Zašto je Trianon i nakon 100 godina tako razoran za Mađare?
Trianonski ugovor, potpisan 4th lipnja 1920., iako je prošlo stotinu godina, još uvijek je društvena trauma za mnoge Mađare. Prema reprezentativnom istraživanju Györgya Csepelija iz 2010. godine, 66% ispitanika, što je dvije godine kasnije naraslo na 68%, nazvalo je Trianon najvećom tragedijom u mađarskoj povijesti. Na drugom je mjestu revolucija 1956. i kasnija odmazda, dok je holokaust, progon Židova i njihova deportacija treći najtragičniji događaj u mađarskoj povijesti.
24 piše da, prema nalazima Instituta Publicus iz 2018., 73% Mađara smatra da je Trianonski ugovor najtragičniji događaj u dugoj povijesti Mađarske. U 2020. taj je broj porastao na 83%, bez veze s političkim uvjerenjima ispitanika.
Čak i prema međunarodnoj anketi koju je ove godine proveo Pew Research Center, dvije trećine Mađara složilo se da pojedini dijelovi susjednih zemalja i danas pripadnu Mađarskoj.
Posve je razumljivo zašto Mađari, koji su izravno postali manjine, pa čak i izravno zbog ugovora doživljavaju diskriminaciju, teško prihvaćaju taj događaj, no kako je odcjepljenje područja utjecalo na one koji u to nisu bili izravno uključeni? Zašto to doživljavaju kao traumu i kako povijesni događaj može preživjeti u javnoj svijesti? Zašto Trianonski ugovor još uvijek boli nakon 100 godina?
Pročitajte iVelika većina Mađara smatra da je Trianonski ugovor bio 'nepravedan, pretjeran' - istraživanje
Povijesne traume pogađaju nas iz generacije u generaciju
Znamo puno stvari o prirodi i učincima osobne traume. Međutim, ne znamo toliko o stresnim događajima kojih se generacijama sjećaju ljudi koji pripadaju grupi ili naciji. Trianonski ugovor za mnoge je Mađare kolektivna, povijesna trauma.
Određeni događaji mogu, zapravo, izazvati šok, tjeskobu ili depresiju bez izravnog osobnog angažmana.
Ovaj fenomen je prvo primijećen kod djece preživjelih holokausta, no kasnije je isto ponašanje otkriveno i kod drugih skupina, te je teorija dobila potvrdu. Takva povijesna trauma može biti jednokratan događaj, ali može biti i stoljećima diskriminacije i ugnjetavanja. Potonji, dugotrajni proces očito ima snažniji učinak na stanje izravno preživjelih, ali i njihovih potomaka. Prema nekim istraživanjima, učinak koji se prenosi kroz generacije može biti psihološki, ali može biti i socijalni, kulturološki, neurobiološki, a prema nekima čak i genetski.
Pročitajte iNi vojni uspjesi Mađarske nisu mogli zaustaviti Trianon
Na percepciju takvih traumatičnih događaja od strane pojedinaca, međutim, uvelike mogu utjecati njihove zajednice. Događaji koji su se dogodili u prošlosti, ali koji su još uvijek aktivni dijelovi suvremene kulture, legitimno će utjecati na trenutno stanje svijesti ljudi i njihovo tumačenje aktualnih problema.
Dakle, kolektivnu traumu mogu osjetiti ne samo oni koji su s njom izravno povezani kroz iskustvo diskriminacije, ili oni koji imaju obiteljske fotografije ili uspomene vezane uz događaj, već i drugi ljudi kroz različite društvene i političke fenomene, simbole , ili akcije koje podsjećaju grupu ili naciju na incident.
Kao rezultat povijesne traume, često se razvija kolektivni identitet žrtve kada grupa ljudi vjeruje da su žrtve drugih grupa ili tragičnih događaja, stvarajući tako neku vrstu kolektivne stvarnosti za svoje članove. Da bi se to doživjelo potrebno je poistovjetiti se s grupom, osjetiti izravni kontinuitet s događajima iz prošlosti i doživjeti takav poraz kao vlastiti. Ovaj identitet žrtve može povećati osjećaj zajedništva i afiniteta grupe prema svojim članovima. Može smanjiti stres ili čak motivirati članove na akciju.
Politika može donijeti sjećanje na različite načine
Svakako je razumljivo da se sve više govori o Trianonskom ugovoru zbog njegove stote obljetnice, no on je važan element mađarske politike posljednjih nekoliko desetljeća. Između dva svjetska rata, mađarska vlada posvetila je mnogo svojih sredstava oblikovanju uvjerenja o odmazdi i revizionizmu. To se, međutim, uvelike promijenilo nakon 1945. godine. Trianonski ugovor postao je tabu tema i o njemu se nije moglo govoriti. Iako je to bila tabu tema, prema kasnijim istraživanjima, pitanje prekograničnih Mađara i tada je zanimalo mnoge.
Pročitajte iRecepti za deserte iz dijelova Mađarske odvojenih Trianonskim ugovorom
Rušenje sela u Rumunjskoj 1988. i rasprave o planiranoj brani Bős-Nagymaros stavili su u prvi plan pitanje položaja Mađara koji žive preko granice, a ljudi koji žive u kontinentalnoj Mađarskoj počeli su se solidarizirati s manjinskim Mađarima u susjednim zemljama . Nakon promjene režima vraćen je dio revizionističkog programa između svjetskih ratova.
