje za koje se do sada smatralo da je nepovratno.
Dr Roska i njegov tim uspjeli su djelomično vratiti vid slijepoj osobi uz pomoć genske terapije.
Iako je ovo samo prvi korak ka možda jednog dana vraćanju mogućnosti potpunog vida, znanstvenici se jako nadaju jer se proces konačno može ubrzati. Trenutno rade i s tri druge terapije.
Većina bolesti koje utječu na sposobnost vida nastaju zbog nepravilnog rada mrežnice. Povezan je s mozgom samo u vrlo rijetkim slučajevima. Retinitis pigmentosa je kriv za oko 10-20% onih bolesti s ovakvim nesretnim ishodom. Oni koji pate od ovog stanja nisu imali izbora nego prihvatiti da postupno gube vid. Međutim, sada postoji nada da će jednog dana, čak i ako ne u potpunosti, vratiti neke od svojih sposobnosti vida.
As 24.hu piše: Dr. Botond Roska prvi je put spomenuo ideju genske terapije prije 20 godina. Nažalost, s nedostatkom odgovarajuće tehnološke podloge, nije mogao provesti svoj plan. Zahvaljujući razvoju ovih tehnologija i pažljivo osmišljenoj metodologiji,
Ovaj ponedjeljak donio je rođenje novog znanstvenog područja: vizualne rehabilitacije, ploda 13 godina rada.
Sposobnost gledanja počinje s mrežnicom, delikatnim i osjetljivim slojem koji se nalazi u stražnjem dijelu oka. “To je praktički biološko računalo koje stvara oko 30 prezentacija dolaznog videa”, kaže dr Roska. Ovaj video je svjetlost koja dodiruje naše oči koju zatim "snima" mrežnica. “Naš mozak ne vidi. Samo pokušava shvatiti stvarnost na temelju ovih videa.”
Dr Roska objašnjava sve mehaničke elemente gledanja kao da je hamburger. Gornji dio punđe je sloj osjetljiv na svjetlo; meso i povrće u sredini su slojevi u kojima se događaju svi izračuni, što znači da je to dio u kojem se formira slika. Konačno, druga polovica peciva je sloj ganglijskih stanica retine. Studija koju je objavio tim radila je s ovom ganglijskom stanicom; međutim, to nije jedini dio oka na kojem genska terapija može biti učinkovita.
U slučaju pacijenta kojemu nedostaje ovaj gornji sloj, osjetljiv na svjetlo, on će ili imati vrlo malo sposobnosti da osjeti svjetlo ili će imati apsolutno ništa. U njegovom slučaju treba liječiti ganglijsku stanicu. Prilikom liječenja pacijenta iz studije, primio je jednokratnu injekciju u jedno oko u kojoj su neki adeno-povezani virusi prenijeli gen na mjesto gdje je bio potreban za kodiranje određene vrste proteina. Ovi virusi sami po sebi nisu sposobni za reprodukciju i infekciju. One su isključivo način prijenosa gena.
Nakon primanja injekcije slijedi dugo razdoblje učenja s parom naočala koje u osnovi stvaraju video za oko i projiciraju ga na mrežnicu. Ovo zamjenjuje one mehaničke procese koji se događaju u sredini hamburgera, kao što je gore spomenuto. Uz naočale ide i maleno računalo koje nam stane u džep. Nakon četiri mjeseca, kada je pacijentica uspjela prepoznati zebru na ulici, započeli su pravi eksperimenti.
Gledanje na ovaj način potpuno je drugačije od prirodnog procesa. Pacijent kaže da je osjetio neku vrstu “vertikalna vibracija”, ne vide se boje, a veličina i kontrast objekta također igraju veliku ulogu u identificiranju svijeta oko sebe. Budući da su liječili samo jedno oko, da pacijenta ne zbunjuju dimenzije, za koje su nam potrebna oba oka, dr. Roska kaže da bi na ljestvici od jedan do sto za ovakav razvoj vida dao ocjenu deset. Međutim, ovo je tek prvi korak!
Iako nije najbolja metoda, najlakša je. Terapija ganglijskim stanicama ne razlikuje genetske mutacije koje uzrokuju sljepoću, pa liječenje može biti uspješno za širi krug pacijenata s različitim bolestima.
– kaže dr Roska
“Stalno griješimo, to je način na koji radimo, ali nikad ne odustajemo.”
Pročitajte iPrije 172 godine rođen je jedan od najvećih mađarskih znanstvenika Loránd Eötvös
Izvor: 24.hu, hvg.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Vlakove i autobuse u Mađarskoj sada je lakše pratiti u stvarnom vremenu!
Mađarska slavi 20. obljetnicu članstva u Europskoj uniji
U Mađarskoj se pojavljuju nove benzinske postaje!
Ogorčenje: doći do jezera Balaton iz Budimpešte postaje znatno teže
Budimpeštanska svjetski poznata slastičarnica Ruszwurm mogla bi zauvijek zatvoriti svoja vrata
Još jedan dan, još jedan ubod nožem u Mađarskoj: svađa stranih državljana odnijela život