Balaton doista može biti pješčana rivijera
Sve više i više lokalnih vlasti počinje stvarati pješčane plaže na svojim obalama. Ovaj novi trend dolazi s rijetkim i značajnim konsenzusom jer koristi i turizmu i okolišu. Oni koji već imaju pješčane plaže zadovoljni su sve većim brojem posjetitelja, dok ostali čekaju dozvole, iako ti projekti nisu jeftini. Jedina preostala prepreka su ptice.
Uskoro će turisti osjetiti lijepo pucketanje pijeska pod nogama u Fonyódu. Kako piše I Love Balaton, 400 milijuna forinti utrošeno je u rekonstrukciju (ili stručno rečeno: pjeskarenje) 200 metara dugog dijela šljake Sándor-telepi. Planiranje je trajalo nekoliko godina, oko 2000 kubnih metara ispitanog pijeska prevezeno je na kopno. Radovi će se nastaviti prema kopnu, napravit će se neke zaštićene uvale kako bi se smanjila opasnost od erozije - objasnio je Origu IstvánCsonki, direktor Közép-dunántúliVízügyiIgazgatósá.
Do sada su uspjela dva hica
Moć pješčane plaže koja privlači turiste dobro je ilustrirana na primjeru Balatonlelle. Sredinom prošlog desetljeća kada se gradila luka za jahte, gradonačelnik je napravio hrabar potez i 62 tisuće kubika pijeska, koji je izgreban tijekom radova, prevezao na 300 metara dugu obalu. „Ovakvo brušenje zahtijeva puno, ali na ovaj način nije ništa koštalo grad“ – rekao je gradonačelnik IstvánKenéz o ideji, gradonačelniku koji ju je pronašao. Plaža tada nije nastala na kopnu, već je nasuto područje prije betonirane obale. Betonska obala je ostala, iako se planira ukloniti, pa će plaža dobiti konačan oblik koji će odgovarati propisima.
Kako je rekao gradonačelnik, za ideju je “dobio i toplo i hladno”; međutim, statistika je pokazala da je bio u pravu. “Prije je za lijepog ljetnog dana na plaži bilo 2500-300 ljudi, sada oko 7000. Prihodi su se utrostručili, a mnoge obitelji s malom djecom zbog toga ovdje rezerviraju smještaj. Mnogi prije rezervacije pitaju koliko je udaljena pješčana plaža?” Održavanje obale očito ima svoju cijenu, ali “to možemo riješiti sami. Svako jutro moramo čistiti smeće koje je donijelo sa sjeverne obale”- kaže gradonačelnik.
Još jedan uspjeh je obala Balatonfenyves, gdje je lokalna vlast 1037. stvorila dvije pješčane plaže na 2012 metara dugoj središnjoj obali. Beton i kamenje su uklonjeni, to mjesto je napunjeno pijeskom s Balatona (prema propisima, samo pijesak iz jezera može se koristiti u tu svrhu).
Plen je posljednjih godina dobio pozitivne povratne informacije, a iako ovdje nema točnih podataka, sigurno je da dolazi više obitelji s djecom. Nakon prvih uspjeha novi su gradovi odlučili posipati svoje obale pijeskom: Balatonfüred, Balatonfűzfő i Balatonszepezd dobili su dozvolu ove godine, dok neki drugi čekaju zeleno svjetlo.
Neobično niska voda dala je ideju
Na pitanje zašto je pjeskarenje ponovno popularno, IstvánCsonki je rekao da su se obale brusile čak i 60-ih i 70-ih godina. Pijesak se Bahartsovim brodovima prevozio s jezera na obalu (umjetna obala tada je već bila gotova). No, ovo je rješenje ubrzo zaboravljeno, vjerojatno zbog financijskih razloga. Ono što je izazvalo trenutni interes je neuobičajeno nizak vodostaj između 2000. i 2004. godine. Dok se polovica stanovnika bojala da će jezero potpuno presušiti, druga polovica je spakirala djecu i igračke iz pješčanika i odvezla se na južnu obalu.
I roditelji i djeca uživali su u ovom nesvakidašnjem stanju, mogli su ležati na pješčanim obalama uz vodu, a da ih roditelji nisu morali promatrati iza betona i kamena. “Lokalne vlasti su odavde preuzele ideju da zapravo imaju pješčane plaže, samo ih moraju izgraditi”- objašnjava IstvánCsonki razlog iza ovog proboja.
