VIDEO, FOTOGRAFIJE: Najistočnije mađarsko selo na svijetu uz Crno more
Nekoliko kilometara od Crnog mora smjestio se Ojtuz, istočnomađarsko naselje osebujnog šarma. Ovdje mještani govore arhaičnim mađarskim dijalektom, ponoseći se svojom Rimokatoličkom crkvom. Iako ne čitaju niti pišu na mađarskom, jezik se i dalje koristi u obiteljskim domovima i na ulicama. Pulitzerom nagrađeni mađarski novinar Vujity Tvrtko (Szilárd Balogh) nedavno je istraživao ovu jedinstvenu etničku regiju.
U fascinantnom YouTube video, Tvrtko otkriva Ojtuz kao više od 1,000 kilometara istočno od Budimpešte, blizu Constanțe, istaknute rumunjske luke. Lokalni Mađari u ovoj regiji govore rijetkim mađarskim dijalektom, oblikovanim njihovim korijenima u zapadnoj Moldaviji, regiji koja je sada dio Rumunjske (istočni dio Moldavije je neovisna država, Republika Moldavija, gdje je 1/3 stanovništva Ruski).
Foto: PrtScr/Youtube
Mađarska zajednica u zapadnoj Moldaviji vuče svoje podrijetlo od Szeklera koji su pobjegli od habsburškog ugnjetavanja u 18. stoljeću. Njihovi su preci odabrali slobodniji, ali puno teži život napustivši domovinu i nastanivši se u blizini rijeke Szeret u zapadnoj Moldaviji. Tisuće njih govore mađarski iako nemaju mađarske svećenike, škole i kulturne ustanove. Poznat kao csángós, ovi etnički Mađari rimokatoličke vjere žive uglavnom u rumunjskoj regiji Moldavije, posebno u okrugu Bákó (Bacău).
Lokalna djeca pohađaju nastavu mađarskog, ali nastaju izazovi jer pravoslavni svećenici osuđuju mađarski kao jezik đavla. U ovoj duboko religioznoj zajednici takva kritika ima veliku težinu, obeshrabrujući mnoge da prihvate svoje jezično nasljeđe.
'Očevi osnivači' najistočnijeg mađarskog sela na svijetu dolaze iz Lujzikalagora, Zapadna Moldavija. Ovo neobično selo (Luizi-Călugăra na rumunjskom) može se pohvaliti jednim od najvećih csángó zajednice u županiji Bákó, koja broji 3,553 stanovnika. Tamo 90% stanovnika zna arhaičnu verziju mađarskog jezika.
Mađarsko selo mješovite baštine
Nakon Prvog svjetskog rata, ovi su pioniri migrirali u Ojtuz, namamljeni obećanjem Rumunjske o kopnu uz Crno more. Nasuprot tome, Lujzikalagor se suočio s ekonomskim poteškoćama. Migracija je započela s trojicom muškaraca koji su izgradili prve kuće, a kasnije im se pridružilo preko 60 drugih, s daljnjim valovima nakon Drugog svjetskog rata.
Unatoč njihovim poteškoćama, Ojtuz se može pohvaliti prekrasnom rimokatoličkom crkvom, iako se mise održavaju isključivo na rumunjskom, što je podsjetnik na jezične izazove s kojima se zajednica suočava. Bez mađarskih škola, lektire ili Biblije, mještani uspijevaju sačuvati svoj jezik kroz svakodnevne interakcije. Prema izvješću Vujityja Tvrtka, nitko od stanovnika nikada nije bio u Mađarskoj ili čak Transilvaniji, domu za više od milijun Mađara koji uglavnom žive u Szeklerlandu, regiji udaljenoj nekih 3-400 kilometara.
S ograničenim mogućnostima zapošljavanja, mlađa generacija traži posao u inozemstvu, raspršujući se po Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Povratci kući događaju se tijekom svečanosti, ali budućnost zajednice suočava se s neizvjesnošću. Arhaični mađarski jezik i njegova bogata kulturna tapiserija mogli bi nestati nakon jedne ili dvije generacije jer nitko više neće govoriti mađarski, samo rumunjski, talijanski, španjolski ili engleski.
Trenutno u Ojtuzu živi 500 stanovnika, sažimajući zadivljujuću mješavinu povijesti, jezika i otpornosti jedinstvene zajednice koja se suočava s izazovima modernosti.
Pročitajte također:
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Što se događa u Budimpešti? Kineski žandarmi dobrovoljci ne daju istaknuti nijednu zastavu osim kineske – VIDEO
Ministar Gulyás: Mađarska želi ostati izvan ukrajinskog rata
Inovacija: U Mađarskoj se otvaraju nove trgovine bez blagajne bez prekida!
BYD će imati svoju prvu europsku tvornicu električnih automobila u Mađarskoj
Budimpešta je postala jedan od najnapučenijih gradova na svijetu!
Ministar Gulyás: U interesu je Mađarske da privuče što više kineskih ulaganja