Priče pet istaknutih mađarskih liječnika
Svijet može mnogo zahvaliti briljantnim liječnicima i znanstvenicima koji su svojim istraživanjima i studijama zauvijek promijenili područje medicine i učinili svijet boljim i zdravijim mjestom. U Mađarskoj su, osim spasitelja majki Ignáca Semmelweisa, mnogi drugi liječnici svojim znanstvenim radovima pisali povijest. Evo pet najvećih mađarskih liječnika u povijesti.
Tivadar Margó (1816. – 1896.)
Rođen je 5. ožujka u srpskoj obitelji mađarskog podrijetla. Nakon završene gimnazije u Pešti, pohađao je Peštansko sveučilište od 1834. do 1838. gdje je studirao medicinu, biologiju i društvene znanosti. Godine 1840. dobio je svjedodžbu liječnika i nastavio studij u Beču, a godinu dana kasnije još jednu svjedodžbu kirurga i liječnika.
Iste se godine vratio u Mađarsku i počeo predavati na sveučilištima i pisati studije. Bio je prvi koji je popularizirao biologiju i medicinu u Mađarskoj.
Predavao je i studentima u Kolozsvár, Transilvanija te objavio nekoliko studija i knjiga u inozemstvu. Osim studija medicine, značajne korake napravio je i na području zoologije.
Margó se često naziva mađarskim Charlesom Darwinom.
József Árkövy (1851. – 1922.)
Gimnaziju je započeo u Nagyszombatu (danas Slovačka). Započeo je studij medicine na Sveučilištu u Budimpešti 1871. godine. Najprije je dobio diplomu liječnika, kasnije kirurga i konačno zubara. Početkom studenoga 1876. preselio se u London gdje je na Stomatološkoj kirurškoj školi nastavio studij. Godinu dana kasnije diplomirao je stomatologa i vratio se u Mađarsku.
Godine 1881. počeo je predavati stomatologiju na Sveučilištu u Budimpešti. Devet godina kasnije otvorio je vlastitu ordinaciju i dao sve od sebe da stomatološka ordinacija u Mađarskoj postane najprofesionalnija. Bio je prvi mađarski stomatolog.
Árkövy je objavio nekoliko knjiga, studija i članaka na mađarskom i engleskom jeziku. Njegovo zvanje i veliko znanje bili su poznati diljem kontinenta.
Godine 1918. postao je prvi svjetski profesor stomatologije.
Róbert Bárány (1876. – 1936.)
Rođen je od majke Austrijanke i oca mađarskog Židova 22. travnja. Bio je najstariji od šestero djece u obitelji. Medicinski fakultet pohađao je u Beču i diplomirao 1900. Godine 1905. počeo je raditi na Klinici za otorinolaringologiju.
Bárány je prvi u povijesti zapisao građu ljudskih ušiju i njihov rad. Prije Bárányja medicina je samo pretpostavljala neke podatke iz pokusa na životinjama. Također, bio je prvi znanstvenik koji je postavio medicinsku teoriju o ljudskom sustavu ravnoteže.
Bárány je primijetio da pacijenti koji su ispirali uši prehladnom ili pretoplom vodom prije pregleda dobivaju vrtoglavicu. Ovaj fenomen objasnio je jednostavnim biološkim objašnjenjem: tekućina u ljudskom uhu ima približno 37 Celzija. Ako se temperatura te tekućine promijeni, to uzrokuje vrtoglavicu. Također je otkrio da postoji jaka veza između očiju i ušiju.
Dobio je liječnički pregled Nobelova nagrada 1915. u Stockholmu za svoje istraživanje.
György Békésy (1899. – 1972.)
Rođen je u Budimpešti i tamo je započeo gimnaziju. Budući da je njegov otac mnogo putovao, morao ih je prekinuti i nastaviti u Istanbulu i kasnije u Zürichu. godine započeo je sveučilišni studij Švicarska. Studirao je kemiju, fiziku i matematiku.
Otkrio je da svaki drhtaj stvara zvučne valove koji postaju podražaj u unutarnjem dijelu uha (pužnici). To znači da nije ljudski mozak taj koji prvi prepoznaje zvukove, već pužnica. Naravno, taj se proces događa u iznimno kratkom vremenu.
Iako je bio liječnik, njegovo je istraživanje 1961. godine nagrađeno Nobelovom nagradom za medicinu.
Békésy se preselio u Honolulu na Havajima kada je otišao u mirovinu gdje je osnovao vlastiti laboratorij. Umro je 1972. i pokopan je prema havajskim običajima: njegov pepeo je prosut u ocean. Preostali medicinski alati njegovog laboratorija, knjige i studije čuvaju se na Sveučilištu Hawaii.
János Selye (1907. – 1982.)
Rođen je u Beču od oca Mađara i majke Austrijanke. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Komáromu. Bio je odličan u učenju jezika. Do završetka gimnazije govorio je već šest različitih jezika. Da bi nastavio očevo naslijeđe – bio je liječnik – diplomirao je u Pragu i stekao diplomu medicine. Od 1932. počeo je predavati na Sveučilištu McGill u Montrealu, Kanada.
Bio je prvi znanstvenik koji je postigao značajne rezultate na području istraživanja stresa. Iako je prije nekoliko drugih liječnika proučavalo stres, Selye je prvi dao novo značenje ovom području.
Selye je postavio najistaknutiju teoriju vezanu uz stres. Otkrio je da kvarovi živaca ne uzrokuju nužno stres. Njegova poznata izreka je bila da je jedino stanje kada ljudi ne doživljavaju stres smrt. Također, prvi je koji je osim štetnih učinaka stresa istaknuo i one pozitivne.
Volite povijesne priče? Pronađite više u povezanim postovima u nastavku!
Istaknuta slika: Wikimedia Commons autora Józsefa Marastonija
Izvor: Wikipedia, www.korkep.sk
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 1. svibnja 2024
Kandidat Fidesza za gradonačelnika Budimpešte obećava čistu, organiziranu Budimpeštu
Nova noćna linija iz ovog mađarskog grada za Varšavu!
Von der Leyen: Mađari su ojačali Europu, mađarski povjerenik: Ovo nije EU kakvu smo sanjali
Vlakove i autobuse u Mađarskoj sada je lakše pratiti u stvarnom vremenu!
Mađarska slavi 20. obljetnicu članstva u Europskoj uniji
Kako 1
[…] Svijet može mnogo zahvaliti briljantnim liječnicima i znanstvenicima koji su svojim istraživanjima i studijama zauvijek promijenili područje medicine i učinili svijet boljim i zdravijim mjestom. U Mađarskoj su, osim spasitelja majki Ignáca Semmelweisa, mnogi drugi liječnici svojim znanstvenim radovima pisali povijest. Evo pet najvećih mađarskih liječnika u povijesti, više pročitajte OVDJE. […]