Ne može svuda biti pješčana plaža
Mađarska vlada ne upravlja nikakvim obalama, posipanje obala pijeskom je odluka lokalnih vlasti ili privatnih operatera. Oni rade planove, ured nadležan za vode provjerava jesu li konstrukcije u vodenom koritu stručne, je li rezultat održiv i daju suglasnost tek kada je sve u redu.
Prema IstvánCsonkiju, da bi se odlučilo o mogućim mjestima gdje se može izvesti brušenje "potreban je vrlo dobar eksperiment mehanike fluida, uglavnom zato što se vladajući sjeverni-sjeverozapadni vjetar mijenja oko jezera." Tok Balatona je isprekidan, što pridonosi taloženju sitnog pijeska na južnoj obali toka, dok je na sjevernoj obali pod nogama plivača sitni, praškasti materijal. “Također je važno napraviti test mehanike fluida prije konačne odluke jer protok može odnijeti pijesak u jednoj sezoni. Nije bitno koje će se mjesto posipati: prikladne su samo one obale koje su u ravnoteži ili će se vjerojatno nasuti. Osim toga, važno je da posute obale budu okružene trskom ili umjetnom zaštitom kako bi se spriječilo istjecanje pijeska” - otkriva glavne tehničke detalje Csonki.
Pješčana plaža koristi svima
Neobično je da trend posipanja pijeska koristi i turizmu i prirodi jer se obnavlja prirodno stanje, čime se pomaže samočišćenju vode - navode stručnjaci. Južna je obala stoljećima bila pješčana, nalik na morsku obalu, a sjeverna je bila prilično muljevita. Zahvaljujući turizmu, jezero dobiva obale koje nakon 50-ak godina podsjećaju na prvobitno stanje. „Važno pitanje, jer naš je krajnji cilj imati što više prirodnih obala“- slaže se László G.-Tóth, direktor MTA ÖkológiaiKutatóközpontBalatoniLimmológiaIntézet.
Davno prije, sjeverac je stvorio male pješčane uvale na južnoj obali. Ove pješčane dine prije obale i pijesak je dobar za trčanje riba, mrtvi dijelovi biljaka su u jesen dopremljeni na obalu gdje bi mogli istrunuti (tad su dijelovi trske više donijeli na obalu nego plastične boce). Kada je južna željeznička pruga dovršena, Balaton je premješten "unutra". 60-ih i 70-ih godina počelo je nasipanje obale i izgradnja obalozaštite, što se za stanovnike materijaliziralo ogromnim kamenjem i betoniranom obalom.
Ptice bi mogle pokvariti ovu idilu
Stručnjaci kažu da će praksa pokazati hoće li ovaj novi nostalgični trend uspjeti. Iako László G-Tóth pozdravlja ideju ponovnog posipanja pijeskom, kaže da to neće uzrokovati veće promjene u ekosustavu Balatona osim ako ne bude barem desetak kilometara dugih pješčanih plaža. Smatra da to ima veću perspektivu na južnoj obali, no jedno vrijeme može funkcionirati i na sjevernoj obali, iako bi tamo pijesak možda trebalo nasipavati svakih nekoliko godina.
Prema Istvánu Csonkiju, važno je da lokalne vlasti međusobno razmjenjuju iskustva. “Inače, priroda bi sama znala što joj je činiti, ali nas to ne bi usrećilo, jer će odjednom biti vode u našim vikendicama” – dodaje.
László G.-Tóth skreće pozornost na higijenski aspekt:
“Ptice vole kakiti na pješčanim plažama – to treba imati na umu ljeti kada je vruće”.
na temelju članka origo.hu
preveo Oliver Tamasi
Foto: www.nlcafe.hu
Izvor: http://origo.hu/
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Bijeg u prirodu: 5 čarobnih parkova u Budimpešti – FOTOGRAFIJE
Iznenađujuće: Privatna super željeznica mogla bi povezati Budimpeštu sa zračnom lukom Budimpešta
Najstarija svjetska olimpijska prvakinja, Ágnes Keleti, posjetila je muzej Madame Tussauds u Budimpešti
Neočekivano: predsjednik Xi najavit će kolosalnu kinesku tvornicu za proizvodnju automobila u blizini mađarskog grada
Europski parlament širi laži o Mađarskoj?
CPAC Mađarska: američki, nizozemski, argentinski, čileanski, poljski političari hvalili Orbána, Trumpa; obrušio se na Bruxelles, Bidena, wakeism