Veleposlanik Azerbajdžana u Mađarskoj o suradnji, Armeniji, Rusiji i više – Intervju
Odnos između Mađarske i Azerbajdžana vrlo je poseban i smatrali smo da bismo upoznavanjem veleposlanika Republike Azerbajdžan u Mađarskoj Nj. E. g. Tahira Taghizadea mogli steći bolji uvid u život veleposlanika Azerbajdžana. Ekskluzivni intervju:
Mađarske dnevne vijesti (DNH): Vratimo se malo ranije. Što ste prvo pomislili kada ste saznali da ćete biti delegirani za veleposlanika u glavnom gradu Mađarske?
Veleposlanik Nj.E. g. Tahir Taghizade: Mađarska je Azerbajdžanu bratska zemlja. Dijelimo zajedničke povijesne korijene, vrijednosti i tradiciju. Tri od deset plemena koja su činila mađarsku naciju su turskog porijekla. Čak i naziv zemlje vjerojatno potječe od "On-ogur" ("Deset strijela"). U pismima koje je bizantski car uputio Árpádu, prvom poglavaru saveza mađarskih plemena, on se naziva “knezom turskih plemena”.
Zanimljivo je da nakon 12 godina svoje diplomatske karijere u susjednoj Češkoj nikada prije nisam posjetio Budimpeštu. Sada vidim što sam propustio.
Strateški smo partneri koji surađuju na različitim područjima. Čast mi je i privilegija predstavljati svoju zemlju u jednoj od najljepših prijestolnica svijeta.
DNH: Upoznali ste mnogo mještana od svog imenovanja. Kakav je vaš dojam o Mađarima?
Veleposlanik Taghizade: Nemoguće je ne primijetiti sličnosti među našim narodima. Gostoljubivost vaših ljudi podsjeća me na moje sunarodnjake. Posebno je ugodno što čak i ako prvi put sretnete Mađara, kažu da ih možete nazvati u bilo koje vrijeme i to iskreno, a ne samo iz pristojnosti.
Izuzetno cijenim prijateljski odnos mještana prema azerbajdžanskim studentima i pripadnicima naše dijaspore.
DNH: U diplomatskom smislu, mađarska i azerbejdžanska vlada njeguju dobre odnose. Kakve je konkretne rezultate ova prijateljska veza polučila u posljednjih godinu dana?
Veleposlanik Taghizade: Kao što smo već spomenuli, strateški smo partneri. Prijateljski radni odnosi između naših čelnika igraju važnu ulogu u suradnji. Također sam želio naglasiti da je trenutno predsjedanje Azerbajdžansko-mađarskom međuparlamentarnom radnom skupinom na razini prvog zamjenika predsjednika Milli Medžlisa. Ovo već ponovno potvrđuje našu predanost i cijenjenje bilateralnih odnosa.
Od rujna prošle godine obnašam dužnost veleposlanika Azerbajdžana u Mađarskoj i s velikim zadovoljstvom mogu konstatirati da se, srećom, život nakon pandemije vraća u normalu što nam omogućuje organizaciju niza događanja.
Početkom veljače u Bakuu je održan 8. sastanak Mješovitog povjerenstva za gospodarsku suradnju između Azerbajdžana i Mađarske.
Također, mađarsko-azerbajdžanskom poslovnom forumu nazočili su i predstavnici 24 mađarske tvrtke u pratnji Nj.E. gospodina Pétera Szijjártóa, ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske.
Čvrsto smo angažirani na uključivanju mađarskih tvrtki u rekonstrukciju i obnovu Karabaha.
Nedavno smo proslavili 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između Azerbajdžana i Mađarske. Ceremonija sadnje drveća održana je u botaničkom vrtu Sveučilišta Sopron, a izložba fotografija otvorena je u jednom od središnjih dijelova Budimpešte, Trgu Hunyadi.
Nedavno, 27. svibnja, u Budimpešti je proslavljen Nacionalni dan Republike Azerbajdžan.
