Šef UN-a želi "klimatsko izvanredno stanje" u cijelom svijetu
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je u subotu na svjetsko “stanje klima hitno” za rješavanje problema globalnog zatopljenja.
Pet godina nakon Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, svijet još uvijek ne ide u dobrom smjeru, rekao je na Summitu o klimatskim ambicijama koji su zajedno sazvali Ujedinjeni narodi i vlade Britanije i Francuske.
Pariškim sporazumom obećano je ograničiti porast temperature na što je moguće bliže 1.5 stupnjeva Celzijusa. Ali obveze preuzete u Parizu bile su daleko od dovoljnih da se tamo stigne. A ni te se obveze ne ispunjavaju, primijetio je.
“Razine ugljičnog dioksida su rekordno visoke. Danas smo 1.2 stupnja topliji nego prije industrijske revolucije. Ako ne promijenimo kurs, mogli bismo doći do katastrofalnog porasta temperature za više od 3 stupnja u ovom stoljeću. Može li itko još uvijek poreći da smo suočeni s dramatičnom krizom?” upitao.
“Zato danas pozivam sve čelnike diljem svijeta da proglase klimatsko izvanredno stanje u svojim zemljama dok se ne postigne ugljična neutralnost.”
Otprilike 38 zemalja već je to učinilo, prepoznajući hitnost i uloge. Sve druge zemlje bi trebale slijediti, rekao je Guterres.
Oporavak od COVID-19 predstavlja priliku da se gospodarstva i društva postave na zeleni put u skladu s Agendom održivog razvoja do 2030., rekao je.
Ali to se još ne događa. Do sada članice skupine 20 najvećih svjetskih gospodarstava troše 50 posto više u svojim paketima poticaja i spašavanja na sektore povezane s proizvodnjom i potrošnjom fosilnih goriva nego na energiju s niskom razinom ugljika. To je nedopustivo, rekao je.
“Bilijuni dolara potrebni za oporavak od COVID-a novac je koji posuđujemo od budućih generacija. Ovo je moralni test. Ne možemo koristiti te resurse za zaključavanje politika koje buduće generacije opterećuju brdom dugova na slomljenom planetu.”
Kako bi se postigla ugljična neutralnost do 2050., sada su potrebni značajni rezovi kako bi se globalne emisije smanjile za 45 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 2010., rekao je.
To se mora u potpunosti odraziti na revidirane i ojačane Nacionalno određene doprinose koje su potpisnici Pariškog sporazuma dužni podnijeti puno prije Konferencije UN-a o klimatskim promjenama sljedeće godine u Glasgowu, Škotska.
Britanija se obvezala smanjiti emisije za 68 posto do 2030. u usporedbi s 1990. Europska unija pristala je smanjiti emisije za najmanje 55 posto do 2030. u usporedbi s 1990., istaknuo je.
“Ove odluke zaslužuju oponašanje. Svaka država, grad, financijska institucija i tvrtka treba usvojiti planove za postizanje nulte neto emisije do 2050. i početi ih provoditi sada, uključujući pružanje jasnih kratkoročnih ciljeva. Ključni sektori emitiranja kao što su pomorstvo, zrakoplovstvo i industrija također moraju predstaviti i implementirati nove, transformacijske mape puta u skladu s ovim ciljem”, rekao je Guterres.
“Tehnologija je na našoj strani. Dobra ekonomska analiza naš je saveznik. Obnovljiva energija je svakim danom sve jeftinija. Klimatske mjere mogu biti katalizator za milijune novih radnih mjesta, bolje zdravlje i otpornu infrastrukturu”, rekao je.
Globalne ekonomske politike i financije moraju biti usklađene s Pariškim sporazumom i ciljevima održivog razvoja.
Vrijeme je da se odredi cijena ugljika; postupno ukinuti financiranje fosilnih goriva i ukinuti subvencije za fosilna goriva; prestati graditi nove elektrane na ugljen; prebaciti porezni teret s prihoda na ugljik, s poreznih obveznika na zagađivače; učiniti obveznim objavljivanje financijskih rizika povezanih s klimom; te integrirati cilj ugljične neutralnosti u sve ekonomske i fiskalne politike i odluke, rekao je.
Privatni financijski sektor mora podržati tvrtke u transformaciji njihovih poslovnih modela, uskladiti svoja ulaganja s ciljem neto nulte emisije i objaviti svoj napredak.
Vlasnici i upravitelji imovine moraju dekarbonizirati svoje portfelje. Međunarodne financijske institucije i nacionalne razvojne banke moraju pomoći u mobiliziranju privatnog financiranja i privatnih ulaganja za zemlje u razvoju. A razvijene zemlje moraju ispuniti svoju obvezu davanja 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju do 2020. kako bi im pomogle da se prilagode, rekao je.
“Još nismo stigli. Naš zajednički cilj mora biti premašiti cilj od 100 milijardi dolara godišnje 2021. i povećati međunarodne javne financije u razdoblju nakon toga. Ali danas prilagodba predstavlja samo 20 posto financiranja klimatskih promjena. Potreban nam je napredak u prilagodbi i otpornosti.”
Ovo je trenutak istine. Ali to je i trenutak nade. Sve više i više zemalja obvezalo se na nultu neto emisiju. Poslovna zajednica ulazi u vlak održivosti. Gradovi nastoje postati zeleniji i pogodniji za život. Mladi preuzimaju odgovornost i traže je od drugih, rekao je. "Razmišljanja se mijenjaju."
Klimatsko djelovanje barometar je vodstva u današnjem svijetu. To je ono što ljudi i planet trebaju u ovom trenutku, rekao je.
“Imamo nacrt: ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Ali svi trebamo proći test vjerodostojnosti: učinimo obećanje o svijetu s nultom mrežom sada stvarnošću.”
Pročitajte iMinistar opovrgava izvješće o planiranom vetu Mađarske na klimatski cilj
Izvor: MTI
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
FM Szijjártó u Londonu: Mora se učiniti sve za opstanak mađarskog naroda
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 8. svibnja 2024
NAJNOVIJE: Kineski predsjednik Xi Jinping stigao u Budimpeštu – VIDEO, AŽURIRANJE
Belgijski krijumčar ljudi izazvao masovnu nesreću u Mađarskoj, osuđen na 8 godina
Pažnja: Promjena voznog reda na željezničkoj liniji Budimpešta-Beč
Cijene goriva u Mađarskoj napokon pale na regionalni prosjek, kaže ministar gospodarstva