Nikada ne biste pogodili kada je posljednji stanovnik pećine napustio svoj dom u Budimpešti – fotografije
Mnogi bi nakon gledanja Gospodara prstenova mogli pomisliti da je život pod zemljom romantičan. Ali špilje u Budimpešti svojim stanovnicima nisu nudile ništa drugo osim smrti.
Prve nastambe u liticama nastale su tijekom osmanske okupacije mađarske prijestolnice jer su iskopali špilje za pravilno skladištenje vina. Naravno, vinar koji se brine za piće dobio je i špilju koja je služila kao dom za njega i njegovu obitelj. Nadalje, sve veća potražnja za kvalitetnim vapnencem također je rezultirala s mnogo rudnika u susjedstvu koji su kasnije preoblikovani u nastambe – javlja szeretlekmagyarorszag.hu.
U početku su uglavnom rudari i njihove obitelji stanovali u ovim “stanovima”, a kasnije su postali dio tržišta nekretnina i u njima su uglavnom živjeli podstanari. Sredinom 19.st
četvrtina stanovništva Budafoka, 3,000 ljudi živjelo je u nastambama na liticama.
Velika potražnja potaknula je prilagodbu novih tehnika. Najprije su graditelji iskopali ogromnu udubinu kvadratnog oblika i od nje u svim smjerovima stvorili nastambe u litici. Ljudi su u to vrijeme voljeli stanove na liticama jer su njihovi zidovi bili mnogo otporniji od bilo koje zgrade. Štoviše, bile su im potrebne samo manje izmjene da bi postale useljive.
U svakoj su nastambi bila vrata, zidovi su bili okrečeni, au nekim su slučajevima graditelji u nastambama napravili i dimnjake. Stavili su i jednostavan namještaj, ali nisu mijenjali strop ili pod.
Ovi su stanovi bili favorizirani zbog svoje niske cijene među
siromašni stanovnici Budimpešta.
Na primjer, najam stana u litici u Budafoku iznosio je samo 50-120 mađarskih kruna godišnje, ali se lako moglo dobiti 40-60 kruna u tvornici šampanjca Törley mjesečno. Najam je tada bio vrlo jeftin, a čak se moglo kupiti i stan u litici za 2-3,000 kruna, što je mnogima bilo ostvarivo u razmaku od 10 godina.
Međutim, na prijelazu u 20. stoljeće te su nastambe postale žarišta epidemija jer nisu bile komunalno opremljene, pa se opći osjećaj okrenuo protiv njih da ugrožavaju sve žive u svom susjedstvu.
U većini špilja živjele su siromašne obitelji koje su odgajale mnogo djece. Stoga se više puta događalo da i u najmanjim nastambama zajedno živi 8-10 ljudi. Budući da na stanovima nije bilo prozora, nisu mogli stvarati propuh, pa ga je bilo
gotovo da nema ventilacije u zgradama.
Da stvar bude gora, budući da je kanalizacija bila nezamisliva u takvim nastambama ljudi su kopali rupe za svoje potrebe što je rezultiralo nepodnošljivim smradom ne samo unutra već i u susjedstvu te epidemijama poput tifusa, kolere i gube. U 1910-ima se, primjerice, dogodilo da je od oko 3,000 ljudi koji su živjeli u takvim “zgradama” njih 700 bilo bolesno.
No, unatoč naporima lokalne i državne vlasti, te špilje
ostao naseljen do 1960-ih
jer si njihovi stanovnici nisu mogli priuštiti ništa drugo. Jedna od posljednjih špiljskih stanovnica svoj je dom napustila tek 1971. godine, a njezin je stan sačuvan u izvornom stanju i danas se može posjetiti. Ali današnje cijene nekretnina u glavnom gradu moglo utjecati na razmatranje ponovnog otvaranja ovih stanova na litici.
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mađarska cijena električne energije najniža u EU
Orbánov kabinet: Mi smo ti koji Europskoj uniji čine uslugu
Od proslave Dana Europe do novih izložbi: ovdje su neki od najboljih programa u Budimpešti kojima možete prisustvovati u svibnju
Pad i izvoza i uvoza u Mađarskoj – službeni podaci
Potpuno novi Budapest Airport Hotel je na putu – zapanjujući VIZUALI
11 popisa za EP koji će se natjecati u Mađarskoj 9. lipnja