Imao sam osobnu privilegiju i čast poželjeti dobrodošlicu potpredsjedniku Narodne skupštine g. Sándoru Lezsáku na našem događaju, a njegove su me riječi dodatno ohrabrile u smislu važnosti koju Mađarska pridaje našim bilateralnim odnosima.
Radujemo se daljnjem produbljivanju naše obostrano korisne suradnje.
DNH: U Budimpešti se nalazi izvanredno kulturno mjesto susreta, naime Azerbajdžanska kuća u Mađarskoj. Kakve programe organizatori nude posjetiteljima?
Veleposlanik Taghizade: Azerbajdžanska kuća u Budimpešti otvorena je uz potporu Državnog odbora za rad s dijasporom Republike Azerbajdžan i ima važnu ulogu u okupljanju pripadnika azerbajdžanske dijaspore koji žive u Mađarskoj, kao iu regiji srednje Europe.
U Azerbajdžanskoj kući redovito se održavaju razna kulturna događanja, tečajevi jezika i okupljanja posvećena posebnim danima Azerbajdžana. Ondje je 30. travnja 2022. organizirana izložba fotografija pod nazivom “Armenski vandalizam: prije i poslije okupacije”.
Štoviše, Azerbajdžanska kuća u Budimpešti otvorila je svoja vrata azerbajdžanskim izbjeglicama koje su bježale iz Ukrajine kada im je trebao smještaj.
Blisko smo surađivali u osiguravanju sigurnog putovanja naših sunarodnjaka i članova njihovih obitelji u Azerbajdžan.
DNH: Azerbajdžan je 2020. izašao kao pobjednik iz rata u Nagorno-Karabahu. Međutim, u posljednjih godinu i pol došlo je do manjih vojnih sukoba, a diplomatska scena u Armeniji je prilično napeta. Kako trenutno možete opisati ponovno osvojene teritorije? Kakav je razvoj događaja doživio Nagorno-Karabah otkako je ponovno priključen Azerbajdžanu?
Veleposlanik Taghizade: Kao što sam obično govorio u svojim intervjuima tijekom 44-dnevnog Domovinskog rata, za nas se nije radilo o pobjedi u ratu, već o izboru za trajni mir. Dakle, dopustite mi da vam kažem što je učinjeno po tom pitanju.
Prije svega, trebam napomenuti da su prema relevantnom dekretu predsjednika Republike Azerbajdžan, na oslobođenom teritoriju Azerbajdžana uspostavljene ekonomske regije Karabah i Istočni Zangazur.
Proces razminiranja još traje. Međutim, obnova i ponovna izgradnja regija se uspješno nastavljaju.
U Fižulima je u samo 8 mjeseci izgrađena potpuno funkcionalna zračna luka. Još dvije zračne luke su u procesu razvoja ili u izgradnji u Zangilanu i Lachinu. Završen je put “Pobjeda” do Šuše. Na oslobođenom teritoriju stvaraju se “pametna sela”. Štoviše, Azerbajdžan se usredotočuje na potencijal obnovljive energije ovih regija i ima za cilj primijeniti koncept zelene energije.
Aktivnosti koje se provode na oslobođenim područjima služe kao lakmus papir koji će se provoditi na cijelom teritoriju zemlje.
Osim toga, u Shushi, gradu koji ima višestoljetni status kulturne prijestolnice Azerbajdžana, već se organiziraju neka događanja. Ove godine grad je drugi put nakon oslobođenja bio domaćin glazbenog festivala Khari Bulbul. Predstavnici različitih etničkih skupina koje žive u Azerbajdžanu predstavili su svoje nacionalne plesove i pjesme tijekom festivala. Još jednom smo pokazali multikulturalnu prirodu našeg društva i naše duboko poštovanje prema pravima i vrijednostima svih građana Azerbajdžana bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili vjersku pripadnost.