Tema Trianona postala je mainstream u politici i povijesti 2000-ih, a danas je sve više društvenih znanstvenika (poput Ignáca Romsicsa, Györgya Csepelija) smatra društvenom traumom koja i danas duboko pogađa Mađare.
Gubitak teritorija bio je sam po sebi razoran, ali vjerojatno je da su sve patnje Prvog svjetskog rata i razdoblja neposredno nakon njega, zajedno sa španjolskom gripom, dio tog iskustva gubitka, i to bi mogao biti razlog zašto je ta trauma tako žestoko.
Pročitajte iTrianon: Bilo je realno prije 100 godina da Mađarska nestane s karata
Budući da je riječ o stotoj obljetnici događaja, razumljivo je da pitanja vezana uz mirovni ugovor sada zabrinjavaju još više ljudi, no tijekom proteklih desetljeća razni politički i kulturni podsjetnici pokazali su nam kako ispravno tumačiti Trianon. Parlament je 2010. prihvatio Dan nacionalnog jedinstva i od tada je 4. lipnja nacionalni Dan sjećanja u Mađarskoj. U Várpaloti se nalazi memorijalni muzej koji je, prema riječima njegovih tvoraca, “jedna od najhrabrijih, najvažnijih i najučinkovitijih institucija mađarske kulturne politike sjećanja”. Postoji internetska baza podataka pod nazivom 'Köztérkép' (Javna karta), koja je neovisna i održava se dobrovoljnim radom. Baza podataka sakupila je ukupno 254 mađarska spomenika i umjetnina koji su na neki način povezani s Trianonskim ugovorom. Rock opera 'Trianon', temeljena na osobnim sjećanjima, u režiji Gábora Koltaya, debitirala je prije dvije godine, primjerice, a komemoracije su održane 4.th lipnja 2020. u cijeloj Mađarskoj.
Iako je riječ o tužnom i poraznom događaju iz mađarske prošlosti, ovakvi tragični događaji su oni koji nas Mađare istinski povezuju i nadahnjuju da se nastavimo boriti.
Pročitajte iTrianon 100 – Orbán: Mađarska opet pobjeđuje
Izvor: 24.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Orbán: Glasati za ljevicu znači podržavati rat
Orbánovi saveznici oligarsi dali su 38 milijardi eura u državne koncesije za autoceste
Osnovan treći mađarski odjel UNESCO-a
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 2. svibnja 2024
Nečuveno: Tinejdžer uhićen zbog planiranja napada na džamiju u Mađarskoj – VIDEO
Sada možete kupiti karte za izložbe i razgledavanja na platformama Wizz Aira!
3 Komentari
Glas za najveću tragediju u povijesti Mađarske nije istinit. Revolucija 56 je stvarno na prvom mjestu. Narod Mađarske može se bolje povezati s nečim što je fizički izgubio u Trianonu nego s gubitkom identiteta i kulture kao rezultat revolucije 56. Tri generacije komunističkog ugnjetavanja ostavile su ih bez identiteta koji je ukorijenjen u njima I budućoj generaciji jer su rođeni u njemu i ne znaju niti razumiju razliku. Za oporavak će trebati mnoge generacije, ali nikada u potpunosti. Ako i kada se glasovanje promijeni i Revolucija 56 postane broj jedan. to će biti znak da Mađari ponovno pronalaze svoj identitet.
Napisao sam uvodnik koji je dospio na popis najboljih editorijala u Europi i SAD-u. “Ushićenje se pretvara u tugu kod kuće u Mađarskoj bez korijena”.
http://budapesttimes-archiv.bzt.hu/2013/11/06/elation-turns-to-sorrow-back-home-in-rootless-hungary/
Glas za najveću tragediju u povijesti Mađarske nije istinit. Revolucija 56 je stvarno na prvom mjestu. Narod Mađarske može se bolje povezati s nečim što je fizički izgubio u Trianonu nego s gubitkom identiteta i kulture kao rezultat revolucije 56. Tri generacije komunističkog ugnjetavanja ostavile su ih bez identiteta koji je ukorijenjen u njima I budućoj generaciji jer su rođeni u njemu i ne znaju niti razumiju razliku. Za oporavak će trebati mnoge generacije, ali nikada u potpunosti. Ako i kada se glasovanje promijeni i Revolucija 56 postane broj jedan. to će biti znak da Mađari ponovno pronalaze svoj identitet.
Napisao sam uvodnik koji je dospio na popis najboljih editorijala u Europi i SAD-u. “Ushićenje se pretvara u tugu kod kuće u Mađarskoj bez korijena”.
http://budapesttimes-archiv.bzt.hu/2013/11/06/elation-turns-to-sorrow-back-home-in-rootless-hungary/
Godine 1956. ljudi su se pobunili protiv sovjetskog sustava i granica. Bila je to zapravo borba za obnovu povijesnih institucija i zapravo za tradicionalno ustrojstvo