Nepoznati dokumenti o povijesti Mađarske pronađeni su u Vatikanu
Mult-kor.hu javlja kako je neprocjenjive dokumente od dva i pol stoljeća obradila i objavila Mađarska akademija znanosti.
Prema riječima Sergia Pagana, biskupa Vatikanskog tajnog arhiva, zbirka sadrži gotovo 1500 predmeta, a pruža mogućnost ispitivanja gospodarskog potencijala mađarskih crkvenih institucija u kasnom srednjem vijeku, sastavljanja popisa mađarskih crkvenih velikodostojnika, te analizirati odnos mađarske crkve i talijanskih bankovnih kuća.
„Kao odlučujuća sila tog doba, papinstvo je imalo mnoge veze s europskim državama, uključujući i Kraljevinu Ugarsku. Stoga, zahvaljujući istraživanjima Camara Apostolica (najvažnijeg gospodarskog papinskog ureda), naše znanje o srednjovjekovnom Ugarskom Kraljevstvu je prošireno”, rekao je Péter Tusor, voditelj istraživačke skupine. „Može se stvoriti točnija slika o životu crkvenih zajednica, o njihovom osobnom sastavu, ekonomskoj moći i prihodima. Ovi dijelovi gospodarske i kulturne povijesti mogu biti korisni za sve istraživače srednjeg vijeka”, dodao je.
S dva sveska publikacije, broj svezaka objavljenih kao rezultat istraživanja vatikanskih arhiva povećan je na 15. „5 od njih nastalo je nakon 2012. godine, uz potporu Mađarske akademije znanosti“, rekao je Péter Tusor. Prema riječima povjesničara, još uvijek postoji snažan interes za doba koje je zastupljeno u sada objavljenim zbirkama. Skrenuo je pozornost i na činjenicu da je posljednjih stotinjak godina obrađenog razdoblja određeno borbama Ugarskog kraljevstva protiv širenja Osmanskog Carstva.
U ovoj borbi veliku je ulogu imalo i papinstvo. “U prvom svesku objavljeni su mnogi dokumenti o diplomatskim koracima oko organizacije obrane od Turaka”, rekao je Tusor, dodavši da je renesansno papinstvo dalo Hunjadiju i Jageloncu svu podršku koju je moglo. Pape su smatrale da je Italija, ali i sam Rim također u opasnosti, ali europske političke i vojne prilike nisu dopuštale tako jedinstvenu akciju kao tijekom križarskih ratova.
Povjesničar smatra da je sjećanje na bitku kod Beograda 1456. godine još uvijek živo, a postoje mnoge zablude oko zvona koje je naredio papa Kalikst III. Istaknuo je da su dosadašnja istraživanja također razjasnila da papa nije želio slaviti pobjedu zvonjavom jer su Turci počeli opsadu dvorca tek 3 dana nakon papine naredbe. Nije istina ni da je papa Kalikst III. naredio podnevno zvonce zbog Turaka. Dao je upute da se javljaju svakih pola sata između 3 i 6 sati. Podnevna zvonjava postala je uobičajena tek nekoliko desetljeća kasnije, kada je na Koncilu u Konstanzi određeno da simbolizira Isusovu muku.
na temelju članka mult-kor.hu
prevela Vivien Pásztai
Foto: pixabay, mult-kor.hu
Izvor: http://mult-kor.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 2. svibnja 2024
Nečuveno: Tinejdžer uhićen zbog planiranja napada na džamiju u Mađarskoj – VIDEO
Sada možete kupiti karte za izložbe i razgledavanja na platformama Wizz Aira!
Marš živih koji će se ove nedjelje održati u Budimpešti
Nepredviđeno: Mađarski gastarbajteri napuštaju Austriju – evo zašto
OECD vidi kako mađarsko gospodarstvo jača