Značajno je to spomenuti
2023. godine Shusha će biti kulturna prijestolnica turskog svijeta, dok će mađarski grad Veszprém služiti kao kulturna prijestolnica Europe.
S tim u vezi, iduće godine u planu je proširenje suradnje dvaju gradova.
DNH: Što mislite kada će sadašnji azerbajdžansko-armenski granični spor biti konačno riješen? Postoji li uopće takav scenarij?
Veleposlanik Taghizade: Ne, nema toga. Postojao je slučaj neprovocirane agresije jedne države na drugu koja je rezultirala vojnom okupacijom 20% međunarodno priznatog teritorija moje zemlje kao što je sadržano u četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. To je Azerbajdžan već riješio. Armenija je pristala potpisati mirovni ugovor temeljen na 5 načela koje je iznio Azerbajdžan. Ta načela uključuju uzajamno priznavanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti međunarodnih granica i političke neovisnosti jednih od drugih; uzajamno potvrđivanje nepostojanja teritorijalnih zahtjeva država jedne prema drugoj i preuzimanje zakonske obveze da se takvi zahtjevi neće postavljati u budućnosti; nedopustivost prijetnje silom ili uporabe sile protiv međusobnog teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti, na bilo koji drugi način koji nije u skladu sa svrhom Povelje UN-a; razgraničenje i obilježavanje državne granice, uspostava diplomatskih odnosa; otvaranje prometa i veza, izgradnja drugih relevantnih komunikacija i uspostavljanje suradnje u drugim područjima od zajedničkog interesa.
Azerbajdžan i Armenija dogovorili su strukturu povjerenstva za razgraničenje.
Podržavamo regionalnu integraciju i miran razvoj. Nadamo se da će se i Armenija odlučiti pridružiti regionalnim infrastrukturnim i energetskim projektima koji će pridonijeti daljnjem društveno-ekonomskom razvoju svih država Južnog Kavkaza.
Nažalost, u posljednje vrijeme u Armeniji neke oporbene snage ugrožavaju sigurnost cijele regije ostvarujući svoje uskogrudne unutarnjopolitičke ciljeve.
No, obećavajuće je da je nakon trilateralnog sastanka na kojem je sudjelovao Charles Michel, 24. svibnja na granici dviju država održan prvi sastanak Povjerenstva za razgraničenje.
DNH: Ruska vojska je po raznim osnovama napala susjednu Ukrajinu. Azerbejdžan također se nalazi uz Rusiju. Može li suverenitet Azerbajdžana biti ugrožen? Kakav je stav Bakua o ratu u Ukrajini?
Veleposlanik Taghizade: Azerbajdžan u potpunosti i nedvosmisleno podupire suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Od početka rata Azerbajdžan je više puta pružao humanitarnu pomoć Ukrajini, uključujući i ugljikovodike.
Dana 22. veljače 2022. čelnici obiju zemalja potpisali su Deklaraciju o "savezničkoj interakciji između Republike Azerbajdžan i Ruske Federacije". Prema Deklaraciji “Ruska Federacija i Republika Azerbajdžan grade svoje odnose na temelju savezničke interakcije, međusobnog poštivanja neovisnosti, državnog suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti državnih granica dviju zemalja”.
Kao što je to uvijek slučaj u bilateralnim odnosima Azerbajdžana, ovaj dokument nije uperen protiv bilo koje treće strane i tiče se samo naših odnosa s Rusijom.
Postoji i ogromna humanitarna dimenzija rata u Ukrajini. Kao rezultat neprijateljstava, mnogi su ljudi pobjegli iz Ukrajine u susjedne zemlje; Mađarska je primila oko 500,000 – 700,000 izbjeglica.
Od tih gotovo 1,500 je sigurno poslano preko kanala Veleposlanstva u Baku. Riječ je o državljanima Azerbajdžana koji žive u Ukrajini, članovima njihovih obitelji, kao i o Ukrajincima azerbajdžanskog podrijetla.
