Imigrantska kriza – od terorističkog napada u Parizu do obraćanja predsjednika EK-a Junckera o stanju Unije
Mađarska vladajuća stranka Fidesz uvjerena je da se jedan od korijena terorizma može pronaći u imigraciji. “Europska unija nije u stanju zaštititi svoje države članice i zbog toga se te države, uključujući Mađarsku, moraju same zaštititi”, rekao je Antal Rogán komentirajući teroristički napad u Parizu, u kojem je ranije u siječnju ubijeno 16 ljudi. Doista, čini se da je antiimigracijska retorika mađarske vlade započela – ili se barem pojačala – nakon užasnog masakra u Francuskoj. Od tada mađarski premijer, kao i drugi vladini dužnosnici, zagovaraju da se imigracijska politika mora transformirati s pogledom na cijelu Europu.
Naravno, suprotstavljene strane i u Mađarskoj i u Europi optužile su mađarskog premijera i njegovu vladu kao antisemite i ksenofobične te izrazile svoje neslaganje s mađarskim stavom, jer prema njima mađarska vlada tretira onoga tko prijeđe zelenu granicu. nezakonito na neljudski način. Nadalje, takve izjave koje je glasnogovornik Bence Tuzson prenio preko mađarskih medija o mogućim, dugoročnim posljedicama aktualne izbjegličke krize, naravno, samo potpiruju tu antipatiju. “Ako imigranti koji stižu u Europu razviju jedinstvenu subkulturu koja degenerira u devijantnu kulturu, na primjer kao rezultat nezaposlenosti, tada će se njihove zajednice pretvoriti u legla kriminala”, rekao je Tuzson u siječnju.
Postavljanje ograde na srpskoj granici kako bi se blokirala migracijska ruta također je potaknulo suprotstavljena stajališta protiv načina na koji se Orbánova vlada odnosi prema krizi. Podižući barijeru, vlast je riskirala da bude osuđena za svoju nehumanost i okrutnost. Međutim, zastupnik Fidesza Szilárd Németh rekao je za javni informativni kanal M1: "Kao schengenska zemlja, Mađarska pravno štiti ne samo svoje granice nego i granice EU-a." Doista, EU ima pravni sustav koji uključuje Schengenski sporazum i Dublinsku uredbu, a oboje predstavljaju zajedničke europske vrijednosti i konvencije. “Mađarska bi se nastavila pridržavati propisa EU-a, uključujući schengenska pravila”, rekao je nedavno Péter Szijjártó, dodavši da su države članice odgovorne za zaštitu granica EU-a i provođenje zakona o njihovom prelasku. Nedavno je Viktor Orbán također komentirao snažne kritike koje je njegova vlada primila zbog raspoređivanja granične policije na srpskoj granici, rekavši: „EU je bila u pravu što je učinila da granice između država članica izblijede u beznačajnost, ali Mađarska također ima štititi vanjske granice, prema pravnoj obvezi u Schengenskom sporazumu. Mađarska je izgradila barijeru kako bi se držala schengenskih pravila i iako nema jamstva da će to biti dovoljno, mora pokušati zaštititi vanjske granice”, rekao je.
Unatoč tome, prema Viktoru Orbánu, onima koji su progonjeni treba pomoći jer je Mađarska kršćanska zemlja, koja ima suosjećanje u srcu, ali ekonomske imigrante treba odbaciti. Problem je u tome što je gotovo nemoguće pronaći jasnu razliku između to dvoje. O događajima na željezničkom kolodvoru Keleti u Budimpešti, rekao je: "Njemačke komunikacije bile su u korijenu kaosa", budući da su Nijemci uputili poziv tako što su svakom sirijskom izbjeglici koji je prešao njemačku granicu odmah odobrili status izbjeglice bez podnošenja zahtjeva za što se pokazalo "lažnim obećanjem". Lažno obećanje koje je ujedno i neshvatljivo. Iako je njemačka vlada jako dobro znala da Mađarska mora evidentirati one imigrante koji ilegalno prelaze granicu kako je to propisano Dublinskom uredbom, doslovce je pozvala Sirijce. Situacija koja je iz toga proizašla dovela je Mađarsku i njezine građane u središte svjetskih kritika, a nedobronamjernicima pružila izvrsnu priliku za širenje lažnih slika o Mađarskoj i načinu na koji se pokušavala nositi s iznimno masovnim priljevom imigranata. .
Kakva god bila stajališta suprotstavljenih političkih stranaka i pokušavaju li aktualnu krizu samo iskoristiti za smanjenje popularnosti jedna drugoj ili ne, činjenice su činjenice: broj tražitelja azila koji dolaze ili prolaze kroz Mađarsku udeseterostručio se u proteklih nekoliko godina. Iako se čuju glasovi da su samo manjina tih ljudi političke izbjeglice, ovi podaci govore sami za sebe i nitko čista duha ne bi trebao odbaciti da je to golem teret za Europu i da bi zajedničko rješenje bilo neizbježno.
Postavlja se pitanje: Kako? To je pitanje koje bi trebalo biti prioritetno i na koje treba odgovoriti diplomatskim sredstvima. Moguće rješenje može se pronaći u ideji predsjednika EK-a Jean-Claudea Junckera izraženoj u njegovom godišnjem govoru o stanju Unije održanom 9. rujna u Strasbourgu: “Vrijeme je da pripremimo temeljniju promjenu u načinu na koji rješavamo zahtjeve za azil – i osobito dublinski sustav koji zahtijeva da zahtjeve za azil rješava prva zemlja ulaska”, rekao je premijer.
