Što će biti s dugo očekivanim projektom kineske željeznice Budimpešta-Beograd?
Mađarska želi klasificirati sve podatke uključene u ugovore za projekt željeznice Budimpešta-Beograd vrijedan 2.1 milijardu dolara za deset godina, prema nacrtu zakona, kako bi osigurala potpisivanje ugovora o zajmu "što je prije moguće", izvještava The New York Times.
U prijedlogu zakona od 31. ožujka, koji je parlamentu podnio zamjenik premijera Zsolt Semjén, tvrdi se da je njegov cilj pomoći u osiguravanju zajma od kineske Export-Import banke za financiranje projekta. Prijedlog zakona proglašava projekt "od prevladavajućeg javnog interesa" i izuzima ga od nekoliko pravila koja reguliraju gradnju. Otprilike 85 posto financiranja dolazi iz Kine kao zajam, dok 15 posto osigurava Mađarska. Mađarska se već prijavila za kineski kredit.
Dio mađarske željeznice od 150 km (93 milje) izgradit će CRE Consortium, koji uključuje holding tvrtku Opus Global, koju kontrolira Lorinc Meszaros, suradnik premijera Viktora Orbana. Druga polovica pobjedničkog konzorcija u vlasništvu je tvrtke China Tiejiuju Engineering & Construction Kft. i China Railway Electrification Engineering Group Kft., koja predstavlja tvrtku kineskih državnih željeznica.
Pročitajte iMađarska i Kina ubrzat će pregovore o zajmu za nadogradnju željezničke linije Budimpešta-Beograd
Projekt je pretrpio značajna kašnjenja. Kina, Srbija i Mađarska potpisale su memorandum o razumijevanju o željezničkoj ruti dugoj 370 km (230 milja) u prosincu 2014. u Beogradu, a očekivalo se da će projekt biti završen do 2017. Izgradnja u Srbiji započela je krajem 2017. nakon što je Srbija uzela kredit 297.6 milijuna dolara od kineske Exim banke.
Projekt, dio pekinške inicijative Jedan pojas, jedan put namijenjen otvaranju novih vanjskotrgovinskih veza za kineske tvrtke, bio je u zastoju godinama. Ključni podatak u ugovoru o kreditu je kolika će Mađarska plaćati kamatu. Promatrači sugeriraju da su se pregovori o kreditu razvlačili zbog neslaganja oko točnih uvjeta.
"Ovaj prijedlog zakona je ključan kako bi se osiguralo potpisivanje ugovora o zajmu što je prije moguće", tvrdi vlada u zakonu.
Prema izjavi Opusa iz 2019., holding bi mogao zaraditi prihode u vrijednosti od oko 295 milijardi forinti (1 milijarda dolara) od projekta tijekom planiranog petogodišnjeg razdoblja izgradnje.
Pročitajte iMađarski ministar vanjskih poslova vodi razgovore o modernizaciji željezničke pruge Budimpešta-Beograd
Izvor: New York TIMEs
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Orbánov kabinet: Mi smo ti koji Europskoj uniji čine uslugu
Od proslave Dana Europe do novih izložbi: ovdje su neki od najboljih programa u Budimpešti kojima možete prisustvovati u svibnju
Pad i izvoza i uvoza u Mađarskoj – službeni podaci
Potpuno novi Budapest Airport Hotel je na putu – zapanjujući VIZUALI
11 popisa za EP koji će se natjecati u Mađarskoj 9. lipnja
Mise na današnjem skupu Pétera Magyara u “prijestolnici Fidesza” – FOTOGRAFIJE
3 Komentari
Svaka nacija koja posuđuje novac od Kine ili dopušta kineskim tvrtkama da grade bilo što, igra se vatrom. Samo dobro pogledajte neke pacifičke otočne nacije ili neke afričke nacije koje su učinile isto što žele učiniti Mađarska i Srbija. Neke od tih nacija su u dugovima (Kinezima) do dubine, a sada Kina posjeduje projekte koje je izgradila. Dobra lekcija kako se u tuđoj zemlji učvrstiti bez obuvanja vojničkih čizama.
Ne bi li posudba tog novca od Europske banke ili Svjetske banke bila bolja/sigurnija opcija?
Ovakvim projektom treba zaposliti nedovoljno zaposlene LOKALNE (posebno srpske) građevinske radnike. Kinezi gotovo uvijek inzistiraju na korištenju SAMO vlastitih radnika.
Činjenica da Orban želi ovu tajnu 10 godina govori sve što trebate znati. Opet će njegovi suradnici puniti džepove na račun mađarskog naroda. Orban se ne bi usudio pokušati financirati ovo preko Europe jer Orbanova vlada to nije pravilno ponudila u skladu s europskim zakonom. Cijela stvar smrdi…
Pristranost takvih članaka i komentara može se pronaći u korištenim pridjevima i nepostojanju bilo kakve alternativne perspektive. Takvo jednostrano ili iskošeno novinarstvo miriše na ono što se 50-ih i 60-ih nazivalo “žutim” novinarstvom. I to je još jedan razlog zašto se MSM-u ne vjeruje i često ignorira.