Zbog toga smo zahvalni Wizz Airu, mađarskim nevladinim organizacijama, državnim agencijama i svima ostalima koji su nam pružili dragocjenu pomoć.
DNH: Što mislite o gotovo potpunoj ovisnosti Mađarske o ruskom plinu? Vaša zemlja je bogata naftom i plinom. Što biste predložili mađarskoj vladi? Što bi trebalo učiniti u bliskoj budućnosti?
Veleposlanik Taghizade:
Tijekom posljednjeg sastanka Zajedničke komisije, ministar Péter Szijjártó govorio je o tekućim pregovorima za uvoz prirodnog plina iz Azerbajdžana počevši od kraja 2023., kroz južnu Europu.
Rat je povećao potrebu za alternativnim izvorima energije i putovima za Europsku uniju.
Treba spomenuti da
Azerbajdžan ne smatra izvoz svojih izvora nafte i plina političkim alatom; to je više komercijalno pitanje.
Druga važna točka je da europske zemlje ne traže samo nove izvore nafte i plina, već i ulažu u obnovljive izvore energije. Mađarska razmišlja o smanjenju ovisnosti o prirodnom plinu ulaganjem u nuklearnu energiju. U tom smislu, potencijal obnovljive energije oslobođenih teritorija može postati novo područje suradnje u okviru „energetskog dijaloga“ između EU i Azerbajdžana, kao i između Mađarske i Azerbajdžana.
Istodobno, Kaspijski bazen može igrati važnu ulogu u provedbi REPowerEU i budućoj diverzifikaciji opskrbe prirodnim plinom.
DNH: Da intervju ne završimo depresivnom politikom, možete li nam reći kako ste se Vi i Vaša obitelj prilagodili svakodnevnom životu u Mađarskoj? Govorite li već pomalo mađarski? Budimpešta vam se vjerojatno svidjela. Koji su vam gradovi na selu najdraži?
Veleposlanik Taghizade: Budući da naši narodi dijele mnogo zajedničkih vrijednosti i stavova, Azerbejdžancu obično nije teško naviknuti se na svakodnevni život u Mađarskoj. Naši jezici zvuče sasvim drugačije, ali se mogu naći slične riječi i strukture rečenica.
Mađarski jezik nije lak za naučiti. Kao što je papa Franjo duhovito primijetio tijekom svog nedavnog posjeta Mađarskoj: „Zašto ćemo u nebu govoriti mađarski? Jer potrebna je cijela vječnost da se to nauči!”
Budimpešta je jedna od najljepših prijestolnica Europe. To je izvan rasprave. Oduševila me i kraljevska palača Gödöllő, beskrajni vinogradi Villánya i Siklósa te prekrasne krivudave ulice Szentendrea.
Što se mojih klinaca tiče (nastavljaju studije u Londonu, u mjestu mog prethodnog javljanja), oni su tijekom svog kratkog posjeta ovdje uživali u kupalištu Budimpešte. Nadam se da ću ih pokazati po zemlji kad dođu usred ljeta.
Pročitajte iArmensko-azerbajdžanski rat kroz mađarsko oko — GALERIJA FOTOGRAFIJA
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Mađarska vlada šalje e-mail javnosti u vezi s planovima NATO-a za rat u Ukrajini
Šokantno otkriće: Ispod teniskog terena pronađena davno izgubljena mađarska crkva – FOTOGRAFIJE
Predstavlja li posjet Xi Jinpinga prijetnju nacionalnoj sigurnosti Mađarskoj?
Magnetska oluja: Kašnjenja u međunarodnoj zračnoj luci Liszt Ferenc? Evo odgovora Zračne luke Budimpešta
Ovo je razlog zašto je kineski predsjednik Xi Jinping došao u Mađarsku – AŽURIRANJE
Ove godine u Budimpešti počinje velika obnova, očekuju se prometne gužve