Jobbikov zastupnik u Europskom parlamentu Gyöngyösi o slučaju Floyd i šire
Priopćenje – U ovom članku možete pročitati razmišljanja zastupnika Jobbika u Europskom parlamentu Mártona Gyöngyösija o slučaju Floyd i šire.
Odmah da budemo jasni: potpuno je neprihvatljivo da policajac bespomoćnoj osobi kleči na vratu dok se ne uguši. No, jednako je gnusno kada neki iskoriste tragediju Georgea Floyda i iskoriste je u svoje političke svrhe za uništavanje protivnika.
Brutalnost američke policije problem je koji je odavno prevaziđen i duboko je ukorijenjen u američko društvo.
Nije počelo s inauguracijom Donalda Trumpa kako bi to neki željeli vidjeti i nije usmjereno samo na crnce.
Ona je nedvojbeno povezana s ultraliberalnim pravom na držanje i nošenje oružja ili ogromnim društvenim nejednakostima karakterističnim za SAD.
Jasno je da dosadašnji krajnje nediplomatski mandat gospodina Trumpa nije pomogao u ublažavanju boli, u najmanju ruku. No, liberalna politička elita i mediji također se mogu smatrati odgovornima za pogoršanje ionako teške situacije koja prijeti eksplozijom.
Ideološke bitke koje se vode sasvim sigurno neće pridonijeti uklanjanju društvenih napetosti.
Žrtve ove bitke i dalje će biti marginalizirani i pozvani u borbu s obje strane.
Nažalost, to je najsimboličniji element ove dominantno američke društvene krize koja je došla do Europe, naime vandalsko uništavanje kipova i povijesnih spomenika.
U Velikoj Britaniji meta su postali kipovi Cecila Rhodesa, koji nije bio samo pionir britanskog kolonijalizma i nadmoći u Africi, već i izdašni sponzor visokog obrazovanja. Kipovi kralja Leopolda II mogu se pronaći diljem Belgije, ali svakako ne zbog zločina koje je počinio u Kongu, već zbog razvoja koji je Belgija doživjela tijekom njegove vladavine. Neki sada pozivaju na uklanjanje njegovih kipova.
Churchillov kip je oštećen i zamrljan u mom rodnom gradu Budimpešti.
Takav razvoj događaja iznimno je ometajući iz nekoliko razloga.
Ako zapadna civilizacija ima ikakvu stvarnu vrijednost i prednost u usporedbi s drugim kulturama, to mora biti sloboda i pluralnost izražavanja koja dopušta nijansiran, slojevit i složen skup mišljenja i tumačenja – između ostalog – povijesti.
Kroz funkcionalne institucije poput parlamentarizma, slobodnog akademskog i znanstvenog istraživanja, medija ili civilnog društva, pluralizam mišljenja je oblikovao kolektivnu memoriju čitavih društava, pri čemu su povijesne ličnosti poput gore navedenih dobile svoje mjesto u panteonu nacije, sa svom svojom veličinom. ali i njihove neuspjehe i grijehe.
Amerikanci ili zapadni Europljani, koji su iskusili linearni razvoj demokratskog pluralizma u prošlim stoljećima, možda to ne cijene toliko kao oni odrasli u postkomunističkoj stvarnosti, gdje postoje stalni pokušaji ponovnog pisanja i reinterpretacije povijesti prema po ukusu vladajućih elita.
Taj je mentalitet živa ostavština boljševizma, koji je spreman sve krojiti prema vlastitoj jednodimenzionalnoj viziji, iskorijenjujući sve što ne odgovara njegovim uvjerenjima. Međutim, kako su boljševički nastrojeni protagonisti vidljivo i obilno prisutni u zapadnim elitama, osobito od pokreta 1968., čini se da su razvijene demokracije jednako ranjive na ovu tendenciju.
Pročitajte iJobbik traži ponovno uspostavljanje granične straže
Izvor: Priopćenje za javnost – Jobbik
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Popularni mađarski festival Sziget 2024. najavljuje glavnog izvođača
Bijeg u prirodu: 5 čarobnih parkova u Budimpešti – FOTOGRAFIJE
Iznenađujuće: Privatna super željeznica mogla bi povezati Budimpeštu sa zračnom lukom Budimpešta
Najstarija svjetska olimpijska prvakinja, Ágnes Keleti, posjetila je muzej Madame Tussauds u Budimpešti
Neočekivano: predsjednik Xi najavit će kolosalnu kinesku tvornicu za proizvodnju automobila u blizini mađarskog grada
Europski parlament širi laži o Mađarskoj?
3 Komentari
ŽIVOT CRNACA JE BITAN.
JEDINE razumne riječi koje je Mario ikada napisao!
SVI ŽIVOTI SU BITNI!