U vrijeme kada je bila korida u Budimpešti
Prema index.hu, borbe s bikovima održavaju se tek u nekoliko latinskih zemalja, a na Zapadu se na njih gleda s gnušanjem, oprostnim prezirom ili potajnom zavišću, gdje se uglavnom računa kao barbarska tradicija koja dočarava atmosferu gladijatorskih igara. Iako se danas uglavnom radi o Španjolskoj, inicijativa je početkom prošlog stoljeća htjela raširiti borbe s bikovima u srednjoj Europi. Nadalje, glavni grad Mađarske igrao bi ključnu ulogu u konceptu.
Iako su tzv. “mamljenja životinja”, drugim riječima borbe životinja često organizirane u Pešti sve do kraja 18.th stoljeća, mađarska publika i vlasti bile su nesklone ideji održavanja borbi s bikovima stoljeće kasnije. Ideju o borbama s bikovima i seriji nalik srednjovjekovnim dvobojima prvi je pokrenuo jedan bečki poduzetnik 1899. godine, ali je njegov plan propao zbog protesta Nacionalne udruge za zaštitu životinja i oklijevanja vlasti.
Ipak, pet godina kasnije toreadori su dobili priliku nastupiti pred peštanskom publikom. Ovaj put su dva bankara inicirala događaj nadajući se da bi Budimpešta mogla postati centar borbe bikova u regiji. Čak su izgradili ogromnu i modernu arenu gradskom parku biti domaćin ovih događaja. Iako su nekako uspjeli uvjeriti vlasti, zajedničko mišljenje je ipak bilo podijeljeno: pristaše su se nadale procvatu turizma, a oporba se bojala da će mučenje životinja uvesti “španjolsko barbarstvo”.
Tisak je oduševljeno izvještavao o pripremama, toreadorima i bikovima. Grupu toreadora predvodio je Ambriose Boudin (poznat i kao Pouly Fils), slavni toreador iz Provanse. Međutim, bilo je malo problema s bikovima. Dok su organizatori naručili posebne toro bravo bikova obučenih za borbe, koji su bili manji i agresivniji od mađarskih bikova, ali željeli su predstaviti i mađarske vrste.
Publika je, naravno, bila znatiželjnija vidjeti mađarske bikove, pa je nekoliko iznajmljivača za događaj ponudilo svoje najgore ćudi. Borbe koje su se održavale u glavnom gradu ne bi završile smrću životinje, toreadori bi samo zabadali igle s vrpcama u njihova tijela, dajući im na taj način znak da ih mogu kriliti.
Borbe bikova su se održavale između 11th lipnja i 14th srpnja 1904., no komplikacije su nastale odmah prvog dana: Boudina je ranio jedan od bikova, pa nekoliko večeri nije mogao nastupiti. Same borbe s bikovima nisu bile popularne kao što se očekivalo: unatoč jeftinim ulaznicama, arena nije bila puna, a metoda spašavanja bikova nije zadovoljila publiku i nije umirila one koji su bili zabrinuti životinje.
Tako su organizatori odlučili da će oporavljeni Boudin posljednju predstavu završiti s coup de grace, no nadležnima je to bilo previše pa su se umiješali. Osim toga, bik se oslobodio u Gradskom parku pa su borbe zabranjene nakon deset nastupa.
Ali prije toga, borba mađarskih bikova i “španjolskih” toreadora održana je 7th dan. Mađarski bikovi, koji nisu bili obučeni za borbe, samo su stajali dok su ih toreadori pokušavali razbjesniti. Nisu ih mogli natjerati da se bore, pa je cijeli plan propao.
Unatoč neuspjehu, neki su htjeli organizirati još jednu koridu u Budimpešti u okviru srednjoeuropske turneje dvadesetak godina kasnije. U nedostatku potrebnih dozvola, korida je održana u Újpestu (u to vrijeme neovisnom), ali niti aktivisti za prava životinja nisu je shvatili ozbiljno. Nitko se više nije zabrinjavao zbog uvođenja “španjolskog barbarstva” u Mađarsku.
Istaknuta slika: www.fortepan.hu/Balassa Péter
Ce: bm
Izvor: http://index.hu/
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mađarska vlada je u inozemstvu kupila nekretnine vrijedne 80 milijuna eura
FM Szijjártó u Londonu: Mora se učiniti sve za opstanak mađarskog naroda
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 8. svibnja 2024
NAJNOVIJE: Kineski predsjednik Xi Jinping stigao u Budimpeštu – VIDEO, AŽURIRANJE
Belgijski krijumčar ljudi izazvao masovnu nesreću u Mađarskoj, osuđen na 8 godina
Pažnja: Promjena voznog reda na željezničkoj liniji Budimpešta-Beč