Rasporedite ljude u potrebi, kaže Zapad, dok Mađarska smatra sustav kvota za migrante koji je predložila Europska komisija “nepredvidivim, neplaniranim i nejasnim”, rekao je János Lázár ranije u svibnju. Slično, prema zemljama V4: Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj, izbjeglička kvota ne može se prenijeti u stvarni život. Raspodjela ilegalnih imigranata među članicama EU-a je "iluzorno" rješenje, rekao je mađarski premijer prije nekoliko dana na konferenciji za novinare u Bruxellesu. Prema njegovim riječima, ovakav način rješavanja krize bi se shvatio kao poziv migrantima da marširaju prema Europi. Ali što bi se dogodilo nakon što bi imigranti bili raspoređeni i kako bi ih bilo moguće zadržati u zadanom stanju? Umjesto toga, kaže premijer, Europa bi se trebala usredotočiti na ponovno uspostavljanje kontrole na svojim vanjskim granicama.
Iako je njegov pristup u korijenu u suprotnosti s pristupom EU-a, barem se čini da ispunjava zahtjeve mađarskog stanovništva, od kojih je dvije trećine za ograničavanje imigracije, pokazalo je istraživanje koje je u siječnju proveo think-tank Századvég. , a ovo kolektivno mišljenje još uvijek vrijedi. Dvije trećine Mađara želi pooštravanje imigracijskih pravila u zemlji, a većina smatra da Europska unija nije sposobna zaštititi europske građane od napada sličnog pariškom terorističkom masakru. Ako se na Balkanu pokaže da se ne isplati dolaziti u Mađarsku, migranti će izbjegavati tu zemlju”, rekao je premijer, sugerirajući što bi njegova vlada bila dugoročni cilj.
Osim što smatra da EU nije u stanju zaštititi svoje građane od terorističkih napada, postoji još jedna stvar zbog koje su mađarska vlada – i mađarski narod koji živi u trenutnim ekonomskim poteškoćama – čvrsto protiv sustava kvota: “Nismo u mogućnosti osigurati radna mjesta za imigranata”, rekao je Viktor Orbán u svibnju, naznačivši da bi europski političari trebali napraviti jasnu razliku između izbjeglica koje progone u svojoj domovini i onih koji dolaze u Europu nadajući se višem životnom standardu.
Kao rezultat proteklih nekoliko mjeseci, Mađarska je s razlogom ogorčena i kritizirana zbog svoje politike, ali ima i drugih vodećih dužnosnika i političara EU koji se, čini se, slažu sa stajalištem mađarske vlade. Manfred Weber, čelnik Europske pučke stranke Europe – najveće stranke u Europskoj komisiji – primjerice, smatra da Europa mora primati tražitelje azila koji bježe od građanskog rata i čiji su životi ugroženi, ali ne i ekonomske migrante. Francois Hollande, trenutni predsjednik Francuske, također je dijelio mišljenje da se izbjeglička kvota ne može prenijeti u stvarni život, ali je inzistirao na tome da će se: "stupanj dobrovoljne solidarnosti očitovati u odnosu na upravljanje ovim pitanjem."
Jean-Claude Juncker iskoristio je svoj godišnji govor o stanju Unije u Strasbourgu kako bi predstavio ambiciozan plan za rješavanje migrantske krize u Europi. Junckerovi prijedlozi predviđaju preraspodjelu 160,000 izbjeglica prema obveznom programu iz Italije, Grčke i Mađarske u sve ostale države članice – isključujući Britaniju, Irsku i Dansku, koje su izuzete iz ugovora EU-a. Prema njegovim riječima, "u ovoj uniji nedostaje Europe, a u ovoj uniji nedostaje unije", i to treba riješiti.
Iseljavanje je dugo vremena predstavljalo veći problem za Europu od useljavanja, ali moramo shvatiti da to više nije slučaj, ili barem ne u bližoj budućnosti. Neosporno je da brz porast broja imigranata koji stižu na europske obale zahtijeva brze mjere kako na razini zajednice tako i na nacionalnoj razini ako želimo očuvati europsku civilizaciju i vrijednosti kakve poznajemo. Nedvojbeno, diplomatske alate treba primijeniti iu Mađarskoj, u vezi s Europskom unijom. "Nema religije, nema uvjerenja, nema filozofije kada je riječ o izbjeglicama", rekao je predsjednik Juncker u svom govoru o stanju Unije, naznačivši da je svatko tko ulazi u Europu dobrodošao. Radujemo se životu na kontinentu gdje vlada red, mir i sklad između različitih etničkih skupina, ali to se može postići samo ako ljudi koji su trenutno označeni kao izbjeglice, tražitelji azila ili imigranti i njihovi potomci prihvate da je to njihova obveza integrirati se u europsko društvo, što ponekad i mi, domaći, teško možemo održati.
napisao Gábor Hajnal
Foto: Balazs Beli
Izvor: Dnevne vijesti Mađarska
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Orbán: Glasati za ljevicu znači podržavati rat
Orbánovi saveznici oligarsi dali su 38 milijardi eura u državne koncesije za autoceste
Osnovan treći mađarski odjel UNESCO-a
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 2. svibnja 2024
Nečuveno: Tinejdžer uhićen zbog planiranja napada na džamiju u Mađarskoj – VIDEO
Sada možete kupiti karte za izložbe i razgledavanja na platformama Wizz Aira!
Kako 1
To je način na koji treba postupati s ovim muškim svinjama. Izbaciti ih iz Europe.